Pređi na sadržaj

Razgovor:Bitka za Vukovar/Arhiva 1

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Arhiva 1 Arhiva 2

Neslaganje?

Ne slažem se sa sadržajem. :) Ispada da je maltene JNA držala pod opsadom neki grad u kojem nije bilo protivničke vojske, nego samo civili. Smatram da ako već pišete o ovim temama, treba malo više da se dokumentujete. To je moja konstantna primjedba na članke o skorijoj istoriji na ovim prostorima. Ipak nisu ovo teme, oko kojih nije važno koja verzija trenutno stoji, pa dodaće već neko nove/druge informacije isl. Stvari u skorijoj istoriji nisu crno-bijele, čak ni u sivim tonovima, nego u koloru. Veoma su složene i mislim da je bolje nemati članke nego ih imati sa nekoliko rečenica. Događaji na jednom mjestu su vrlo povezani sa događajima na drugim mjestima u tim konfliktima i mislim da sadašnji pristup generalno na Vikipediji, ne samo na srpskom jeziku, o posebnim člancima o događajima, i nekim kvazi definicijama, nikako ne doprinosi kvalitetnom obrađivanju ove tematike. Tako da mislim da prvo treba poraditi na člancima koji su već tu, recimo Rat u Hrvatskoj, koji je veoma loš, katastrofalan, pa onda, ako se pokaže potreba izdvajati dijelove i pojašnjavati u posebnim člancima. ---Slaven Kosanović- {razgovor} 18:58, 7. septembar 2007. (CEST)[odgovori]

Iako je bitka bila značajan i simbolički gubitak za Hrvatsku, koja nije povratila kontrolu nad gradom do 1998, ona je takođe bila Pirova pobeda za JNA i pomogla je pridobijanju međunarodne podšrše za nezavisnost Hrvatske i zato se smatra prekretnicom toka rata.

Ne znamo da li je bitka za Vukovor bila simbolički gubitak za Hrvatsku, niti da li je bila pirova pobjeda JNA, ili da li je uopšte bila „pobjeda“, možda samo uspostavljanje kontrole nad jednim gradom, bez značajnijih posljedica, (to bi mogli bolje da nam objasne vojni analitičari), takođe ne znamo da li bi Hrvatska ionako dobila nezavisnost. Treba imati u vidu da je mnogo ranije EZ, podržavala raspad SFRJ na šest nezavisnih država. ---Slaven Kosanović- {razgovor} 19:06, 7. septembar 2007. (CEST)[odgovori]


Ma garant nije. Imaju fudbalski klub koji se zove (ili zvao) Vukovar '91, muzicku grupu koja je svirala pred utakmicu Hrvatska-Jugoslavija 1999. pisu ovakve clanke pod nabojem, tako da im se ovo urezalo u svest. Sad, JNA je izgubila dosta vojnika, a nista nije dobila, tako da stoji to za Pirovu pobedu. Sve pre Vukovara su bila puškaranja, da se tako izrazim, ovo je bilo baš veliko. Zatim, By September, some EC members were calling for military intervention by the Western European Union but this was vetoed by the United Kingdom. -- Bojan  Razgovor  19:17, 7. septembar 2007. (CEST)[odgovori]

Mislim da „mitovi i legende“ nemaju veze sa pisanjem enc. članaka. Postoje mnoge izjave tadašnjih generala JNA, zašto su se odlučili na upotrebu teške artiljerije u slučaju Vukovara. Članci o istorijskim događajima ne treba da idu u moralne, analize mitova isl. Konflikt oko Vukovara se ne može odvojeno posmatrati od recimo, konflikta oko Borovog sela... ”Urezalo im se u svijest”... Pa to je subjektivna kategorija i ne može biti osnova za argument, gorepomenute rečenice. Zatim, moraš činjenicama sa terena, objasniti zašto je to bila pirova pobjeda, ili uopšte pobjeda JNA. Simbolički gubitak, je takođe subjektivna konstatacija. ---Slaven Kosanović- {razgovor} 19:28, 7. septembar 2007. (CEST)[odgovori]

Ratovi devedesetih svi imaju istu konceptualnu šemu. S jedne strane imaš međunarodnu zajednicu koja podržava raspad SFRJ na šest nezavisnih država u tadašnjim granicma Republika. Sa druge imaš savezni Ustav (dakle, SFRJ) i poziciju tada zvaničnog Beograda u skladu sa tim Ustavom, da narodi imaju pravo na samoopredjeljenje, ali ne i Republike. Hrvatska brani svoj stav sa podrškom stava međunarodne zajednice. Srbi brane svoje pravo u skladu sa saveznim Ustavom. Ne treba tu ulaziti u spekulacije „ko je u pravu“, niti davati primat pojedinim događajima nad konceptualnom šemom. Da li se mogao izbjeći rat i pregovarati? Moglo se, ali se nije pregovaralo. Da li su se lokalni nacionalizmi na sve strane i svom silom trudili da ne dođe do bilo kakvih pregovora? To je nesporna činjenica. Predmet ovog konkretnog članka je bitka za Vukovar. Ima mnogo dobrih istorijskih članaka o raznim bitkama na ovoj Vikipediji, koji bi mogli da nam daju ideju, kako i na koji način se može obraditi jedan takav članak. ---Slaven Kosanović- {razgovor} 19:49, 7. septembar 2007. (CEST)[odgovori]

Ovaj članak gotovo da ne opisuje događaje. Ne kaže se ni da je Šljivančanin bio komandant. I ubistvima većine hrvatskog stanovništva (rečenica može i ovako da se čita)? To je čista nebuloza. Apsolutno se slažem sa slavenom da bolje ništa nego bilo šta. --Vojvoda (razgovor) 22:36, 7. septembar 2007. (CEST)[odgovori]
Jna izgubila dosta vojnika. Šta znači dosta? Urezalo im se u svest??? Korisnik koji se protivio ovakvom pisanju članaka o raspadu SFRJ sada i sam odstupa od svojih principa. Malo informacija a previše procena. --Vojvoda (razgovor) 22:40, 7. septembar 2007. (CEST)[odgovori]
JNA jeste izgubila „dosta vojnika“ (naravno tako ne treba da stoji u članku, nego treba pronaći izvore sa brojkama), ali prije odluke o upotrebi teške artiljerije. To je bio i glavni razlog za tu odluku. Zatim ta činjenica govori u prilog drugoj činjenici, da je Vukovar bio dobro organizovan u odbrani i da se nije radilo o običnom „civilnom cilju“, kako ispada ovdje u članku... S druge strane, JNA nije bila spremna za geriliski rat, kakav se tamo nametnuo u to vrijeme. Jeste da je paradoksalna činjenica, ali tako je (u svijetu je JNA važila za eksperta u gerilskim ratovima, vjerovatno topik koji je ostao iz Drugog svijetskog rata). Mislim da vojsci JNA ne bi trebalo 89 dana, da osvoji grad prepun jadnih civila. Preko TV kod nas, sam pratio taj sukob 91. godine, još nije bio počeo rat u Bosni, neki koji su se vraćali kući upravo sa tog fronta su bili pesimisti, da će vojska JNA uopšte moći da osvoji Vukovar tadašnjom strategijom, dakle bez upotrebe teške artiljerije... Kombinacija teške artiljerije JNA i raznoraznih paravojnih jedinica i dobrovoljaca je na kraju dala rezultate... Da li je trebao da se desi Vukovar, ili nije, ne treba da bude predmet ovog članka... Na kraju, mišljenja sam da iz svih članaka skorije istorije treba da se izbace vrijednosni, moralni, ili sudovi bilo koje vrste. To nije zadatak istorije. Uzroci, hronologija događaja i zaključak kako se neki događaj završio, bez spekulacija o bilo čijoj svijesti. Kada sam pisao članak filozofija istorije, mislio sam da će možda pomoći ljudima koji pišu istorijske članke, da uvide razlike između različitih pristupa... Druga je stvar sa ideologijama, njih ima moralno neprihvatljivih i drugih koje po svojoj definiciji nisu negativne. Fašizam, po svojoj definiciji, je moralno neprihvatljiva ideologija, ali recimo socijalizam, zavisi.... Zavisi kako se shvati ili na koji način se implementuje... ---Slaven Kosanović- {razgovor} 01:32, 8. septembar 2007. (CEST)[odgovori]
Svakako se nije radilo o neorganizovanom civilnom stanovništvu. Slažem se da ne treba davati moralne sudove, niti pristupati temi emotivno ali bi bilo dobro navesto kontraverze od toga koliko je bilo boraca na svakoj strani, do gubitaka. Takođe bi bilo dobro navesti citate komandanata JNA kako bi se dobila jasna slika događaja. Glupo je da članak bude samo hronologija već bi trebalo dati analizu i verujem da je moguće biti nepristrasan i prilikom ovakvog pristupa. --Vojvoda (razgovor) 13:14, 8. septembar 2007. (CEST)[odgovori]
Mislio sam na vrijednosne sudove događaja i spekulacije koliko je neki događaj uticao na svijest ovoga i onoga. Naravno vojna analiza bitki i pozadina određenih dešavanja, bez spekulacija je konstanta u istorijskim istraživanjima. Glavni problem sa skorijom istorijom na ovim prostorima, je što se još uvijek istoričari nisu adekvatno pozabavili njima, ima dosta prikrivanja, i mnoge stvari su još uvijek pod iskrivljenom slikom masovnih medija. Budući da još uvijek nema adekvatne istorijske literature na ove teme, nerijetko se na Vikipediji, koja bi trebala da bude sekunundarni izvor, tj. da se bazira na istraživanjima i analizama istoričara, vojnih analitičara, itd., radi prvobitno istraživanje, tj., igramo se posla istoričara na ovim temama. Dobro, ako je već tako onda treba prostudirati malo na koji način istoričari pišu recimo o drugim konfliktima, za koje ima literature, pa se voditi tim pristupom. ---Slaven Kosanović- {razgovor} 18:23, 8. septembar 2007. (CEST)[odgovori]
Slavene, da li je to toliko neverovatno što piše u tom uvodiću? Dalje, ja se principa držim i dalje, isto kao i ranije. Naveo sam izvor za nezvanične procene Miroslava Lazanskog (to se na engleskom članku nalazi skroz dole, kod nas sam stavio odmah u kutijicu). I dajte ljudi, napisali ste 10 kB texta na stranici za razgovor, a u članku je ostalo onako kako sam ostavio juče. -- Bojan  Razgovor  21:21, 8. septembar 2007. (CEST)[odgovori]
Pazi ja nisam zapoceo clanak, s druge strane komentarisem ovdje sta po mom misljenju ne valja, kao i na bilo kojem drugom clanku, i to ne znaci da cu ja sad da nastavim da radim na njemu, kao sto ne nastavim da radim na mnogim drugim clancima na kojima sam komementarisao i koji nemaju veze sa istorijom. Tema clanka je bitka, nema ni rijeci zasto je Vukovar bio bitan i za jednu i za drugu stranu, strateski, dakle s vojnog aspekta, nema ni rijeci o civilima taocima unutar samog Vukovara (i jedne i druge strane, da i Srba i Hrvata), razvoju bitke, komandanti na obe srane i njihove vojne strategije (bilo ih je vise na obe strane u razvoju dogadjaja), politicka pozadina (dakle, desavnja na politickoj, domacoj i medjunarodnoj sceni tokom opsade, regrutovanje dobrovoljaca (nerijetko prisilno na obe strane, da, na obe strane, i mnogi Hrvati nisu dobrovoljno iz Zagreba isli na front), itd... Trenutno stoji tako, kao da je bez ikakvog razloga, JNA napala i odjednom odlucila da osvoji Vukovar. Dakle, nadam se de nemas namjeru da ga ostavis u sadasnjem stanju i da drugi nastave da rade na njemu... ---Slaven Kosanović- {razgovor} 23:28, 8. septembar 2007. (CEST)[odgovori]
U redu, komentari su dobrodošli, ali da si napisao sve to u članku, bilo bi još bolje. Članak je klica za sada, i biće još neko vreme, što se mene tiče. E, pošto si Sarajlija, mogao bi da se pridružiš zabavi. -- Bojan  Razgovor  08:43, 9. septembar 2007. (CEST)[odgovori]
Zar taj članak nije izabran za saradnju meseca ili tako nešto?--Vojvoda (razgovor) 12:02, 9. septembar 2007. (CEST)[odgovori]

Pa, rekao bih da nije. Ja sam uvek da nas bude što više. -- Bojan  Razgovor  12:14, 9. septembar 2007. (CEST)[odgovori]

Izgleda da sam ga pomešao sa nekim drugim člankom. Što ne staviš Šljivančanina kao jednog ok komandanata JNA. A ona opsada Sarajeva ne valja ništa. Možeš komotno da ga obrišeš. Ja ću u najskorijoj budućnosti da napišem člabnak o blokadi kasarni. --Vojvoda (razgovor) 20:41, 9. septembar 2007. (CEST)[odgovori]

Šljivančanin je bio samo major, Miroslav Radić je bio kapetan, a Mile Mrkšić pukovnik 1. motorizovane gardijske brigade. -- Bojan  Razgovor  09:13, 10. septembar 2007. (CEST)[odgovori]

Nije to bila klasična bitka iz vojnih priručnika sa generalima na čelu i podređenima koji izvršavaju zadatke. Inače, u svim sukobima devedestih, Hrvatskoj, Bosni, bilo je na gomile jedinica (ne samo parvojnih) koje su jedino slušale svoje komandante. Jeste da su se akcije koordinirale „odozgo“, ili je barem tako moglo izgledati, ali činjenica je da je bilo dosta samovoljnih akcija pojedinih jedinica, pa tako i u slučaju Vukovara. Arkanavci, na primjer, su jedino slušali Arkana i nije bilo generala JNA koji je mogao da im daje naredbe. Arkan se jeste koordinirao sa JNA, ali u svakom slučaju on je odlučivao, gdje, kada i pod kojim uslovima, će da djeluju njegove jedinice. ---Slaven Kosanović- {razgovor} 09:43, 10. septembar 2007. (CEST)[odgovori]
Tačno tako. A i Šljivančanina verovatno najveći broj ljudi smatra za komandanta JNA u bici za Vukovar naročito u njenoj završnoj fazi. Mada bilo je bitaka tokom jugoslovenskih ratova gde su jedinice bile pod komandom visokih vojnih struktura i gde je koordinacija bila dobra. Na primer proboj koridora (po mom mišljenju najuspešnija operacija jedne srpske vojske tokom jugoslovenskih ratova). --Vojvoda (razgovor) 11:35, 10. septembar 2007. (CEST)[odgovori]

U redu onda, stavicemo Vukovarsku trojku. Da stavimo i Arkana? -- Bojan  Razgovor  15:02, 10. septembar 2007. (CEST)[odgovori]

Ja sam za. Ima li i na drugoj strani neki paravojni komandant (u Vukovaru)?--Vojvoda (razgovor) 15:05, 11. septembar 2007. (CEST)[odgovori]
Zna li neko da napiše reč dve o Miroslavu Radiću. Ništa nisam našao. --Vojvoda (razgovor) 15:08, 11. septembar 2007. (CEST)[odgovori]

Dokumentarac

Vukovar - poslednji rez -- Bojan  Razgovor  10:18, 15. septembar 2007. (CEST)[odgovori]

Zašto ne ubacite ovaj film u Spoljne veze?--Jagoda ispeci pa reci 13:08, 4. februar 2008. (CET)[odgovori]

Naslov članka

Zar ne bi bilo ispravnije da se ovaj članak zove Opsada Vukovara?--Jagoda ispeci pa reci 12:23, 4. februar 2008. (CET)[odgovori]

Koliko vidim vidim niko (pa ni Hrvati) ne koristi taj naslov. -- Обрадовић Горан (разговор) 12:31, 4. februar 2008. (CET)[odgovori]
Pa verovatno zato što su ONI bili opsednuti, a mi koji smo opsedali... --Jagoda ispeci pa reci 12:32, 4. februar 2008. (CET)[odgovori]

I oni ovaj rat zovu Domovinskim ratom, pa ga mi ne zovemo tako... --Jagoda ispeci pa reci 12:32, 4. februar 2008. (CET)[odgovori]

U stvari to je bila i bitka i opsada (i jedno i drugo) za kontrolu Vukovara kao strateškog vojno-geografskog položaja... Obe strane su se grčevito borile da uspostave kontrolu nad gradom i okolicom. Još uvijek s ne zna tačno kako će u istorijsko literaturi biti zabilježeno, da li bitka, ili nešto drugo, opsada ili kako god. Tako da je na većini vikija na kojima ovaj članak postoji, naslov postavljen na osnovu nekog konsenzusa u zajednicama, i kod nas i kod Hrvata trenutno bitka... —-Slaven Kosanović- {razgovor} 12:38, 4. februar 2008. (CET)[odgovori]
Hm, pa u istoriji nije retka pojava da se jedan te isti događaj naziva različitim imenima. Pogledajte Španski rat za nezavisnost - kako ga zovu Španci i Francuzi, Englezi ga zovu Poluostrvski rat, a Katalonci Rat Francuza, dok u Portugalu taj isti rat se zove Francuska invazija... Mislim, mene u principu baš briga kako će se zvati članak, ja se u te teme mnogo ne mešam niti ih volim, samo mi je bilo malo čudno da ga MI, koji smo ga opsedali, zovemo Bitkom ZA grad.... Lično, vidim to kao malo licemerno, al ajde, to je samo moj lični utisak... —Jagoda ispeci pa reci 12:49, 4. februar 2008. (CET)[odgovori]
Imamo mnogo toga licemjernog u istoriji, ali ovdje konkretno obe strane su primale dodatna osvježenja snaga, i vjerovatno je to razlog zašto svi više vole da koriste izraz ”bitka”. Inače, u vojnoj strategiji svakom osvajanju nekog grada, prethodi opsada i po nekoj gruboj vojnoj analizi, ako se opsjednuti grad brani samo jedinicama koje su unutar grada radi se o opsadi. Slučaj Sarajeva. to ne isključuje primanje tehničke pomoći izvana, oružja hrane isl., preko tunela, koridora, itd. Nesporna je činjenica da je su se u Vukovaru osim tehničke pomoći, i same jednice obnavljale, dobrovoljcima iz cijele Hrvatske. —-Slaven Kosanović- {razgovor} 13:01, 4. februar 2008. (CET)[odgovori]
Dobro, ja ne ulazim u vojno-tehničke detalje. Mene samo svaki put jeza obuzme kad vidim slike grada nakon "oslobođenja", koje više nego milion reči bolje govore kko je rat jedna užasna stvar.—Jagoda ispeci pa reci 13:05, 4. februar 2008. (CET)[odgovori]
To je tako zato što se radi o nama bliskim događajima, vremenski i prostorno... Ali nije manje jeziva nijedna istorisjka bitka za neki grad, ili prostor, kao ni posljedice... S druge strane, na viki je ovo istorijski događaj, kao i mnogi drugi, i tako bi ga trebalo obrađivati. I bitka za Staljingrad je bila jeziva, daleko više nego ova, ciča zima, snijeg do vrata, nema hrane ni ogreva, preživjeli ljudi jedu leševe... Jezivo, strava i užas, ali ipak članak na viki je obrađen drugačije, s istorijskog i vojnog aspekta... —-Slaven Kosanović- {razgovor} 13:21, 4. februar 2008. (CET)[odgovori]
Pretpostavljam da je za objektivnost pre svega potrebna istorijska distanca. Direktno umešanima u sukob je jako teško pisati neutralno i bez emocija. BTNj, rekla sam da je RAT grozna stvar, ne samo ovaj naš poslednji. SVAKI rat je užasan, gde god bio i ko god ga vodio.--Jagoda ispeci pa reci 13:25, 4. februar 2008. (CET)[odgovori]

Meni se više dopada bitka, a ne opsada, jer je do došlo do uličnih borbi u gradu, nije se zadržalo samo na bombardovanje iz aviona, artiljerije, minobacača ili višecevnih bacača raketa. Zato su recimo bitka za Staljingrad, bitka za Berlin, ali opsada Sarajeva i opsada Lenjingrada. -- Bojan  Razgovor  13:30, 4. februar 2008. (CET)[odgovori]

Imaš pravo, Bokice. To mi nije palo na pamet, moram priznati. --Jagoda ispeci pa reci 13:32, 4. februar 2008. (CET)[odgovori]
Nije ovo tribina o ratnoj etici nego stranica za razgovor članka. Govorite samo o sadržaju, molim vas.--Vojvoda razgovor 13:54, 4. februar 2008. (CET)[odgovori]

Pa o clanku smo i govorili. O imenu clanka. Sad, sto je moja primedba bila pogresna, to je druga stvar. --Jagoda ispeci pa reci 14:45, 4. februar 2008. (CET)[odgovori]

Počelo je o imenu članka a kasnije ste se rapsilavili.--Vojvoda razgovor 15:53, 4. februar 2008. (CET)[odgovori]
Pa teško je ne "raspilaviti se" kod ovakvih tema, mada mislim da izraz "raspilaviti se" nije najsrećniji za to osećanje koje se javlja kad se govori o ovakvim stvarima. --Jagoda ispeci pa reci 10:14, 5. februar 2008. (CET)[odgovori]

Branitelji

Branitelji Vukovara nije prikladna reč. Molim da se to ispravi.--Komatina (razgovor) 16:15, 24. avgust 2009. (CEST)[odgovori]

Pa možeš i sam ispraviti. Ja ne vidim gdje to piše! Ispravi na pripadnik te i te vojske, a branitelj je stvarno neprikladno. To je naziv koji se koristi u Hrvatskoj, ali ne i kod nas. --Željko Todorović (razgovor) 16:21, 24. avgust 2009. (CEST) s.r.[odgovori]

Stavio sam oznaku da ovo nema izvora, jer ko zna odakle su ti podaci. Ako su iz hrvatskih knjiga, a verovatno jesz, onda su moguće sa naduvanim podacima o srpskim gubicima, da bi se oni pokazali snažnijim nego što jesu. --Komatina (razgovor) 16:28, 24. avgust 2009. (CEST)[odgovori]

Članak je prohrvatski, pa su sigurno i izvori sa hrvatske strane! --Željko Todorović (razgovor) 16:33, 24. avgust 2009. (CEST) s.r.[odgovori]

Me ulazeći u detalje i tačnost podataka (jer preterujemo i mi i oni), mislim da ne treba preuzimati tekstove sa hrvatske viki na ove teme (isto važi i za bosansku viki). Brzim pregledom teksta primetio sam da su delovi teksta doslovno prepisani sa hrvatske viki sa svim nepromenjenim hrvatskim izrazima koji se kod nas ne koriste kao deo pod naslovom Drugi deo bitke. To što je njihov tekst izabrana za sjajan nije nikakva garancija da je tekst dobar i da iznosi proverljive podatke.--Drazetad (razgovor) 16:48, 24. avgust 2009. (CEST)[odgovori]

Sa prethodnim komentarom slažem se u potpunosti. Oni koji prepisuju članke sa hrvatske, srpskohrvatske ili bošnjačke vikipedije moraju voditi računa o tome da ga prevedu na srpski jezik. Ja nemam dobro mišljenje o hrvatskoj vikipediji tako da se slažem da ukoliko oni izaberu neki članak za sjajan da ne znači da je on nepristrasan i da sadrži tačne izvore. Po mom mišljenju nijedan njihov članak nije nepristrasan! --Željko Todorović (razgovor) 16:55, 24. avgust 2009. (CEST) s.r.[odgovori]

Onda vraćam na stanje pre nego šta je taj korinik unosio.--Komatina (razgovor) 17:16, 24. avgust 2009. (CEST)[odgovori]

Upoređivanjem teksta sa hrvatske, ovde vidi se da ako sve prepisane delovi obrišemo neće ostati ništa ili će ostati jako malo. Možda bi ga trebalo preraditi, a najbolje je da o tome odluku donese zajednica, pa ko zna odnosno ima tačne izvore (bar misli da su tačni) neka ih navede i napiše novi tekst. Samo da ne odemo u drugu krajnost?.--Drazetad (razgovor) 18:02, 24. avgust 2009. (CEST)[odgovori]

http://feral.audiolinux.com/tpl/weekly1/article.tpl?IdLanguage=7&NrIssue=976&NrSection=1&NrArticle=7736

Broj poginulih

Ako neko navodi broj poginulih neka OBAVEZNO da ozbiljnu referencu. --Aleks (razgovor) 15:11, 8. april 2010. (CEST)[odgovori]

1990.godina 44.639 21.065 Hrvati (47,2%) 14.425 Srbi (32,3%) pa ni sastav stanovništva ne možete istinito prikazati, pa provjerite popis stanovništva, kako Vas nije sram lagati i pisati ne istine???

— Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik 95.178.188.112 (razgovordoprinosi)

Sadržaj članka

Ovaj članak zahteva pouzdane recenzirane izvore kako bi se tema članka predstavila kvalitetno i objektivno. Preporuka je da to budu izvori dostupni na sajtu GoogleBooks. Pogledajte Vikipedija:Navođenje izvora --Autobot (razgovor) 21:06, 16. oktobar 2013. (CEST)[odgovori]

Datoteka na Ostavi koja se koristi na ovoj stranici predložena je za brzo brisanje

Zdravo! Sledeća datoteka na Ostavi koja se koristi na ovoj stranici ili njenoj stavci na Vikipodacima predložena je za brzo brisanje:

Razlog za brisanje možete da vidite na gorenavedenoj stranici opisa. —Community Tech bot (razgovor) 14:23, 17. oktobar 2021. (CEST)[odgovori]

Datoteka na Ostavi koja se koristi na ovoj stranici ili njenoj stavci na Vikipodacima predložena je za brzo brisanje

Zdravo! Sledeća datoteka na Ostavi koja se koristi na ovoj stranici ili njenoj stavci na Vikipodacima predložena je za brzo brisanje:

Učestvujte u raspravi o brisanju na stranici predloga. —Community Tech bot (razgovor) 02:08, 27. oktobar 2021. (CEST)[odgovori]