Razgovor:Valtazar Bogišić/Arhiva 1

Arhiva 1

Arhiva 2

Prvi podnaslov

Hrvati ga inače svojataju Baltazar i smatraju ga svojim pravnim piscem i istoričarem što je besmislica.--Grofazzo 00:33, 31. avgust 2007. (CEST)

Čovek se verovatno i zvao Baltazar, pošto se grčko V izgovara kao B u zapadnim južnoslovenskim pokrajinama, a on je živeo u Rijeci i Cavtatu. --Damjan /razgovarajmo/ 03:06, 3. jul 2009. (CEST)

Tekst nije najsvetiji primer enciklopedijskog rada (On je, istina, prihvatio; Bogišić se i svojim životom i svojim djelima znatno izdigao iznad svoje kulturne sredine, i osigurao je sebi mjesto ne samo u slovenskom, nego i u stranom naučnom svijetu...). Pošto se svojata, bilo bi dobro objasniti po kom ga osnovu Hrvati svojataju, a po kom mi. Nedostaju vikiveze na bitnim pojmovima. I transkripcija je neophodna, naravno (Giessen, G. Pucht). -- Bojan  Razgovor  13:09, 2. oktobar 2008. (CEST)

Tačno, uvek je najednostavnije navesti obe strane i okončati spor. U ovom slučaju, potrebno je dodati i gledište hrvatske strane u članak. --Damjan /razgovarajmo/ 06:47, 18. septembar 2009. (CEST)\

Pripadao je Ujedinjenoj omladini srpskoj, čini mi se da je bio i potpresednik udruženja, verovatno neko može naći izvor za ovo. --Car (razgovor) 15:18, 13. maj 2012. (CEST)

kao i svi uceni ljudi iz dubrovackog kraja u to vreme (Pero Budmani, Ivo Stojanovic, Luko Zore, Milan Resetar) i Bogisic se izjasnjavao kao Srbin, bez obzira na svoju veru. To kao i inace nije bila nikakava genska odrednica, vec svrstavanje u jednu postojecu i latentnu kulturu - srpsku, dozivljvanje njenog jezika, obicaja, istorije kao svoje. Da je Valtazar Bogisic bio Srbin, odnosno da se tako izjanjavao, potvrdio je i Nenad Vekaric iz zavoda HAZU za povijesne znanosti u Dubrovniku u svom clanku Kapetanic, Niko; Vekaric, Nenad. Podrijetlo Balda Bogisica, Hereditas rervm croaticarvm ad honorem Mirko Valentic, 2003. Str. 69-74, na kraju. — Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik Luzzifer (razgovor • doprinosi) | 12:37, 1. oktobar 2009.‎

Jedino te malo j... sto se Marin Drzic izjasnjavao kao Hrvat a eto hrvatska kultura (jezik, obicaji, povijest) nije bila postojeca i latentna ni u 19-om stoljecu a Drzic je zivio u 16-om (punih 300 godina ranije). A ovi momci svi su se oni izjasnjavali kao Srbi, a njihova se Republika gle cuda nije ujedinila sa Srbijom, vec sa Hrvatskom. U sastavu koje je i inace bila prije. Vjerovatno su se ujedinili priprosti seljaci a ti silni uceni ljudi naravno su znali da su Srbi. Ajde momcino molim te ne lazi, kad je Dubrovnik uvijek pripadao hrvatskom kulturnom krugu i hrvatskom narodu. — Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik 93.137.121.173 (razgovor • doprinosi) | 20:52, 7. februar 2012.

Jedino što ti nisi naveo nikakav istorijski izvor ili bar podatak, ovo je neozbiljno, i ne znam zašto niko ovo ne obriše. --Car (razgovor) 15:19, 13. maj 2012. (CEST)

Niti u hrvatskim niti u bilo kom izvoru stoji da se Marin Držić izjašnjavao kao Hrvat. Naprotiv, čak je uveo lika Gulisav Hrvat u Dundo Maroje, a ja te pitam, ako se smatrao istim narodom, zašto je samo njega kao takvog izdvojio. Uostalom, ovi ljudi su se izjašnjavali kao Srbi i tačka. A Dubrovnik je u srednjem veku uvek bio svoj, i sebe smatrao Slovinskim (pusti ti Petra Hektorovića koji je bio za razliku od drugih čakavac, a i nemoj sad da se uhvatimo porekla vlastele koja baš i nije izvorno dolazila iz čistih hrvatskih krajeva, npr Palmotići iz okoline Trebinja, Gradići po tradiciji iz Duklje ili Travunije itd)). I Dubrovačka republika se ujedinila sa Jugoslavijom odnosno Kraljevinom Srbijom u početku, ne Hrvatskom niti je ikad pre toga bila u sastavu Hrvatske, niujednoj formi, čak ni za vreme Kralja Tomislava, ni Krešimira. To je činjenica, svidelo se to tebi ili ne. Elem, pošto dalje u takve gluposti neću da ulazim, ako vam je toliko bitna nacionalnost Baltazara Bogišića lepo je čovek gore spomenuo rad u kome je pokazano kime se on izjašnjavao, i to je više nego dovoljno. To je opštepoznata stvar, samo dodajte reference gde treba i završena priča. Treba gledati šta je čovek sve radio i to opisati detaljnije, ako je moguće, jer je bio primer vrsnog pravnika.James Jim Moriarty (razgovor) 11:43, 3. jul 2017. (CEST)

ISPRAVKA

U srpskom jeziku ne postoji reč životopis (to je hrvatska novokovanica), na srpskom se ta reč prevodi kao "BIBLIOGRAFIJA".

— Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik 31.45.167.198 (razgovor • doprinosi)

Imaš li neku referencu za tu tvrdnju? I zar nije ekvivalentna riječ „biografija“ a ne „bibliografija“?--V i k i R 13:55, 10. avgust 2013. (CEST)

Ne samo da reč životopis postoji, već je i u upotrebi među piscima (npr. Vreme pisca: životopis Dobrice Ćosića). Sinonim je za biografiju, tako da se oba mogu koristiti, mada je „biografija“ standard u svim člancima. Bibliografija je spisak knjiga po nekom kriterijumu, najčešće autoru. --Lakisan97 (razgovor) 15:22, 10. avgust 2013. (CEST)

Sadržaj članka

Ovaj članak zahteva pouzdane recenzirane izvore kako bi se tema članka predstavila kvalitetno i objektivno. Preporuka je da to budu izvori dostupni na sajtu GoogleBooks. Pogledajte Vikipedija:Navođenje izvora --Autobot (razgovor) 05:17, 17. oktobar 2013. (CEST)