Razgovor:Jajčara

Naziv

U mom kraju je ova gljiva poznata kao rujnica, a za ime jajčara nikada nisam ni čuo.--V i k i v i n d 19:47, 9. oktobar 2012. (CEST)

Zar nije rujnica zapravo lat. Lactarius deliciosus? --Lakisan97 (razgovor) 20:56, 9. oktobar 2012. (CEST)

Da, u literaturi je tako, ovde postoji djelimično objašnjenje. Izgleda da rujnica može biti narodni naziv za nekoliko gljiva.--V i k i v i n d 21:26, 9. oktobar 2012. (CEST)

Ništa neuobičajeno za vrste. Otuda i potreba za litinskim nazivima. --Lakisan97 (razgovor) 21:46, 9. oktobar 2012. (CEST)

Pitanje je koliko je opravdano nazivati članke o gljivama narodnim imenima, umjesto latinskim. Evo sam pročitah ovde:

Moram reći da pravi poznavaoci gljive uopšte ne nazivaju lokalnim nazivima već latinskim. Zašto je to tako? Zato što svaki kraj ima svoj naziv za određenu gljivu koja je u narodu poznata, ali i zato što većina gljiva i nema lokalni naziv. Rujnica, kojom se u Banjaluci nedavno otrovalo nekoliko ljudi, u Mrkonjić Gradu se naziva blagva, u nekim mjestima jajara, jajčara, kajmakčara, kneginja, blagar, đordani, škripac, gospa, knez i kako sve ne... U stvari, riječ je o gljivi kojoj je jedini ispravan naziv amanita caeserea", ističe Borislav Marić, predsjednik Udruženja gljivara i ljubitelja prirode Mrkonjić Grad

--V i k i v i n d 21:52, 9. oktobar 2012. (CEST)

Da, to je validno. Primećujem da sve gljive imaju srpski naziv, što i nije najbolje. Predlažem da se, pošto članaka o gljivama ima dosta, diskusija prebaci na trg, zbog više mišljenja. P.S. Moj predlog su latisnki nazivi, ali šta onda sa srpskim? I po kom kriterijumu su baš ti srpski nazivi izabrani? --Lakisan97 (razgovor) 22:07, 9. oktobar 2012. (CEST)

Tražio sam treće mišljenje. Možda je najbolje da ostane domaći naziv, ukoliko se taj naziv dominantno koristi u svim krajevima i ako nema alternativnih naziva. U suprotnom, najbolje je koristiti latinski naziv i navesti u uvodu sve poznate domaće nazive.--V i k i v i n d 22:19, 9. oktobar 2012. (CEST)

Verovatno sam ja taj treći :) elem, stručna (mikološka) javnost će uvek i svakako biti raspoloženija za latinske nazive. Međutim, rešenje koje je prisutno na vikipedijama, a vezano za nazive vrsta je sledeće: izabere se najčešći, ili najnedvosmisleniji, domaći naziv vrste i postavi za naziv članka. U samom članku psotoji dovoljno prostora da se napišu i sinonimi i lokalni nazivi, a svakako u taksoboksu postoji latinski naziv i klasifikacija. Što se odabira domaćeg naziva tiče, bilo bi dobro konsultovati ključeve za identifikaciju/determinaciju ili neke slične monografije. Što se naziva gljiva tiče, preporučujem da se konsultuje knjiga „Gljive Srbije i zapadnog Balkana“ (ISBN 9788691267704). Pozdrav! --Wlodzimierz (razgovor) 15:57, 12. oktobar 2012. (CEST)