Razgovor:Gorski vijenac/Arhiva 2
![]() | Ovo je arhiva prošlih rasprava. Ne menjajte sadržaj ove stranice. Ako želite započeti novu raspravu ili obnoviti staru, uradite to na trenutnoj stranici za razgovor. |
Arhiva 1 | Arhiva 2 | Arhiva 3 |
Kandidat za sjajni članak na raspravi
Rasprava traje do: 1. januara 2012. (1:39) -- Vlada talk 01:40, 25. decembar 2011. (CET)
Komentari
Mislim da je suvisno sto si ubacivao citate u opisu radnje. Neka me drugi isprave ako gresim.--VuXman talk 01:54, 25. decembar 2011. (CET)
- Kad bi ih izbacio, izgubio bi se kontekst. Takođe, oni stoje tu da ne bi bilo čisto i suvoparno prepričavanje i ređanje radnji po redosledu. --Vlada talk 02:03, 25. decembar 2011. (CET)
- Čitao sam Gorski vijenac, a čitao sam i razne radove koji se bave Gorskim vijencem. Uvijek sam nailazio u samom uvodu na obrazloženje pripadnosti nacionalnoj književnosti, međutim ovde to ne vidim. Mislim da bi trebalo pomenuti da djelo pripada srpskoj književnosti i da je napisano na srpskom jeziku. ps U vezi citata, mislim da je dobro što su tu. Katastrofalno bi bilo čitati o Gorskom vijencu bez citata Gorskog vijenca. --BaŠ-ČeliK (razgovor) 03:23, 25. decembar 2011. (CET)
- Video sam druge Vikipedije da i oni stavljaju razne citate, tako da si u pravu.--VuXman talk 17:13, 25. decembar 2011. (CET)
- Čitao sam Gorski vijenac, a čitao sam i razne radove koji se bave Gorskim vijencem. Uvijek sam nailazio u samom uvodu na obrazloženje pripadnosti nacionalnoj književnosti, međutim ovde to ne vidim. Mislim da bi trebalo pomenuti da djelo pripada srpskoj književnosti i da je napisano na srpskom jeziku. ps U vezi citata, mislim da je dobro što su tu. Katastrofalno bi bilo čitati o Gorskom vijencu bez citata Gorskog vijenca. --BaŠ-ČeliK (razgovor) 03:23, 25. decembar 2011. (CET)
E, što nije bilo napisano ovako kad mi je trebalo za lektiru. Mislim da đaci u Srbiji (a možda i šire) više neće imati taj problem. Svaka čast!
--Pavlica pričaj 13:57, 25. decembar 2011. (CET)
- Hvala Pavlice! :) Evo, istakao sam i u prve dve rečenice da delo pripada srpskom romantizmu, i da je napisano na srpskom narodnom jeziku. Mislim da je to dovoljno. Sve ostalo bi bilo prenaglašavanje. --Vlada talk 14:20, 25. decembar 2011. (CET)
- I meni je dosta pomoglo prošlu nedelju, ali da si malo ranije uneo tekst bilo bi mi super..U svakom slučaju svaka čast. Nego bilo bi korisno da se ubace neke slike da malo malo članak bude interesantan estetski i da se malo dodaju plavi linkovi.--VuXman talk 17:13, 25. decembar 2011. (CET)
Trebalo bi ubaciti deo Ideological controversies. Bez toga clanak nece biti potpun. -- Bojan Razgovor 15:05, 25. decembar 2011. (CET)
- Zaista si me iznenadio svojim predlogom. To što su na en viki ubacili taj odeljak, te ne znači automatski da je to dobro. Pisali su neke krajnje nebuloze, tipa da delo opravdava etnička čišćenja i slično. Napravilu su jednu od najosnovnijih grešaka: posmatrali delo iz današnjeg ugla gledanja. To se nikad ne radi. „Gorski vijenac“ se može posmatrati jedino u kontekstu vremena kada je nastao. Da li misliš da je Njegoš mogao da zna da će 90-ih izbiti rat? Pa kad bi tako iskrivljen pogled imali na svako delo, ko zna šta bi sve druga dela opravdavala i podsticala! „Gorski vijenac“ nije politički program nego umetničko delo. --Vlada talk 15:27, 25. decembar 2011. (CET)
Da, u pravu je Vlado. Reč je o anahronizmu na koji se ne bi trebalo osvrtati. Na kraju krajeva, istoričari se ne slažu da li je istrage poturica uopšte i bilo. No, silinom svoje poetske moći Gorski vijenac je jednostavno taj događaj ustoličio u naše istorijsko pamćenje tako što je Njegoš tu istoriju pretočio u likove i njihove izreke, govore i monologe - oni su poznati po onome što kazuju a ne po onome što čine. U Vijencu je izvedena jedna specifična i bravurozna umetnička organizacija u kojoj reč pesnika i njegovog junaka imaju glavnu ulogu a ne sam događaj u kome su ti junaci bili ili trebali biti. O tome vidi: Miroslav Janković, „Njegoš, pjesnik istorije i srpske sudbine“, u: Gorski vijenac, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Istočno Sarajevo 2010, str. 6.--Еπαμинонδα★Рαζгоβоρ 15:58, 25. decembar 2011. (CET)
Nije to anahronizam. Njegos nije kriv jer je neko drugi video to delo kao nesto za sirenje mrznje ili podsticanje na etnicka ciscenja. -- Bojan Razgovor 16:42, 25. decembar 2011. (CET)
- Slažem se sa Vladom i ostalima da dnevnopolitičke teme ne treba unositi u članak o književnom djelu. --BaŠ-ČeliK (razgovor) 16:48, 25. decembar 2011. (CET)
- To nije dnevnopolitička tema. Uskraćuje se čitalac nečeg što je značajno za Gorski vijenac. -- Bojan Razgovor 16:49, 25. decembar 2011. (CET)
- U uvodu treba prepraviti „osnosno“ u „odnosno“. --BaŠ-ČeliK (razgovor) 16:50, 25. decembar 2011. (CET)
- To nije dnevnopolitička tema. Uskraćuje se čitalac nečeg što je značajno za Gorski vijenac. -- Bojan Razgovor 16:49, 25. decembar 2011. (CET)
Ispravljeno! :) --Vlada talk 17:02, 25. decembar 2011. (CET)
Nema tu nikakvih ideoloških kontroverzi, takve odrednice može da stavlja samo neko ko se uopšte ne razume u književnost. To što stoji na engleskoj vikipediji je plod plitkoumnih razmišljanja kvazi naučnika i istoričara, mislim prevashodno na zaključke ovog nazovi profesora? Van svake pameti. Dnevno-političke ideje ideološki zatupljenih "profesora" nemaju ama baš nikakav uticaj na ovo delo. I smatram da taj deo ne da nije važan, nego je skroz nebitan.
Što se samog članka tiče, zaista vrhunski odrađeno. Sve i da želim zamerke mu ne bih mogao naći, jer je nema (bar po mom mišljenju). Jako mi se sviđa što ima dosta odlomaka iz samog dela koji su jako lepo uklopljeni u tekst. Bez tih citata, članak bi bio poprilično nepotpun.--NikolaB (razgovor) 17:04, 25. decembar 2011. (CET)
Mi ovde nismo da presudjujemo sta je Njegos mislio, niti da li su svako ko je uyeo da tumaci Gorski vijenac u pravu. Samo treba napisati da postoje kontradiktorna tumacenja Gorskog vijenca. -- Bojan Razgovor 17:27, 25. decembar 2011. (CET)
- Ali problem je u tome što te kontradiktornosti dolaze od potpuno nevažnih osoba i u potpunosti su nerelevantne. Na kraju krajeva, takvih pogrešnih pogleda na neko delo ima na svim mestima i svim delima. Sa druge strane članak je o književnom delu a ne o njegovom uticaju na kasniju istoriju. --NikolaB (razgovor) 17:57, 25. decembar 2011. (CET)
Ti ljudi su samo imenovani primeri nekih tumačenja Gorskog vijenca. U doba SFRJ isticalo se kako Njegoš prikazuje bratszvo i jedinstvo i žaljenje zbog bratoubilačkog rata, a posle SFRJ NjEgoš je postao „ideolog“ etničkog čišćenja. -- Bojan Razgovor 03:29, 26. decembar 2011. (CET)
Mogao bih da prevedem od engleskog ovu Ideološku kontroverzu?--VuXman talk 21:20, 25. decembar 2011. (CET)
Komentar: Trebalo bi napraviti i kategoriju „Poeme“, da ne bude crvena. Nije nikakva primjedba, samo sugestija. Inače, članak je korektno napisan.--V i k i v i n dR 17:10, 25. decembar 2011. (CET)
Ne, nije anahronizam, ali Dejan Mikavica, Vladan Gavrilović i Goran Vasin misle drugačije.--Еπαμинонδα★Рαζгоβоρ 17:58, 25. децембар 2011. (CET)
Коментар: И ја бих рекао да би чланак био потпунији са добро формулисаним идеолошким контраверзама. --АЛукић (конверзација) 21:40, 25. децембар 2011. (CET) с. р.
- Вукашине, боље немој. Није проблем превод, већ ирелевантност. Такво тумачење изнео је неко ко није довољно упознат са тематиком, зато и не треба да се убацује. --Vlada talk 22:31, 25. децембар 2011. (CET)
- И ја се противим додатку тог дела из истог разлога. --НиколаБ (разговор) 23:41, 25. децембар 2011. (CET)
Dakle, da rezimiramo još jednom. Istoričari se ne slažu da je istrage poturica uopšte i bilo, ali silinom svoje poetske moći Gorski vijenac je taj događaj jednostavno ustoličio u srpsko istorijsko pamćenje na taj način što je Njegoš tu istoriju pretočio u likove i njihove izreke, govore i monologe. Prosto rečeno, junaci su poznati po onome što kazuju (to imate i kod Šekspira), a ne po onome što čine. Dakle, ako je iko pažljivo čitao, primetiće da reč pesnika i njegovih junaka imaju glavnu ulogu, a ne događaj u kome su ti junaci bili ili trebali biti. Stoga ne postoji nikakvo opravdanje zbog čega bi deo o kontroverzama našao sebi mesta u ovakvom delu koje po nečemu podseća na čuvena Šekspirova dela.
No, da zanemarimo ovo gore, zamislite kad bismo se za svaki članak o Rimljanima obavezno konsultovali s marksističkim (primera radi) tumačenjem. Npr. šta su rekli Marks & Engels o Spartakovom ustanku, ili šta misli Staljin o Krasovoj pogibiji kod Kare itd. itd. Prosto rečeno drugovi i drugarice, to su nebuloze.
Nezavisno od toga, ja mislim da je Vlado uradio sjajan posao vredan pohvale. Zameram mu jedino što nije posvetio pažnju referencama (malo ih je). No, s obzirom da se konsultovao sa Jovanom Deretićem, Isidorom Sekulić i drugim čuvenim književnim kritičarima, članak zaslužuje da mu se izađe u susret. Iskreno, žao mi je što neki usled tog mršavog odeljka sa engleske vikipedije ne vide "ostatak".--Еπαμинонδα★Рαζгоβоρ 12:43, 26. decembar 2011. (CET)
Vi mislite da članak koji hoće da bude sjajan, koji detaljno opisuje temu, namerno ignoriše različita tumačenja zato što su ljudi koji to tumače nerelevantni? Ne, oni su samo relevatni glasnogovornici ideologija prisutnih na balkanu. Upravo je Jovan Deretić rekao: Gorski vijenac se ne pamti po događajima nego po izrekama, njegovi junaci su poznati po onome što govore, a ne po onome što rade, po govoru, a ne po tvoruJovan Deretić: Kompozicija Gorskog vijenca, Beograd 1968., strana 65. Pa baš zato što su ULTRARELEVATNI Jovan Deretić (ne onaj Jovan I. Deretić), kao i osoba koja je priredila moju kopiju Gorskog vijenca iz 1990. napisala na kraju knjige Mogućnosti interpretacije Gorskog vijenca, posvetile toliko pažnje tome (kao i mnogi drugi), vi hoćete da pored našeg sjajnog članka, naši čitaoci moraju da odu na englesku vikipediju da saznaju da postoji interpretacija od strane nacionalističkih Bošnjaka koji u njemu vide nešto što poziva na etničkog čišćenje, pa onda umerene intereptacije da od strane Muslimana da Njegoš ne mrzi islam kao religiju, itd. -- Bojan Razgovor 13:13, 26. decembar 2011. (CET)
Vi mislite da članak koji hoće da bude sjajan, koji detaljno opisuje temu, namerno ignoriše različita tumačenja zato što su ljudi koji to tumače nerelevantni?
Ako misliš na kojekakve profesore orijentalne (ne i srpske!) književnosti sa Univerziteta u Čikagu i Kembridžu, kao i na političare sa balkanske pozornice, ja lično mislim da su oni isto toliko bitni koliko i Marks i Engels u slučaju tumačenja Spartakovog ustanka ili bilo čega što nije njihova struka. Gorski vijenac mogu tumačiti samo oni koji su dobro upoznati sa srpskom književnošću odnosno oni kojima je to struka. Dakle Jovan Deretić, Isidora Sekulić, Pavle Popović, Nikola Banašević... itd. Majkl Sels i onaj preobraćenik Timoti Džon Vinter alijas Abdal Hakim Murat mogu samo da se konsultuju sa Jovanom Deretićem, Isidorom Sekulić ili s nekim ko je dobro upoznat s našom istorijom i književnošću.--Еπαμинонδα★Рαζгоβоρ 13:58, 26. decembar 2011. (CET)
Imaš li ti to predrasude. Kako znaš koliko e neko upoznat sa književnoššću. Uostalom, ne pričam o imenima. To je potencijalno shvatanje desetina/stotina hiljada ljudi koji se zamisle šta je Njegoš mislio kada njegovi likovi govore pogani izrodi, ako se ne vratite vjeri prađedovskoj, kunem vam se sabljom Obilića, u Crnoj Gori neće biti mesta za oboje. Da li je Vladika Danilo aka Njegoš romantičarski pacifista ili ratoborni huškač? Drugo, ako je glavni motiv dela istraga poturica, gde su poturice ovde analizirane? Da li sve poturice žele rat? Gde je ovde ratoborni mustaj-Kadija ili Arslan-Aga Muhadinović koji hoće da se bratimi sa Vukom Mandušićem? -- Bojan Razgovor 14:24, 26. decembar 2011. (CET)
Hoćeš da kažeš da u SAD detaljno proučavaju našu književnost? Ne bih baš rekao. A drugo, ovde su poturice kao likovi u drugom planu. Potpuno su sporedni likovi. Tvoj Arslan-Aga Muhadinović izgovara svega 7 stihova u delu, naspram crnogorskih junaka koji ih izgovaraju na stotine. Evo ispod kratkog odlomka gde se pojavljuje Arslan-Aga:
VUK MANDUŠIĆ: Glete, ljudi, lijepa saruka! Đe ga kupi, aga, amanati?
ARSLAN-AGA MUHADINOVIĆ: Nijesam ga, Vuče, kupovao, no mi ga je vezir poklonio kad sam ljetos u Travnik hodio.
VUK MANDUŠIĆ: Ljubovi ti, nabavi mi takvi! Daću vola za njega iz jarma.
ARSLAN-AGA MUHADINOVIĆ: Ja ću ti ga pokloniti, Vuče, tek ako ćeš da se okumimo; milo mi je s takvijem junakom.
VUK MANDUŠIĆ: Nema kumstva bez krštena kumstva, ako hoćeš i četvorostruko.
ARSLAN-AGA MUHADINOVIĆ: Šišano je isto kâ kršćeno.
VUK MANDUŠIĆ: Kum ću biti, a prikumak nigda!
Ovo je sve što je Arslan-Aga izgovorio u delu od 2819 stihova. [1] --Vlada talk 15:32, 26. decembar 2011. (CET)
Ako procitas pazljivije, videces da ja uopste nisam pominjao Ameriku, vec razlicite interpretacije. Ako je tema „Gorskog vijenca“ istraga, odnosno istrebljenje poturica, onda te poturice treba i opisati. Ne detaljno kao Danila, Stefana i Vukove, makar kao drugu stranu. Ako ni zbog cega drugo, onda zato sto je kolo predstavljeno kao junak. Jesu li te poturice zloce, jedu li malu decu? Nisu nista bolji niti gori od Crnogoraca. Crnogorci im govore da smrde. Odnos Crnogorci-poturice se analizira u jednom knjizevnom pregledu i mom izdanju GV, plus mogu naci komsijsko vidjenje toga. To ljude inte To ljude najvise interesuje. Niko nece praviti problem da se opise gledanje u plecku, koliko puta odzvanja dzeferdar, kako su Mlecani opisani. A clanak koji pretenduje da bude sjajan nema ono sto narod najvise zanima - kako je Njegos video i opisao poturice. I tu svako vidi svoju istinu. -- Bojan Razgovor 16:20, 26. decembar 2011. (CET)
Nikako ovako fino napisan tekst ne treba kvariti glupostima što neko provali, pa čudom ostane živ. Ovo je umjetnost, najvažnije djelo srpske književnosti, a ne politički program koji sprovodi neki šef države. Sama kritika koja u sebi sadrži termin „etničko čišćenje“, a pričamo o 19. vijeku i 400 godina ratovanja Srba i Turaka, govori koliko je „ozbiljna“. Nikakvu politiku u članak ne unositi, to je pogrdno za ovaj tekst. --Željko Todorović (razgovor) 16:09, 26. decembar 2011. (CET) s. r.
Tek je ova glupost. Uvidjas li tio neke paralele izmedju Gorskog vijenca i dogadjaja iy 20 veka? -- Bojan Razgovor 16:20, 26. decembar 2011. (CET)
- Bojane, a od kad si ti glas naroda i znaš sa sigurnošću šta narod najviše zanima? Drugo, nije tačno da poturice u članku nisu opisane. Jesu, samo ne u jednoj celini već kroz predtsavu tri kulture, doživljaje junaka o njima itd. Nego nije mi jasno kako ne razumeš da ovde same poturice nisu uopšte toliko značajne. Radnja se vrti oko istrage poturica, ali sama radnja dela i nije toliko bitna, već šta Njegoševi junaci kazuju i kako. --Vlada talk 16:51, 26. decembar 2011. (CET)
- Zato sto sam citao interpretacije i komentare po knjigama, citankama i internetu. Vidjenje istrage poturica se razlikuje. Poturice jesu bitne jer one nisu drugi svet, vec bivsa braca gde postoje nijanse. Uostalom, u trecoj recenici clanka pise fa je glavna tema istraga poturica. Iako je Gorski vijenac remek delo, ne mora svakom da se svidi, a ako se ne svidi, zasto bi ljudima uskratili informaciju zasto im se ne svijda? -- Bojan Razgovor 17:56, 26. decembar 2011. (CET)
Moja je preporuka svim korisnicima koji imaju imalo mozga u glavi da se ovakvi bizarni komentari koji omalovažavaju svakoga ko nije svestran kao onaj ko ih je izrekao jednostavno ignorišu. Odgovarati na njih pravo je traćenje vremena, a efekat je ništavan. Nećete ništa postići tim što ćete nekome ko vas non-stop omalovažava dokazivati da nije u pravu.--Еπαμинонδα★Рαζгоβоρ 20:43, 26. decembar 2011. (CET)
Moj savet korisnicma koji zele da pricaju ovde prvo procitaju Gorski vijenac. -- Bojan Razgovor 01:54, 27. decembar 2011. (CET)
Pismo
Zašto se nigde u tekstu ni ne pominje da je original napisan graždanskom ćirilicom?