Razgovor:Bosanci/Arhiva 1

Arhiva 1

Arhiva 2

Bosanci — državljani Hercegovine?

Hm, nikako se ne mogu složiti sa napisanim da izraz bosanci označava stanovnike i državljane Bosne i HERCEGOVINE. Hercegovci su stanovnici Hercegovine. Nikad nećete čuti da je Hercegovac rekao za sebe da je Bosanac. Uslovno se može reći da su Bosanci regionalna odrednica za stanovnike Bosne (ali problem je i što se ne zna tačno gdje počinje nekadašnja Bosna, a gdje počinnje nekadašnja Hercegovina-tj. nema jasne granice između te dvije istorijske kategorije). Uostalom jako malo Srba iz današnje BiH će se složiti da ih nazovete Bosancima, a Srbi i Hrvati iz Hercegovine ni u kom slučaju neće pristati na to... Mislim sve to u principu i ne bi bilo bitno da se taj izraz sve više ne koristi u političke svrhe i sa tim izrazom se najviše identifikuju Bošnjaci u BiH, pokušavajući sve vrijeme proturiti neku imaginarnu naciju imena bosanci, te ga samim tim Srbi i Hrvati sve više odbacuju...Bošnjaci su čak uspjeli progurati naziv za svoj jezik bosanski (umjesto bošnjački)-kao jedini primjer u istoriji ljudske vrste da je neki jezik dobio ime po geografskom pojmu (nepostojećoj regiji tj. rijeci), a ne po narodu koji ga priča (što je ekvivalentno postojanju američkog, brazilskog, austrijskog, švajcarskog, jugoslovenskog i drugih sličnih jezika)...

Kako definisati onda izraz bosanci? Možda je najbolje kao zastarjeli izraz koji je podrazumijevao stanovnike geografske oblasti koju je nekad zahvatala srednjevjekovna hrišćanska država Bosna (nestala turskim osvajanjem 1463. ) što, otprilike, predstavlja današnji sjeverni dio Republike Srpske i sjeverni dio Federacije BiH.

Bosanci su, kao i Sremci, Banaćani, Ličani, Srbijanci, stanovnici jedne regije i taj izraz se može upotrebiti za sve stanovnike bez obzira na nacionalnu i versku pripadnost. Vandal B 11:01, 16 novembar 2005 (CET)

Da, izraz Bosanci bi se mogao upotrijebiti za stanovnike oblasti/regije Bosna (koja se ne zna tačno gdje je...), ali se nikako ne može upotrijebiti kako je to učinjeno u članku:Bosanci je naziv za stanovnike i državljane Bosne i Hercegovine, jer kako već napomenuh ima tu i Hercegovaca, a ima i drugih stvari koje nema smisla da ponavljam...Isto tako se ne može reći: Sremci je naziv za stanovnike Vojvodine (iako je Srem u Vojvodini) ili još ilustrativnije: Srbi je naziv za stanovnike i državljane Srbije i Crne Gore....

---

Naravno da je pojam Bosanac vezan samo za regiju Bosnu, zato sam i prepravio dio teksta koji je tvrdio drugačije. Takođe sam dodao informaciju da Srbi i Hrvati ne vole da ih se zove Bosancima, već da insistiraju da ih se zove baš Srbima i Hrvatima. Yosslavian 01:01, 20. jun 2006. (CEST)

To nije tačno. Znam masu Bosanaca i Hercegovaca različitih nacionalnosti koji se ne bune. To je čista proizvoljna konstatacija. --Poki |razgovor| 12:32, 20. jun 2006. (CEST)

Crnogorac...

Crnogorac, kao naziv regionalne pripadnosti je postojao i po informacijama koje ja imam još uvijek postoji... Dakle, konkretno: moj deda je bio crnogorskog porijekla, odnosno Crnogorac i pravio je tu razliku... Za sebe je govorio da je Srbin iz Crne Gore, odnosno Crnogorac, ali ne u smislu nacionalne pripadnosti... Danas, imam rođake u Crnoj Gori, koji se takođe tako deklarišu, mada se takođe smatraju državljanima Crne Gore, itd... Iako se takvoj vrsti analogije mnogi protive, ona postoji i vjerujem da će još dugo postojati. Ja lično se ne bunim kada mi se neko obrati sa Bosanac, a smatram sebe Srbinom iz Bosne, iako su moje dede porijeklom iz Crne Gore, ne smatram sebe Crnogorcem, pa ni Srbijancem, jer nisam iz Crne Gore/Srbije, odnosno nisam se rodio, a ni rastao tamo... Dakle, svi ovi nazivi (Bosanac, Srbijanac, Crnogorac, itd.), osim označavanja regionalne pripadnosti, imaju i kulturološke primjese, odnosno često se koriste za označavanje nekih regionalnih kulturoloških navika, običaja, pa čak i za raznorazne viceve... ;)). --Славен Косановић {razgovor} 15:00, 3. jul 2006. (CEST)

Ma, razumem to sve. Nego, previše je složen primer da bi stajao tek tako u zagradi kao ilustracija drugom primeru. Crnogorac označava: (1) državljanstvo, (2) nacionalnost, (3) etnicitet i (4) podetnicitet -- i to u zavisnosti od toga kako se ko oseća. Sa druge strane, Bosanac je samo (osim u tripovima bošnjačkih nacionalista) regionalitet, čak ne ni državljanstvo (tj. nacionalnost u anglosaksonskom smislu). A ti regionaliteti su ekvivalentni onom što u ovom trenutku stoji (Šumadinac, Vojvođanin, Krajišnik), a ne vrlo kompleksnom statusu pojma Crnogorac. --Miloš Rančić (razgovor) 15:09, 3. jul 2006. (CEST)

Jebiga, ko je kriv Crnogorcima kad su tako komplikovani... ;)), Nema veze neka si uklono tu složenu analogiju, samo ja sam osjećao potrebu da pojasnim malo stvari..., uopšte radi samog članka i polemike koju će vjerovatno i u budućnosti stvarati... --Славен Косановић {razgovor} 15:16, 3. jul 2006. (CEST)

Takođe, moji koji danas žive u Srbiji (a izbjegli su tokom rata u BiH), još uvijek sebe ne smatraju, Beograđanima, Novosađanima, itd, svi govore ijekavskim izgovorom, pa čak i oni koji su imali tek desetak godina, kada su se nastanili u Beogradu, Novom Sadu, itd. Odnosno, proći će sigurno nekoliko generacija dok se ne integrišu, odnosno njihovi unuci će sigurno sebe smatrati Srbijancima, Beograđanima, Novosađanima, itd. Generalno, tema oko regionalne pripadnosti vuće za sobom i mnoge druge stvari, zato je tako složena..., dobar izgovor za antropologe i antropološka istraživanja... ;)) --Славен Косановић {razgovor} 15:29, 3. jul 2006. (CEST)

Treba sve to pojašnjavati, ali u konkretnom članku (Crnogorci). Da bi bio jasan u ovom ovde tekstu, trebalo bi da u zagradi staviš "(kao Krajišnici, Šumadinci, Crnogorci [ali, Crnogorci mogu biti i podetnicitet, etnicitet, nacija i državljanstvo])", pa još možda i da daš pojašnjenja za svaku kategoriju, pa jednostavna analogija u zagradi postane esej :) Dakle, to je jedini razlog za uklanjanje. --Miloš Rančić (razgovor) 16:33, 3. jul 2006. (CEST)

Ne bunim se ja zbog uklanjanja... iskreno rečeno i ja sam razmišljao da ih uklonim, pa sam se na kraju zaustavio, a ovi moji komentari su više neka lična analiza, koja u budućnosti možda nekome pojasni bolje neke stvari i svakako da nije za jedan članak u enciklopediji, odnosno možda nekom budućem antropologu pomogne za neki esej... ;)) --Славен Косановић {razgovor} 16:45, 3. jul 2006. (CEST)

?

Hmm, jedno jako glupo pitanje: kako će se dakle zvati državljanin Bosne i Hercegovine? I nije mi jasno ovo: “a Bošnjak nacionalnu pripadnost bošnjačkog naroda”. Narod i nacija nisu sinonimi. Čini mi se da ću da ispadnem glup u društvu... :) --Kale 17:05, 3. jul 2006. (CEST)

Hehe, pa dobro je to pitanje i nije glupo... Činjenica je da na Zapadu za državljane Bosne i Hercegovine koriste kombinaciju Bosna-Hercegovina. Imam kolega kojima u radnim dozvolama i ličnim ispravama u Španiji, na primjer, piše državljanstvo: Bosna-Hercegovina, odnosno Bosna-Herzegovina. U štampi i medijima se koristi izraz Bosanac (Bosnio), dakle zbog komplikovanog naziva Bosanac-Hercegovac, i zbog toga što je Hercegovina manje poznata, (još uvijek ima ljudi koji ne znaju da je zvanično ime Bosna i Hercegovina), ime se skrati na uštrb Hercegovaca... Ja sam izvadio odmah pasoš tadašnje SR Jugoslavije, tako da sam uspio izbjeći te konfuzije... Činjenica je da BiH, još uvijek nije definisana država, i da će proći dosta vremena dok se to desi, pa i samaim tim te konfuzije će da ostanu... --Славен Косановић {razgovor} 17:32, 3. jul 2006. (CEST)

Takođe mi smo usvojili latinsku riječ nacionalnost, koja u stvari na Zapadu znači i narodnu i nacionalnu pripadnost. Mi smo jedini u Evropi koji pravimo tu razliku, koliko ja znam. Nedavno je bio referendum u Kataloniji (Španija), za novi statut autonomne zajednice, po kojem bi Katalonci dobili status nacije, kod nas bi vjerovatno to bilo ispravno prevedeno..., dobili status narodnosti, ali to nije učinjeno u našim medijma, (RTS-u i ostalim...). Dakle naša interpretacija i razlike koje pravima između riječi nacionalnost i narodnost, otežavaju objašnjavanje tih pojmova nekom strancu, uzmimo Špancu, Francuzu, itd... Zaključak: U skoro svim evropskim zemljama, ne vjerujem da ima neki izuzetak, ali ipak neću da kažem svim, osim bivših jugoslovenskih zemalja, nacionalnost = državljanstvo, nacionalna pripadnost i narodnost. --Славен Косановић {razgovor} 17:46, 3. jul 2006. (CEST)

Tako kada sam ja nekom strancu počeo da objašnjavam te razlike kod nas (nacija je ovo, narodnost ovo, etnička i vjerska pripadnost ono...), čovjek se samo uhvati za glavu i počne da mijenja facu dajući mi do znanja da me, ama baš ništa ne konta... ;)) A mnogi od tih ljudi su bili iz Evrope..., neki čak i naše najbliže komšije, Italijani, na primjer. --Славен Косановић {razgovor} 17:57, 3. jul 2006. (CEST)

Dakle mi smo imali i imamo dvije riječi za nacionalnost, koje jasno definišu dvije različite stvari:

Državljanstvo = pripadnost državi i Narodnost = pripadnost narodu.

Na Zapadu se za obe stvari koristi samo jedna riječ, a to je nacionalnost. Narod je u mnogim jezicima na Zapadu generički pojam, tako da se tako i koristi... A mi smo lijepo i tu riječ (nacionalnost), pokupili pa je uveli u naš jezik, jer smo imali mnogo narodnosti u bivšoj SFRJ (Srbi, Hrvati, Slovenci, Makedonci, itd), pa nam je ta riječ koristila za definiciju državne i pripadnosti jugoslovenskoj naciji. Primjer: Nacionalnost = Jugosloven; Narodnost = Srbin... Al smo komplikovani... ;))) --Славен Косановић {razgovor} 18:16, 3. jul 2006. (CEST)

Ta simplifikacija dva pojma u jedan je donekle i opravdana budući da većina naroda danas ima svoju nacionalnu državu pa samim tim postaju nacija. Ako ja dobro kapiram stvari. Interesantno je i to da pravo razlikuje suverenost nacije i suverenost naroda tako da je naša komplikovanost donekle utemeljena :)) --Kale 18:31, 3. jul 2006. (CEST)

Slažem se, ali mi već imamo dva pojma, državljanstvo i narodnost... Dakle ja mogu biti državljanin Srbije, ali u isto vrijeme biti ruske, kineske, japanske... narodnosti. Dakle, nije nam potreban pojam nacionalnost, izuzev ako nemamo namjeru da pravimo neko novu, složeniju državu... ;))) Na zapadu ekvivalent našem pojmu narodnost bi bio etnija, odnosno etnička pripadnost, jer oni nemaju drugi izraz za to, pošto im pojam narod ima generičko značenje. Istina je da niko od njih ne voli taj izraz, (etnija) i koriste ga samo za definisanje naroda u stranim kulturama (obično egzotičnim) i stručnoj literatutri iz antropologije. Dakle oni razlikuju (u našem prevodu), suverenost države (sinonim nacija) i suverenost naroda (opet sinonim nacija i ne etnija). Mi kada prevodimo često prevodimo suverenost države kao suverenost nacije, dakle uopšte ne koristimo pojam državljanstvo nego nacija..., to je meni interesantno... ;))) --Славен Косановић {razgovor} 18:47, 3. jul 2006. (CEST)

U Španiji kažu Estado soberano = Suverena država; i Nación soberana = Suvereni narod, dakle nema trećeg pojma... --Славен Косановић {razgovor} 18:47, 3. jul 2006. (CEST)

Pa da, mislim da su kod nas držljavljanstvo i nacionalnost sinonimi --Kale 18:57, 3. jul 2006. (CEST)

Ali nikako i narodnost. Mislim da je to sada razjašnjeno... --Kale 18:57, 3. jul 2006. (CEST)

Da, ali ja se često pitam zašta nam služi onda pojam narodnost, koji bi ustvari trebao da bude sinonim i naš izraz za njihov pojam nacija, ili je možda samo sinonim etnije, odnosno etničke pripadnosti... U bovšoj SFRJ, hijerarhija pojmova je bila sljedeća:

• Državljanstvo = Jugosloven (državljanastvo i pripadnost fiktivnom narodu Jugoslavije)
• Narodnost ili Nacionalnost = Srbin, Hrvat, Slovenac, Makedonac, itd.
• Vjeroispovjest = Pravoslavac, Katolik, Musliman...

Te tri stvari su se koristile prilikom popisa stanovništva... koliko se ja sjećam... ;) --Славен Косановић {razgovor} 19:07, 3. jul 2006. (CEST)

Evo ovaj konkretni primjer sa Kataloncima... Dakle, Katalonci traže da im se prizna status nacije (odnosno naroda, jer trenutno nisu priznati ni kao poseban narod), ali to tek treba da prođe kroz španski pralament, bez obzira što su Katalonci glasali za... Pa i ako dobiju taj status, to ne znači da će da postanu suverena nacija ili suvereni narod, to tek treba da traže, a hoće li ikad dobiti to je drugo pitanje..., što bi im omogućilo da dobiju svoju suverenu državu... Dakle, ključna riječ ovdje je suverenitet i ne nacija. Biti nacija bez suvereniteta ne znači da možeš da imaš državu na Zapadu... U ovom slučaju, Španija bi morala da promijeni Ustav i doda mogućnost samoopredijeljenja za narode koji steknu status nacije (opet bi to sve zavisilo od volje španskog parlamenta), čime bi automatski postajali suverene nacije i onda bi po međunarodnom pravu imali pravo na samoopredjeljenje, odnosno mogli bi da pokrenu referendum za nezavisnost... --Славен Косановић {razgovor} 19:16, 3. jul 2006. (CEST)

Pa narod se ne može izjednačiti sa nacijom u sledećem smislu. Istorijski gledano narodi nastaju ukrupnjavanjem prvobitnih ljudskih zajednica odnosno plemena koji su delili zajedničke odlike - jezik, običaje isl. Nacije nastaju kasnije, udruživanjem naroda, opet po nekoj zajedničkoj liniji nakon čega započinje proces stvaranja nacije koji suštinski jeste asimilovanje naroda. Potomci koji se rode u takvoj državi prihvataju tu naciju kao svoju i ona je za njih i nacija i narod i državljanstvo. Međutim, to bi bio neki idealan slučaj. Na primeru Španije, bilo to ustavno regulisano ili ne, Katalonci jesu narod. U modernom smislu, glavno vezivno tkivo naroda jeste jezik i tradicija. Katalonci imaju svoj jezik, i verujem (ne tvrdim) specifičnu tradiciju. U tom smislu oni će zadovoljiti svakog sociologa po pitanju njihovog definisanja kao naroda. Međutim, oni sada žele nacionalnu državu, dakle državu Katalonca. Kod njih se dakle javlja to da oni osećaju svoju pripadnost odrećenoj narodnosti koja nije ekvivalentna španskoj naciji. Međunarodno pravo (ne mogu da navedem specifična dokumenta) garantuje suverenost narodu u smislu da imaju pravo da izaberu u kakvoj će državi da žive, da li će biti u zajednici sa nekom drugom državom isl. --Kale 21:51, 3. jul 2006. (CEST)

Dakle, suštinski govoreći, narodi su prirodna tvorevina koji nastaju na osnovu zajedničkih obeležja (jezika, tradicije, kulture...) dok su nacije pretežno političke tvorevine. Na Zapadu, slažem se, postoji relativno iskristalisan pojam nacije koji je sveobuhvatni. I tu je neki nesrećan pojam etnosa koji bi bio najbliži narodu, odnosno to i jeste. Na primer, na popisu u Britaniji, 2% stanovnika Londona se izjasnilo, po pitanju etničke pripadnosti, kao Kinezi... --Kale 21:51, 3. jul 2006. (CEST)

Čini mi se da smo odlutali od teme, ali mislim da je konstruktivno :)) --Kale 21:51, 3. jul 2006. (CEST)

Mislio sam na narodnost (nacionalnost), gore sam se pogrešno izrazio pa sam stavio narod, mada je i to pitanje otvoreno pošto na popisu stanovnika u Španiji, nema opcije za narodnost, dakle jedan Katalonac se ne može izjasniti kao Katalonac, jer jednostavno nema te opcije, mogućnosti, oni ne postoje zvanično kao nacionalnost čak ni kao narod, iako imaju svoj jezik, dakle nisu priznati kao narodnost od strane španske državne administracije. Može se izjasniti samo kao Španac na popisu stanovništva, kao i na bilo kojoj drugoj zvaničnoj dokumentaciji, jer samo postoji opcija nacionalnost kao sinonim državljanstva (i ne kao narodnost ili narod), odnosno Španac. Jedan Kinez, ovdje u Španiji, se može izjasniti kao Kinez, ali pod uslovom da ima kinesko državljanstvo, nacionalnost..., odnosno, ako je samo imigrant i nije još primio špansko državljanstvo. Kada primi špansko državljanstvo, on postaje Španac i više se ne može izjašnjavati kao Kinez na zvaničnim dokumentima, popisu stanovništva, itd., bez obzira što se on smatra Kinezom. --Славен Косановић {razgovor} 22:39, 3. jul 2006. (CEST)

Katalonija postoji samo kao autonomna zajednica (jedna od 17 autonomnih zajednica koje čine Kraljevinu Španiju, koja je uređena kao parlamentarna monarhija), slično kao kod nas Vojvodina..., čak mislim da Vojvodina ima veće ingenrencije kao autonomija u Srbiji, nego što je to slučaj sa Katalonijom u Španiji... --Славен Косановић {razgovor} 22:39, 3. jul 2006. (CEST)

Po važećem Ustavu Španije samo postoji jedna jedina nacija/nacionalnost i to su Španci... Ne postoje ni Baskijci, ni Katalonci, ni Galičani... Postoje samo autonomne zajednice u kojima je koslužbeni jezik Baskijski, Katalonski, Galicijski, itd i koje se zovu Baskija, Katalonija, Galicija, itd... Služebeni jezik je španski, a nacija/nacionalnost Španci... ;))) --Славен Косановић {razgovor} 22:45, 3. jul 2006. (CEST)

Verujem da ste u pravu, ali je to onda ozbiljan presedan. Zamislite samo da neko zabrani nekom npr. Mađaru sa srpskim državljanstvom da se na popisu izjasni kao Mađar. Pa to bi bio skandal! Mislim da je Španija po tome jedinstvena. --Kale 23:18, 3. jul 2006. (CEST)

U tu ruku, možda Španija i nije najsrećniji primer --Kale 23:18, 3. jul 2006. (CEST)

Da ne ostane sve na priči, videću da nađem neku Sociologiju pa da napišem članke nacija, narod, suverenost. Svakako i od vas očekujem da se angažujete :))) --Kale 23:18, 3. jul 2006. (CEST)

Pa možda nije, ali Francuska je drugi sličan primjer, da ne kažem potpuno isti... a navodno je Republika. Što se tiče tih novih članaka, podržavam i svakako da ću pomoći, koliko budem mogao i znao. ;) --Славен Косановић {razgovor} 23:25, 3. jul 2006. (CEST)

Nalepnice

Prvo, ovaj članak odiše mržnjom i od prve rečenice stiče se utisak da je pisan kako bi se pljuvali Bošnjaci, koji zapravo i nisu tema ovog članka! Drugo, Fejsbuk i grupe koje postoje na njemu svakako nisu ama baš nikakav dokaz o "žestokom otporu srpskog i hrvatskog stanovništva". Ovaj članak je pisan iz glave, po sopstvenom nahođenju, a onda su se po netu tražile reference (ili bolje da kažem, „reference“, jer vidim da autor voli da koristi navodnike kad su u pitanju Bošnjaci) koje bi poduprele te pristrasne tvrdnje. Navode se kao literatura tri autoriteta iz oblasti istoriografije, ali ja ne vidim da je ovde njima bilo šta referencirano, dakle svim ovim nedostacima gore pomenutim, možemo dodati i lažnu literaturu. Ovo, da budem iskrena, bolje da se sve obriše i svede na pristojnu klicu, jer ovako je ruglo i samo sramoti ovaj pojekat. --Jagoda ispeci pa reci 10:21, 28. avgust 2011. (CEST)

Ne slažem se sa Jagodom, pošto su na stranici za razgovor mnogi prethodnici iznijeli slične stavove o tome da današnji Bošnjaci manipulišu nazivima Bosna, Bosanci i bosanski i da iza toga stoji nacionalistička politika. I kao što rekoh, mnogi koji su se javili na stranici za razgovor su to potvrdili: Razgovor:Bosanci/Arhiva 1 --BaŠ-ČeliK (razgovor) 10:25, 28. avgust 2011. (CEST)

Ne tvrdim ja da to nije istina, ali onda to treba napisati u enciklopedijskom stilu i potppomognuti ga validnim izvorima (dakle nekom istorijskom knjigom gde je neki istoričar ili sociolog došao do tih zaključaka), a ne pisati članak govorom mržnje i za to kao reference stavljati neke grupe sa Fejsbuka, forume (!) i novinske članke u kojoj JEDNA osoba tvrdi da nije Bosanac. --Jagoda ispeci pa reci 10:30, 28. avgust 2011. (CEST)

Slažem se da ne treba koristiti fejsbuk, ali ako si se već javila na ovu temu, onda polazim od pretpostavke da o temi i nešto znaš. U svakodnevnoj štampi se često piše o ovoj temi, o tome kako u Sarajevu sve srpske pisce zavode kao pisce na "bosanskom" jeziku, o tome kako u institucijama ne dozvoljavaju prevode na srpski, o tome kako sa znakova uklanjaju natpise na ćirilici, o tome kako Bošnjaci koriste za Srbe izraze "bosanski pravoslavci", o tome da Srbi ne postoje, nego da su to sve "posrbljeni Bosanci", o tome kako su Bosanci stari „narod“ koji je gradio piramide itd. A pretpostavljam i da znaš za Benjamina Kalaja koji je bio postavljen u Sarajevo od strane Beča da stvori "bosansku naciju i bosanski jezik" kako bi učvrstio položaj Austrougarske i stvaranjem nove nacije ugušio težnje Srba za ujedinjenjem. A na stranici za razgovor koju si arhivirala i drugi iznose ovakve stavove i nisi trebala da je arhiviraš pošto nije bila dovoljno duga. Razgovor:Bosanci/Arhiva01 --BaŠ-ČeliK (razgovor) 10:44, 28. avgust 2011. (CEST)

Znam ja sve to, i nemam ništa protiv da te informacije stoje u članku. Ono što meni ovde smeta jeste ton kojim je članak pisan, i „refernce“ koje su date, a ne ono što piše u njemu. Ton je optužujući, svađalački i nadasve pristrasan, i samim tim navodi čitaoca na svoju vodenicu, a reference su u najmanju ruku, smešne. Dalje, priča se o nekim stvarima koje nemaju veze s člankom, raspreda se priča o tamo nekom Srbinu ikoji je u Hagu, i koji se izjašnjava kao Bosanac! I to je dokaz, za šta, tačno? Ja bih mogla da preuredim malo ovaj članak, ali jednostavno me je strah svega onog što ide uz to, jer ne želim da se uplićem (opet) u beskonačne rasprave, prepucavanja i vređanja, koji su nažalost, sastavni i neodvojivi deo uređivanja članaka o BiH i svemu što je vezano za nju. Zato sam jednostavno stavila nalepnice i izložila svoje primedvbe, a oni koji imaju volje da ga sređuju, ako izh uzmu u obzir, lepo, ako ne, opet lepo.

Arhivirala sam stranicu jer ono što je na njoj datira iz 2006. godine, a ko hoće da vidi šta su drugi pisali pre pet godina, može to da uradi samo jedim klikom. Ne vidim zašto i od najmanje sitnice praviš problem. Pretpostavi uvek dobru nameru, BČ. To je moto ovog projekta. --Jagoda ispeci pa reci 11:08, 28. avgust 2011. (CEST)

Ne znam u čemu je problem, prvo osporavati to da Srbi i Hrvati ne žele da budu pripadnici "Bosanske nacije", to nije nikakva tajna uostalom zbog ovoga je i počeo rat u Bosni, i zbog toga su i nastale Republika Srpska i Herceg-Bosna. A što se tiče Jovana Divjaka on uopšte nije "neka" nepoznata ličnost.Normalno da sam pisao tekst iz glave, neću valjda da uzmem neku knjigu i da prepisujem tekst. Što se tiče literature iz istoriografije, ona je govorila da je Srednjovekovna Bosna bila Srpska država, da se Tvrtko 1. krunisao u Mileševi, i da je nosio titulu srpskih vladara "Stefan", što nije nepovezano sa tekstom.Ako je podnaslov "Bosanac kao nacija", a kao osnovu za bosansku naciju se uzima Srednjovekovna Bosna, ove stvari su povezane sa tim podnaslovom.Nije baš da Bošnjaci nemaju veze sa ovim podnaslovom, jer oni najviše guraju tu priču o nekakvoj "Bosanskoj naciji".--Nenadkgkg (razgovor) 15:43, 28. avgust 2011. (CEST)

Ne bi smeo da pišeš tekstove iz glave kada pišeš o politici, niti da koristiš sajtove kao što su Vukajlija, Fejsbuk ili interent forumi. Evo, šta znači često se ljudi u Srbiji vređaju kada ih neko nazove Bosana. Ja i pola moje familije i mnoge izbeglice ili Bosanci sa kojima sam išao u školu se ne vređaju kada ih neko nazove Bosanac. Treće, grb Lazarevića je suvišan u ovoj priči. Nikad nisam čuo da u istoj rečenici reči Bosanac i Lazarevići. -- Bojan  Razgovor  15:58, 28. avgust 2011. (CEST)

Kada sam napisao da se neki ljute kada za njih kažu da su Bosanci, naveo sam i te sajtove, na kojima se vide bukvalno primeri da se neko ljuti. Grb Lazarevića i grb Kotromanića je na sebi imao ljiljane, a kasnije ih je preuzela Alijina "Armija Bosne i Hercegovine". Napisao sam da se mnogi ljute zbog toga što im neko kaže da su Bosanci (što ne znači svi), ali to nije u regionalnom smislu, već zato što im neko bukvalno kaže "Pa ti nisi Srbin, ti si Bosanac", znači da im osporava nacionalnu pripadost.Sličan je sličaj i u Hrvatskoj. Doduše primetio sam da se iz Bosanske Krajine uglavnom ne ljute (mislim na koloniste u Vojvodini), dok je slučaj sa Istočnom Bosnom, i celom Republikom Srpskom drugačiji. --Nenadkgkg (razgovor) 19:57, 28. avgust 2011. (CEST)

Bosanci (komentar)

Mislim da tekst koji sam pročitala uopšte ne liči ni na šta do sada pročitano, odnosno napisano u Wikipediji.Ne sadrži relevantne informacije. Nije potkrijepljeno naučnim izvorima. Potpuno je "odlutalo" od teme, i, nalikuje na neki članak iz žute štampe, i to vrlo loše napisan, i, naravno pun mržnje, fašizma,rasizma. Ima puno mjesta i na Internetu gdje se sa istomišljenicima može raspredati o ovome, ali ovo nije to mjesto. Ima nas i koji želimo nešto pametno i istinito naučiti, i kojima trebaju tačne - profesionalne i dokazane informacije. --93.180.96.183 (razgovor) 23:35, 15. april 2012. (CEST)Indira

Članak, naravno, nije dobar, otud i onolike nalepnice. Ali niko nije u obavezi da piše na Wikipediji, ovo je volonterski projekat. --V. Burgić (reci...) 23:42, 15. april 2012. (CEST)

"Referenca" da je ustvari Bosna bila srpska zemlja nije referenca uopšte. Nadam se da neću naići ni na kakav otpor prilikom izmjene "osjetljivih dijelova" sa dodavanjem referenciranih materijala i brisanjem nereferenciranih ili kvazireferenciranih dijelova. --Munja (razgovor) 22:53, 14. avgust 2014. (CEST)

Sadržaj članka

Ovaj članak zahteva pouzdane recenzirane izvore kako bi se tema članka predstavila kvalitetno i objektivno. Preporuka je da to budu izvori dostupni na sajtu GoogleBooks. Pogledajte Vikipedija:Navođenje izvora --Autobot (razgovor) 21:05, 16. oktobar 2013. (CEST)

Pokvarene spoljašnje poveznice

Tokom nekoliko automatski provera, bot je pronašao pokvarene spoljašnje poveznice. Molimo vas proverite da li je poveznica dobra, popravite je ili je uklonite!

• http://www.bosnjastvo.com/?p=216 (archive)
  • In Bosanci on 2014-08-29 07:20:22, Socket Error: 'getaddrinfo failed'
  • In Bosanci on 2014-08-29 21:33:57, Socket Error: 'getaddrinfo failed'
  • In Bosanci on 2014-09-16 14:46:04, Socket Error: 'getaddrinfo failed'

Veb stranica je sačuvana u Internet arhivi. Preporučujemo vam da stavite vezu do određene arhivirane verzije: [1].--Autobot (razgovor) 16:46, 16. septembar 2014. (CEST)

Bošnjački rukavac ?

Čemu toliko potoka, a jedna rijeka ...ili rukavac?

• Bosanci
• Regionalno bosanstvo
• Nacionalno bosanstvo
• Integralno bosanstvo
• Unitarno bosanstvo
• Bošnjaci
• Bošnjaci (arhaizam)
• Bošnjaštvo
• Regionalno bošnjaštvo
• Nacionalno bošnjaštvo
• Integralno bošnjaštvo

Razlog što SBK-a odustaje od aktivne panbošnjačke misli i akcije je spoznaja da je ta ideja Bošnjacima, prije svih u Bosni, višak, ideja koja ih iritira i dekomodira. U Sarajevu postoji kulturno-nacionalna organizacija ‘Preporod’, koja se danonoćno brine o svim nacionalnim pitanjima Bošnjaka u Bosni, kao što je bosanski jezik, bosanska kultura, bosanska država, itd.

— Mustafa efendija Cerić, bivši rejs-ul-ulema Islamske zajednice Bosne i Hercegovine

Radovan ⁂ 11:54, 17. septembar 2020. (CEST)