Razgovor:Ljudevit Gaj/Arhiva 1

Arhiva 1

Arhiva 2

Ćirilizacija

Ne smatram da je nužno čirilizovati citate iѕ hrvatskih knjiga, jer u originalu su na latinici.

--

Ako su to citati iz hrvatskih knjiga zašto je onda povezano stoljeće kao link? Hteo sam samo da popravim linkove da vode na taj vek tj. stoljeće --Saša Stefanović razgovor 15:38, 21 Mar 2005 (CET)

Sašo, zašto prevodi na srpski? Jel ovo odgovor na nešto sa hrvatske strane? --VKokijelov 18:37, 21 oktobar 2005 (CEST)

Sređivanje

Malo podnaslova i opšteg sređivanja ovom članku ne bi škodilo. --Brane Jovanović <~> 21:20, 27. septembar 2006. (CEST)

Hrvatski

Sjecam se da sam ja bio taj koji je napravio ovaj clanak, i pritom sam, cini mi se, mada je to bilo davno, citate na hrvatskom bio ostavio u latinici. Kasnije sam, kako mi se cini, u zagradama dodao "prevode" tih citata na srpski. Sad, ne znam sta ostali misle, ali meni se bar cini da je jako, jako glupo tako nesto raditi. Citate ne bi trebalo prevoditi, trebalo bi ih ostaviti u izvornom obliku, ali na cirilici u kojoj je i citav clanak, jer, jednostavno, srpski i hrvatski jezik se mogu, po potrebi, biljeziti obijema pismima. --Đorđe D. Božović (razgovor) 13:45, 29. septembar 2006. (CEST)

Slobodno menjaj :> --Jovan Vuković (r) 14:31, 29. septembar 2006. (CEST)

Osporena neutralnost

Kao prvo, poezija:

Godine 1830. u Budimu štampa knjižicu [...] koja mu je pronijela ime cijelom otadžbinom

Bio je Gaj čovjek odlučan i okretan, neumoran, poletan i rječit; njegova pojava očaravala je ne samo mnoštvo nego i birane pojedince.

Kao drugo, i važnije: Dučićeva studija, iz koje je bila preuzeta jedna ranija verzija članka, a i ne samo ona, tvrdi da je Gaj napravio hrvatsku latinicu po uzoru na Vukovu ćirilicu, kao i da je Vuk na njega izvršio uticaj još tokom školovljanja u Gracu. Dalje da je štokavski govor tada bio smatran srpskim, kao i dubrovačka književnost. Takođe, u članku nije navedeno stanje hrvatskog jezika pre njegovog rada. Prećutkuju se otpori štokavštini među Hrvatima. I tako dalje i tako bliže... Nikola 22:14, 14. novembar 2006. (CET)

Hm, Gaj nikako nije mogao praviti latinicu po uzoru na ćirilicu, čak i da je htio. :) Ono što si možda htio da istakneš jeste da je Gaj reformisao hrvatski alfabet po uzoru na Vukov fonetski princip (koji je Vuk načuo od Adelunga), a to nije isto. Jer, kad kažeš da je Gaj stvarao latinicu po uzoru na Vukovu ćirilicu, onda to znači da je on neka slova iz ćirilice pozajmljivao ili prilagođavao hrvatskom jeziku, što je apsurdno. :) Štokavski je kod Hrvata prije Gaja, istina, bio mnogo rjeđi u upotrebi od čakavskog i kajkavskog. Šafarik i Vuk čak smatraju da je štokavsko narječje srpski jezik, čakavsko "pravi" hrvatski, a kajkavsko dijalekat slovenačkog. Dubrovačka štokavska književnost, s druge strane, ne može se - ili bar nema dovoljno podataka i dokaza za to - nazvati ni srpskom ni hrvatskom. Oni su uvijek bili na prvom mjestu Dubrovčani i "Slovini" (kod pravoslavnih Srba zvali su se i Latinima), iako je većinu stanovništva ipak činilo pokatoličeno pravoslavno (dakle, srpsko) stanovništvo iz okoline grada i iz Hercegovine i Boke. Ali oni su ipak bili i ostali samo Dubrovčani - Raguzani, uvijek posebni. Ako smatraš da nešto nije u redu, mijenjaj. Ja sam bio prosto kopi-pejstovao članak sa hrvatske Vikipedije. :) --Đorđe D. Božović (razgovor) 16:45, 15. novembar 2006. (CET)

Mmm, mislim da je ova Dučićeva studija ipak malo previše POV, zar ne? --Đorđe D. Božović (razgovor) 22:59, 17. novembar 2006. (CET)

Koji je to "hrvatski" jezik?

Ljudevit Gaj, nemac po poreklu, ali Nemac koji je stvorio hrvatsku naciju u savremenom smislu, za Srbe je po mnogo cemu znacajan, ali i opasan, jer je on bio jedan od prvih kulturnih kleptomana koga su kasnije hrvatski intelektualci sledili. Ovde se vidi kako je on odavao cast spskom narodu, a vidi se i da on sam priznaje da su Hrvati uzeli srpski jezik kao svoj knjizevni, cinjenicu koju danas u Hrvatskoj svi osporavaju.

"Kako da se prepiremo sto je kod Srbljah narodno, sto li nije, kod Srbljah, u kojih od oltara do cobana nista biti ne moze sto ne bi narodno bilo: kod Srbljah, od kojih mi jezik u svojoj mudrosti i u svom bogatstvu, i obicaje u svojoj izvrsnosti i svojoj cistoci uciti moramo ako hocemo da ilirski zivot obnovimo: kod Srbljah koji su u svetinji svoga srpstva onaj narodni duh i ono rodoljubstvo uzdrzali, koji smo i mi u novije doba, radi sloge, pod prostranim imenom ilirstva novim zivotom uskrsnuli: kod Srbljah, koji su nama od starine sve sacuvali, a kojim mi malo ali sasvim nista glede samoga narodnoga dati nemozemo?"

Treba li Vuka uopste pominjati?

Ovo nije provokacija, ali moze li mi neko objasniti (cinjenicama a ne emocijama) koji je to tacno vas "hrvatski jezik".

--Branko1408 02:16, 22. februar 2007. (CET)

Naš hrvatski jezik? Kojih nas? :) Na svijetu postoji veliki broj raznoraznih jezika i dijalekata koji su gotovo istovjetni, jako su slični međusobno. Međutim, jedna grana jezikoslovlja koja se zove sociolingvistika upravo se bavi time dokle važi jedan, a odakle počinje drugi jezik. Jer, da li hrvatski narod govori jezikom koji je različit i odjelit od srpskoga i koji nosi svoje zasebno, hrvatsko nacionalno ime, ili to pak nije slučaj, ne odlučujemo mi, niti to zaista odlučuju ni uporedne značajke jezika Hrvata i srpskog jezika. O tome, kako kažu sociolingvisti, odlučuje svijest i volja samih govornika. Zaseban američki jezik ne postoji jer Amerikanci svoj jezik smatraju engleskim i zovu ga tim imenom, mada bi i on mogao postojati da je svijest govornika malčice drugojačija. Zaseban hrvatski jezik postoji jer sami njegovi govornici ga takvim smatraju. A budući da su srpski i hrvatski jezici iz iste grupe i čak imaju isti dijalekat narodnog jezika za svoju književnu osnovu, sasvim je razumljiva njihova tolika bliskost u nekim dijelovima gramatike. Nije ni na kome da kaže kako će neko drugi zvati svoj maternji jezik do tih samih ljudi. Isto to važi i za bošnjački/bosanski i crnogorski i bunjevački, pa i makedonski i druge jezike. Svako je kovač svoje sreće, kaže jedna mudrost. --Đorđe D. Božović (razgovor) 13:56, 24. februar 2007. (CET)

Članak i neutralnost

Izložio sam i suprotna gledišta o Ljudevitu Gaju.

Mislim još da prekrijem prvi pasus zadnjeg dela o Ilirstvu, jer je neistinit. Ilirima su nazivani svi južni sloveni a ne samo Hrvati i to je neosporno, posotje hiljade dokumenata o tome.

Mislim da sada može da se skine odluka o kršenju neutralnosti.

--Branko1408 13:30, 16. april 2007. (CEST)

Nadam se da je sada članak dobar!

Obrisao sam prvi pasus o Ilirstvu i hrvatstvu.

--Branko1408 14:11, 16. april 2007. (CEST)

Postoje hiljade dokumenata da su Rusi Sloveni ali to ne znači da su to Srbi, pobogu ko tu koga laže!

— Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik 212.15.178.22 (razgovor • doprinosi) | 16:03, 3. april 2010

Srpski šovinizam

Srpski šovinizam nema kraja, vi niste normalni, Ljudevit Gaj je rođeni Hrvat kakavac !

— Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik 212.15.178.22 (razgovor • doprinosi) | 15:58, 3. april 2010

Slažem se, kajkavci i čakavci su Hrvati, a štokavci su...zna se šta - pokatoličeni Srbi...ma koliko to zvučalo kao srpski šovinizam, to je činjenica !!! --Zrno (razgovor) 16:14, 3. april 2010. (CEST)Zrno

Srbin i tačka

Svi veliki svetski ljudi iz Hrvatske su Srbi, to nas uće naši vođe. Pa i Tesla je nešta pisao u sopstvenom dnevniku i nekim pismima iz Amerike da je on hrvatskog prekla, ali koga to briga, naši su ga proglasili Srbinom i on je Srbin i tačka. Koga bre briga za to ko je vaistinu.

— Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik 212.15.178.22 (razgovor • doprinosi) | 16:11, 3. april 2010 Srbi svi i svuda! Bez toga mi nebi imali naučnika, ko je iz Srbije, pa niko?!

— Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik 212.15.178.22 (razgovor • doprinosi) | 16:13, 3. april 2010

Naravno da nije bilo poznatih naučnika iz Srbije, kad je bila zaostala i pod Turcima. Aj sad idi na hrvatsku vikipediju i iznesi ove svoje stavove...daće ti medalju.--Zrno (razgovor) 16:22, 3. april 2010. (CEST)Zrno

A Tesla je inače bio čistokrvni Hrvat od oca pravoslavnog sveštenika.--Zrno (razgovor) 16:24, 3. april 2010. (CEST)Zrno

Pišeš pod brojem jer se može otkriti da si i ti Srbin. Opsednut si Srbima, jer niko nije rekao da je Gaj Srbin, nego da nije Hrvat. Napisaću ti latnicom da svatiš. Imaš referencu da je francusko nemačkog porekla www.hrt.hr u Arhivu Hrvatske pa im se možeš žaliti. Nemoj žuriti, danas, sutra i prekosutra, ne rade. Žalbu možeš poneti tek u utorak. --Drazetad (разговор) 16:27, 3. април 2010. (CEST)

Први поднаслов

Наравно има ту још много да се дода, па додајте...--Паун 00:22, 21 Мар 2005 (CET)

Људевит Гај

Људевит Гај је чистокрвни Србин, доказ је то шта нам је урадио латиничко писмо.

— Претходни непотписани коментар оставио је корисник 212.15.178.22 (разговор • доприноси) | 16:05, 3. април 2010