Razgovor:Bunjevački govor/Arhiva 1

Arhiva 1

Arhiva 2

Bunjevački jezik

Ne postoji barem u srpskoj dijalektologiji nikakav bunjevački jezik, ali postoji bunjevački govor. To je čak naznačeno i na naslovima udžbenika koje je Toma Nikolić poklonio subotičkoj deci krajem prošle godine.

• Mirjana Savanov, Nevenka Bašić-Palković, Bunjevačka čitanka. Bunjevački govor sa elementima nacionalne kulture za 1. i 2. razred osnovne škule
• Klupče. Bunjevački govor sa elementima nacionalne kulture. Moja prva bunjevačka gramatika od 1. do 4. razreda osnovne škule

--Vladimir Nimčević (razgovor) 12:57, 15. februar 2015. (CET)

U redu, referenca (udžbenik) je nesporna. Međutim, negde se to zove i "bunjevački jezik sa elementima nacionalne kulture": [1]. Takođe, pojam "bunjevački jezik" se koristi i u rezultatima popisa, kako našim iz 2011. tako i austrougarskim iz 1910. Treba proveriti da li se u drugim ustanovama koriste reči "govor" ili "jezik". Moguće je da je reč "govor" stavljena u naziv tih udžbenika kao kompromis na osporavanje bunjevačkog identiteta od strane hrvatskih političara. PANONIAN (razgovor) 13:44, 15. februar 2015. (CET)

Negde. Na internetu možemo naći i golu Kolindu kako je pritiska otpozadi misteriozni srpski obaveštajac. Valjda rezultati COBISS pretrage pouzdaniji. Deder, pokaži mi naslovnu stranicu tog udžbenika bunjevačkog jezika. Kao da ih ima pedeset. U stvari ih ima tek dva. To su ovi.

Jedina merodavna ustanova je Odbor za standardizaciju jezika. Ostalo su inicijative građana koji se iskazuju za predstavnike Bunjevaca. A ima ih koliko oćeš.

Reč govor je stavljena zato što je autorka (Nevenka Bašić Palković) dovoljno pametna da zna da prema sh dijalektologiji postoji samo bunjevački govor. Studirala je jugoslovensku književnost u Beogradu.--Vladimir Nimčević (razgovor) 14:21, 15. februar 2015. (CET)

Možda je ona dovoljno pametna, a možda je taj termin upotrebljen zbog nečijeg političkog pritiska. U svakom slučaju, treba videti koji naziv koriste bunjevačke ustanove i mediji (nacionalni savet, političke partije, štampa, televizija). Takođe treba definisati šta je to "govor" i na koji način taj govor "postoji prema sh dijalektologiji" (kao što tvrdiš)? Kako je to ikavski dijalekat Bunjevaca iz Subotice različit od ikavskog dijalekta kojim govore ljudi u Hrvatskoj ili BiH koji nisu Bunjevci? PANONIAN (razgovor) 22:51, 15. februar 2015. (CET)

U stvari meni definicija pojma "bunjevački govor" sa stanovišta dijalektologije izgleda otprilike ovako: "ikavski dijalekat kojim govore Bunjevci". Onda se postavlja i pitanje zašto bi uopšte imali članak sa naslovom "bunjevačkji govor" kad već imamo članak o ikavskom dijalektu? PANONIAN (razgovor) 22:55, 15. februar 2015. (CET)

Kakav nacionalni savet, kakve političke partije...?! Za pitanje jezika zaduženi su lingvisti. Oni se pitaju da li bunjevački govor ispunjava sve preduslove da bude poseban jezik, a ne nacionalni savet, a kamoli političke partije, štampa i televizija. Da je suprotno, bošnjački ne bi bio bošnjački nego bosanski jezik. A takav jezik u srpskom ne postoji.

Ma kakav bre pritisak? Na koga? Na institucije u Srbiji? Hrvatski pritisak je bio tako velik da je Srbija mogla da vidi golu Kolindu. U kom svetu živiš? Gest predsednika Nikolića sam po sebi je izazvao buru negodovanja s hrvatske strane. Nikolić je, kako tvrdi druga strana, ne samo prekršio obećanje dato Josipoviću godinu dana ranije u Tavankutu, nego je dao da se štampaju bunjevački udžbenici i to ni manje ni više nego na ćirilici koju ne mogu da smisle. Ne može biti nikakvog govora o pritisku, barem što se tiče udžbenika. Josipović se tom prilikom nije ni oglasio, pa su ga mnogi okarakterisali kao mlakonjom. Predsednik Nikolić se baš potresao.

Pitaš se zašto postoje razlike. Razlika između ikavaca u BiH i Hrvatskoj s jedne strane i Srbiji s druge strane postoje, jer su ikavci u Srbiji živeći u blizini Srba poprimili odlike bačkih govora.--Vladimir Nimčević (razgovor) 23:33, 15. februar 2015. (CET)

Smešno. A ti lingvisti o kojima pričaš su potpuno izvan politike i donose strogo naučne zaključke? Da je to tako onda bi svi oni tvrdili da su srpski, hrvatski, bosanski, bošnjački, crnogorski i bunjevački samo imena za jedan isti jezik i kad bi imali volje potrudili bi se da za taj jezik nađu neko bolje ime od naziva srpskohrvatski, bhs ili slično. Ovo što oni rade gde neke od tih naziva priznaju za posebne jezike a neke ne priznaju je najobičnija smejurija. Ja mislim da bi najbolje bilo videti da li legalno izabrani predstavnici Bunjevaca koji sede u Nacionalnom savetu koriste termin "jezik" ili "govor". To je mnogo relevantije od lingvista politikanata. PANONIAN (razgovor) 15:03, 16. februar 2015. (CET)

Umesto što se zabavljaš teorijama zabave, bolje se konsultuj sa nekim lingvistom kome je dijalektologija jača strana.--Vladimir Nimčević (razgovor) 16:11, 16. februar 2015. (CET)