Pređi na sadržaj

Razvoj e-uprave u Republici Srbiji

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Razvoj e-uprave u Republici Srbiji podrazumeva uspostavljanje efikasne i korisnički orijentisane uprave u digitalnom okruženju, koja je interoperabilna kako između različitih nivoa javne uprave u Srbiji, tako i sa javnom upravom država članica EU. Međutim, put od stadijuma na kome se trenutno nalazi eUprava u Srbiji, do navedenog željenog stanja, predstavlja raspon željene promene, koji podrazumeva jasno definisanje ciljeva Programa, kao i mera za postizanje tih ciljeva, sa jasno uočljivim uzročno posledičnim vezama.[1] Na osnovu prethodnih rečenica uočljivo je da sam razvoj podrazumeva koncepciju i primenu elektronskog poslovanja koje koriste svi (zaposleni u javnoj upravi, građani, poslovni ljudi, zaposleni ljudi u privatnim objektima itd.). Razvojem e-uprave omogućava se efikasnija usluga prema stanovništvu, smanjenje troškova, jednostavnije obavljanje poslova uz dobru organizaciju, suzbijanje korupcije i efikasniji odnos sa privrednim objektima. Takođe bolja funkcionalnost pristupa podacima pomaže razvoju eUprave u Srbiji jer su građani u prilici da lako provere tačnost svojih podataka i da se po potrebi obrate nadležnoj instituciji kako bi se ti podaci ispravili.[2]

Preduslov za razvoj e-uprave u Srbiji[uredi | uredi izvor]

Do kraja XX veka, papirna dokumentacija u državnim institucijama, u svetskim razmerama, dostigla je ogromne razmere. Doneti su novi propisi u Evropi i svetu, stoga je i Srbija postavila jasne ciljeve u pogledu opredeljenja za ulazak u Evropsku uniju. Prelazak na elektronski oblik poslovanja postao je imperativ u svim državama.

Osnovni preduslov za razvoj e-uprave su zakonski propisi:[3]

  • 2002. godine - Evropski regulatorni okvir elektronskih komunikacija sveobuhvatno je regulisao sektor elektronskih komunikacija u EU.
  • Od 2003. godine regulatorni okvir je u obaveznoj primeni u zemljama članicama EU. Stoga, na putu evropskih integracija, Republika Srbija je bila obavezna da uskladi nacionalno zakonodavstvo sa relevantnim pravnim tekovinama EU (fr. acquis communautaire).
  • 2004. godine je donet zakon o elektronskom potpisu.
  • 2006. godine usvojena je strategija razvoja informacionog društva u Republici Srbiji do 2020. godine. Ovo je prvi akt kojim se celovito uređuje oblast informacionog društva u Republici Srbiji.
  • 2009. godine usvojena je Strategija razvoja elektronske uprave za period od 2009. do 2013 godine, zajedno sa Akcionim planom.
  • Takođe 2009. godine je donet zakon o elektronskom dokumentu i vremenskom žigu.
  • 2010. godine portal e-uprave Republike Srbije je zvanično počeo sa radom.

Portal e-uprave Republike Srbije[uredi | uredi izvor]

Portal eUprava je zvanično počeo sa radom 2010. godine. U junu 2017. godine doneta je Uredba o primeni novog zakona o opštem upravnom postupku (ZUP) pa je portal dobio novi nadimak "eZup" i postao je mesto na kojem se nalaze veb servisi šest državnih institucija (MUP, MDULS, PURS, CROSO, RFPIO I NSZ).[4] Takođe 2018. godine donet je Zakon o elektronskoj upravi, a u njemu je portal dobio novi naziv: Servisna Magistrala Organa - SMO. Portal danas koriste podjednako svi građani u svim državnim institucijama.

Pored osnovnih nedostataka portala e-uprave Republike Srbije ( mali broj broj korisnika(svega pola miliona aktivnih naloga), nedostatak interakcije, izostanak mogućnosti preuzimanja potrebnih formulara (zahtevi, molbe itd. ), nedostatak mape portala, i dr.), na osnovu analiziranja portala, može se doći do zaključka da je pozitvno:[5]

  • preglednost portala,
  • količina informacija,
  • eksterni linkovi,
  • mogućnost pretrage portala,
  • objedinjavanje informacija o svim nivoima javne uprave, i dr.

Ciljevi eUprave u Republici Srbiji[uredi | uredi izvor]

Ciljeve primene elektronskog poslovanja i portala eUprave su:[1]

  • Smanjenje troškova- postavljajući usluge dostupnim on-line,višestruko se smanjuju troškovi različitih transakcija;
  • Skraćenje trajanja upravnih postupaka- povećava se brzina i tačnost u odnosu na upravljanje papirima;
  • Ekonomski razvoj- tehnologija omogućava vladi da pojednostavljuje, razvija bolje odnose sa poslovnim organizacijama, kreira pozitivnu klimu u svim sferama biznisa. Direktan uticaj na razvoj ekonimije i tržišta je očigledan u e-nabavki.
  • Povećanje transparentnosti i dostupnosti- publikuju se raznovrsne informacije (budžeti, prihodi, rashodi, debate, odluke);
  • Povećanje raspoloživosti usluga- obezbeđuju se raznovrsne usluge, povećava se dostupnost i sadržaj;
  • Poboljšavanje raspoloživosti usluga- kompjuterizacija, integracija finansija i kadrova, upravljanje i kontrola troškova, analiza podataka koja povećava efikasnost;
  • Formiranje e-društva- predstavlja najbitniji segment razvoja e-uprave, sveobuhvatni napredak društva, integraciju svih građana ka zajedničkom cilju;

Primenom svega navedenog doprinosi se poboljšanju rangiranja Republike Srbije u svetu, u pogledu E-Vlade(E-government-a).

Značaj uvođenja eUprave[uredi | uredi izvor]

Na trećoj sednici Koordinacionog saveta za elektronsku upravu, održanoj 16. oktobra 2019. godine, zaključeno je da je reforma javne uprave i uvođenje elektronske uprave jedna od oblasti u kojima su postignuti najveći rezultati.

Efekti dosadašnje primene uvođenja eUprave:[1]

  • Unapređivanje poslovnih procesa u Republici Srbiji- usluge portala eUprava danas koristi više od 400 različitih institucija javne uprave.
  • Ubrzavanje administrativno-upravnih procedura pred nadležnim organima
  • Pojednostavljivanje svih procedura na relaciji građanstvo-institucije - od početka uvođenja do danas, građani nisu morali sami da pribavljaju dokumenta, već su zaposleni u javnim institucijama elektronski razmenjivali podatke
  • Poboljšanje postojećih poslovnih procesa u oraganima javne uprave
  • Povećavanje stepena transparentnosti funkcionisanja javne uprave

Napredak u reformi javne uprave postignut je pre svega, zahvaljujući uvođenju elektronske uprave, čiji rezultati imaju značaj i na međunarodnom nivou razvoja:

  • Izveštaj organizacije SIGMA, zajedničkog tela Evropske komisije i OECD, potvrdio je da je Srbija u 2019. godini napredovala u poređenju sa 2017. godinom kada je reč o pružanju usluga.[6]
  • Izveštaj USAID programa za ekonomski razvoj, koji je obuhvatio hiljadu malih i srednjih preduzeća, pokazuje da je čak 72% preduzeća koja posluju u Srbiji, da je u poslednjih godinu dana došlo do povećanja transparentnosti i predvidljivosti poslovanja. Čak 74% ispitanika iz malih i srednjih preduzeća kaže da je danas rad javne uprave efikasniji nego pre godinu dana.[7]
  • Najnovije istraživanje javnog mnjenja koje je sproveo švajcarski program SVIS PRO pokazuje da skoro svaki drugi žitelj centralne Srbije (oko 45%) danas smatra da lokalna samouprava vodi računa o građanima. Pre devet godina, taj procenat je iznosio samo 22%.[8]

Na osnovu svega navedenog možemo zaključiti da se sistem e-uprave sve više korist u Srbiji i da to nije privilegija bogatih zemalja. E-uprava prestavlja informaciono-komunikacioni sistem koji je neophodan za današnje vreme. Vreme kada se zbog elementarnih informacija moralo "šetati od kancelarije do kancelarije" u zgradama javne uprave implementacijom ovog sistema će brzo proći.

Prioriteti eUprave[uredi | uredi izvor]

Na trećoj sednici Koordinacionog saveta za elektronsku upravu, održanoj 16. okrobra 2019. godine, kojoj su prisustvovali predstavnici organa državne uprave i lokalne samouprave, akademske zajednice, NALED-a, UNDP-a, Ambasada Velike Britanije, Delegacije EU u Srbiji, kao i predstavnici privrede, predstavljen je Program razvoja elektronske uprave u Republici Srbiji za period od 2019. do 2020. godine. Srbija nema samo ambiciju, već ima i kapacitet da bude među liderima u ovoj oblasti. E-uprava omogućava građanima i privredi da državna administracija bude na raspolaganju 24 sata, 7 dana u nedelji.[9]

Prioritetni projekti u oblasti digitalizacije uprave u narednom periodu:[1]

  • Širenje brzog interneta po svim krajevima Srbije
  • Izgradnja Državnog data centra u Kragujevcu kao strateške infrastrukture koja će omogućiti razvoj novih usluga elektronske uprave i povećati bezbednost podataka koji se čuvaju
  • Izrada Centralnog registra stanovništva
  • Izrada Adresnog registra
  • Izrada Metaregistra i Registra administrativnih procedura
  • Rad na novom portalu eUprava koji će svim građanima omogućiti da na jednom mestu imaju dostupne sve usluge elektronske uprave u Srbiji
  • Elektronsko arhiviranje
  • Izrada informacionog sistema ePsarnica koji će državnoj upravi i lokalnoj samoupravi znatno ubrzati proces slanja i prijema dokumenata
  • Završetak projekta Jedinstvenog informacionog sistema prosvete koji će omogućiti praćenje svih podataka tokom celog školovanja, završetka školovanja i potom zapošljavanja
  • Izrada informacionog sistema Socijalna karta

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]