Razgovor:Kriza na severu Kosova i Metohije/Arhiva 1
Ovo je arhiva prošlih rasprava. Ne menjajte sadržaj ove stranice. Ako želite započeti novu raspravu ili obnoviti staru, uradite to na trenutnoj stranici za razgovor. |
Arhiva 1 | Arhiva 2 |
Hitno srediti!
Ovaj članak se treba pod hitno srediti, inače sva hronologija mora ići napolje. --Željko Todorović (razgovor) 02:05, 18. septembar 2011. (CEST) s. r.
Naslov
Ja smatram da naslov treba da bude: Kriza na severu Kosova i Metohije 2011. Ne vidim potrebu za zagradama. --BaŠ-ČeliK (razgovor) 02:16, 18. septembar 2011. (CEST)
- Nema razloga da tako bude. Ispravnije je ovako. --Željko Todorović (razgovor) 02:36, 18. septembar 2011. (CEST) s. r.
- Ima razloga da bude Kriza na severu Kosova i Metohije 2011., jer su skoro svi naslovi takvi i u štampi na srpskom jeziku i na ovom projektu. Evo jedan primjer: [1]. Ovo: „Kriza na severu Kosova i Metohije (2011)“ je loš i pogrešan naziv koji odstupa od dosadašnje prakse. --BaŠ-ČeliK (razgovor) 02:42, 18. septembar 2011. (CEST)
- Dao sam odgovor već na to pitanje, na tvojoj stranici za razgovor. Dakle, godina se koristi u zagradi kao dopunski podatak. --Željko Todorović (razgovor) 02:44, 18. septembar 2011. (CEST) s. r.
- Kakva crna dopuna? Godina je ovde dio naslova a ne „dopunski podatak“. Ne treba da izmišljaš toplu vodu, pogledaj sve ostale članke na projektu i štampu na srpskom jeziku. Nigdje se ne koristi zagrada. --BaŠ-ČeliK (razgovor) 02:47, 18. septembar 2011. (CEST)
- Ne, ne može se govoriti da je to pogrešan naziv na osnovu jedne kategorije. To je prilično neozbiljno ulaženje u raspravu. Uostalom, kada se radi o tome, Vikipedija je šarena tako da ne treba govoriti da postoji neka praksa, jer je nema. Godina poslije nekog događaja, kao dopuna ili bliža odrednica, stavlja se u zagradu. Tako, kao što sam rekao, ide Drugi svjetski rat (1939—1945), ali kada govorimo ofrlje, bez korišćenja tog ustaljenog naziva, može se reći rat 1939—1945. Tako i ovdje, u nekim budućim člancima može se napisati a je to neka recimo kosovskometohijska kriza 2011 (slično kao rat 1939—1945), ali naravno da će preusmjeravati na ispravan naziv. --Željko Todorović (razgovor) 03:00, 18. septembar 2011. (CEST) s. r.
- Da li možeš u štampi na srpskom jeziku da pokažeš primjer gdje se godina kada se nešto desilo stavlja u zagrade poput naslova koji si dao ovome članku sa (2011) na kraju? Postoji li takav primjer u štampi na srpskom jeziku? Pošto vidim da ne želiš da ovaj članak nasloviš kao ostale na ovom projektu. --BaŠ-ČeliK (razgovor) 03:07, 18. septembar 2011. (CEST)
- Ja svoju argumentaciju zasnivam na primjerima iz Pravopisa. Štampa na srpskom jeziku uključuje dosta stvari, tako da sigurno ima pravopisnih odstupanja. I ne vidim zašto i dalje pričaš da su ostali svi imenovani tako kako ti misliš da trebaju, a eto kao ovaj samo nije, kada nije uopšte tako. Bezbroj je članaka sa godinom u zagradi, kako i treba da bude. To ne treba samo kod sportskih takmičenja, koja se uglavnom i nazivaju po godini. --Željko Todorović (razgovor) 03:18, 18. septembar 2011. (CEST) s. r.
- Da li možeš u štampi na srpskom jeziku da pokažeš primjer gdje se godina kada se nešto desilo stavlja u zagrade poput naslova koji si dao ovome članku sa (2011) na kraju? Postoji li takav primjer u štampi na srpskom jeziku? Pošto vidim da ne želiš da ovaj članak nasloviš kao ostale na ovom projektu. --BaŠ-ČeliK (razgovor) 03:07, 18. septembar 2011. (CEST)
- Ne, ne može se govoriti da je to pogrešan naziv na osnovu jedne kategorije. To je prilično neozbiljno ulaženje u raspravu. Uostalom, kada se radi o tome, Vikipedija je šarena tako da ne treba govoriti da postoji neka praksa, jer je nema. Godina poslije nekog događaja, kao dopuna ili bliža odrednica, stavlja se u zagradu. Tako, kao što sam rekao, ide Drugi svjetski rat (1939—1945), ali kada govorimo ofrlje, bez korišćenja tog ustaljenog naziva, može se reći rat 1939—1945. Tako i ovdje, u nekim budućim člancima može se napisati a je to neka recimo kosovskometohijska kriza 2011 (slično kao rat 1939—1945), ali naravno da će preusmjeravati na ispravan naziv. --Željko Todorović (razgovor) 03:00, 18. septembar 2011. (CEST) s. r.
- Kakva crna dopuna? Godina je ovde dio naslova a ne „dopunski podatak“. Ne treba da izmišljaš toplu vodu, pogledaj sve ostale članke na projektu i štampu na srpskom jeziku. Nigdje se ne koristi zagrada. --BaŠ-ČeliK (razgovor) 02:47, 18. septembar 2011. (CEST)
- Dao sam odgovor već na to pitanje, na tvojoj stranici za razgovor. Dakle, godina se koristi u zagradi kao dopunski podatak. --Željko Todorović (razgovor) 02:44, 18. septembar 2011. (CEST) s. r.
- Ima razloga da bude Kriza na severu Kosova i Metohije 2011., jer su skoro svi naslovi takvi i u štampi na srpskom jeziku i na ovom projektu. Evo jedan primjer: [1]. Ovo: „Kriza na severu Kosova i Metohije (2011)“ je loš i pogrešan naziv koji odstupa od dosadašnje prakse. --BaŠ-ČeliK (razgovor) 02:42, 18. septembar 2011. (CEST)
Nisi naveo koje pravilo u Pravopisu kaže da godina u naslovu događaja treba da se stavi u zagradu? Pored toga što sam naveo primjer upotrebe godine bez nepotrebnih zagrada ovde: [2], navodim i primjere u štampi na srpskom jeziku gdje jednostavno ne postoji prijer stavljanja godine u zagrade: [3] i [4]. --BaŠ-ČeliK (razgovor) 03:27, 18. septembar 2011. (CEST)
- Ne, ne može se ovako raspravljati. Ti uporno ignorišeš ili ne čitaš moje komentare i dostavljaš primjere za koje je stanje već razjašnjeno. Ne može se nekome reći da laže u vezi sa Pravopisom, i dostavljati neozbiljne reference (tačka 27a. govori o pisanju ovakvih i sl. događaja.). Prvo, ne postoji nikakva praksa, valjda je vidljivo da je bezbroj primjera i jednog i drugog (stoga, nema jedinstvenosti), a ti već ko zna koji put ponavljaš da ima neka ustaljena praksa (na osnovu jedne ponuđene kategorije). Drugo, navodiš mi primjer RTRS-a, odnosno njegovog pisanja o stvarima za koje sam upravo rekao da godina predstavlja zvanični dio imena — takmičenja. Treće, ovu zadnju referencu ne bih ni da komentarišem. --Željko Todorović (razgovor) 15:07, 18. septembar 2011. (CEST) s. r.
Raspravljate oko beznačajne stvari. Postoje primjeri i za jednu i za drugu upotrebu. Recimo Rat u Libiji (2011) je primjer ovakvog naslovljavanja. Naslov se može promijeniti, ali samo ako se svi slože, inače nema potrebe.--V i k i v i n dbla bla 15:14, 18. septembar 2011. (CEST)
- Za mene nije „beznačajna“, ja pokušavam objasniti kako je pravilnije šta pisati i kako se trebaju određeni članci naslovljavati. Vikipedija ne može sama sebi biti izvor, kada se radi o stavovima regulisanim primjerima iz Pravopisa. Treba jasno staviti do znanja, ne samo diskusantima, nego i svima koji gledaju raspravu, zbog čega je nešto tako napisano. --Željko Todorović (razgovor) 15:19, 18. septembar 2011. (CEST) s. r.
- Ali, složićeš se da u kategoriji koju je dao Baš-Čelik, za skoro sve demonstracije u Beogradu, (a posebno one od 1991, 1992. i 1999) godina bi trebalo da se koristi kao dopunski podatak. Jedino za demonstracije od 5. oktobra bi se moglo reći da je datum dio naslova.--V i k i v i n dbla bla 15:29, 18. septembar 2011. (CEST)
- Ne pričam ja o toj kategoriji, nego pričam o ovom nazivu. Ali, da, i u kategoriji nazivi trebaju da se izmjene, godine su dopunski podaci. Što se tiče 5. oktobra, tu si u pravu, datum je dio imena, a ne dopunski podatak, te stoga ne treba stojati u zagradi. Slične primjere sam već gore objasnio. --Željko Todorović (razgovor) 15:33, 18. septembar 2011. (CEST) s. r.
- Možeš li da citiraš pravilo u Pravopisu koje kaže da se u naslovima godine stavljaju u zagrade? --BaŠ-ČeliK (razgovor) 21:01, 18. septembar 2011. (CEST)
- Ne pričam ja o toj kategoriji, nego pričam o ovom nazivu. Ali, da, i u kategoriji nazivi trebaju da se izmjene, godine su dopunski podaci. Što se tiče 5. oktobra, tu si u pravu, datum je dio imena, a ne dopunski podatak, te stoga ne treba stojati u zagradi. Slične primjere sam već gore objasnio. --Željko Todorović (razgovor) 15:33, 18. septembar 2011. (CEST) s. r.
- Ali, složićeš se da u kategoriji koju je dao Baš-Čelik, za skoro sve demonstracije u Beogradu, (a posebno one od 1991, 1992. i 1999) godina bi trebalo da se koristi kao dopunski podatak. Jedino za demonstracije od 5. oktobra bi se moglo reći da je datum dio naslova.--V i k i v i n dbla bla 15:29, 18. septembar 2011. (CEST)
Tačka 27a. navodi primjere poput: Balkanski rat (1912), u narodnim govorima Turski rat (1912), Austrijski rat (1914—18), ali ustanak 1804. godine. --Željko Todorović (razgovor) 22:19, 18. septembar 2011. (CEST) s. r.
- Pregledao sam tvoje prethodne komentare i nisam vidio gdje si citirao pravilo iz Pravopisa u kome se definiše upotreba godina u zagradama u naslovima. Volio bih da ako ti nije teško doslovno prepišeš to pravilo na koje se pozivaš, pa da i ja mogu da ga vidim. --BaŠ-ČeliK (razgovor) 22:25, 18. septembar 2011. (CEST)
- Pa valjda vidiš da je taj komentar uklonjen, a postavljen ovaj gore iznad. --Željko Todorović (razgovor) 22:39, 18. septembar 2011. (CEST) s. r.
- Vidim Željko tvoj komentar: „Austrijski rat (1914—18), ali ustanak 1804. godine“ , ali iz njega ne mogu da dokučim šta je pravilo. Ovako mogu da protumačim da se ustanci pišu bez zagrada a ratovi sa zagradama?! Zbog toga bih te zamolio da jednostavno doslovno prepišeš pravilo na koje se pozivaš. --BaŠ-ČeliK (razgovor) 22:55, 18. septembar 2011. (CEST)
- Radi se o pravilu pisanja događaja (među njima i ustanaka, sukoba, kriza, ratova), gdje Pravopis kaže kako se kojim slovom šta piše, a među primjerima jasno navodi (primjeri su dati u prošlom komentaru) i kako pisati godinu pored naziva. Rekao bih da je sada na tebe red da dostaviš argumentaciju. Tvoja dosadašnja argumentacija je bila kako je RTRS novinar napisao u svojim vijestima i ukucavanje godine u pretraživač. --Željko Todorović (razgovor) 23:25, 18. septembar 2011. (CEST) s. r.
- Željko, meni je sada već pomalo neugodno da te stalno pitam isto, ali ipak ću da ponovim pitanje: da li možeš da citiraš pravilo u Pravopisu koje kaže da se u naslovima godine stavljaju u zagrade? Ili bar citiraj pravilo Pravopisa na koje se pozivaš. --BaŠ-ČeliK (razgovor) 23:56, 18. septembar 2011. (CEST)
- Radi se o pravilu pisanja događaja (među njima i ustanaka, sukoba, kriza, ratova), gdje Pravopis kaže kako se kojim slovom šta piše, a među primjerima jasno navodi (primjeri su dati u prošlom komentaru) i kako pisati godinu pored naziva. Rekao bih da je sada na tebe red da dostaviš argumentaciju. Tvoja dosadašnja argumentacija je bila kako je RTRS novinar napisao u svojim vijestima i ukucavanje godine u pretraživač. --Željko Todorović (razgovor) 23:25, 18. septembar 2011. (CEST) s. r.
- Vidim Željko tvoj komentar: „Austrijski rat (1914—18), ali ustanak 1804. godine“ , ali iz njega ne mogu da dokučim šta je pravilo. Ovako mogu da protumačim da se ustanci pišu bez zagrada a ratovi sa zagradama?! Zbog toga bih te zamolio da jednostavno doslovno prepišeš pravilo na koje se pozivaš. --BaŠ-ČeliK (razgovor) 22:55, 18. septembar 2011. (CEST)
- Pa valjda vidiš da je taj komentar uklonjen, a postavljen ovaj gore iznad. --Željko Todorović (razgovor) 22:39, 18. septembar 2011. (CEST) s. r.
Ne pada mi na pamet da prepisujem cijelo pravilo iz Pravopisa. Jasno sam prepisao primjere iz pravila koji se odnose na pisanje o godini. A kao što sam rekao, na tebe je sada red da podneseš argumentaciju. Do sada si se ponašao kao istražna komisija. --Željko Todorović (razgovor) 00:26, 19. septembar 2011. (CEST) s. r.
- Pogrešno gledaš na stvari Željko. Iznio sam primjere i u srpskoj štampi i na projektu gdje se ne koriste zagrade. Jedino što sam od tebe očekivao je da navedeš pravilo Pravopisa na koje se pozivaš, jer ovako ne znam o kakvom i kojem pravilu govoriš i kako ga tumačiš. A ako ne želiš da citiraš pravilo da vidimo šta ono kaže, onda nema o čemu da razgovaramo. Rasprava je nepotrebna ako se citira pravilo iz Pravopisa koje nalaže ovako ili onako. Ne vidim razuman razlog zašto ne napišeš: Pravopis o ovome kaže slijedeće „citat“, i završena priča. --BaŠ-ČeliK (razgovor) 00:42, 19. septembar 2011. (CEST)
- Nikakve ti primjere nisi iznio u srpskoj štampi, nego kako je napisao neki moderator sa RTRS-a. Budimo ozbiljni i nemojmo se ponašati svakako. Jasno sam naveo dio iz Pravopisa koji ukazuje na to kako valja pisati događaje, i godine uz njih. Ne znam ja kako ti zamišljaš Pravopis, ali to sigurno nije knjiga od nekoliko stotina rečenica koja počinje sa: Ovo valjda ovako pisati... Ako nema jasne definicije, onda se ide prema datim primjerima. A to je upravo i dato. A kao što sam rekao, nisi još iznio argumente, reci jasno i otvoreno, na osnovu čega tvrdiš da to treba biti tako (nemoj samo navoditi novinarsko pisanije i poturati to kao neki pojam srpska štampa!?). --Željko Todorović (razgovor) 00:48, 19. septembar 2011. (CEST) s. r.
- Ako sam te dobro shvatio, u Pravopisu ne postoji pravilo o pisanju godina u zagradama???? --BaŠ-ČeliK (razgovor) 00:57, 19. septembar 2011. (CEST)
- Nikakve ti primjere nisi iznio u srpskoj štampi, nego kako je napisao neki moderator sa RTRS-a. Budimo ozbiljni i nemojmo se ponašati svakako. Jasno sam naveo dio iz Pravopisa koji ukazuje na to kako valja pisati događaje, i godine uz njih. Ne znam ja kako ti zamišljaš Pravopis, ali to sigurno nije knjiga od nekoliko stotina rečenica koja počinje sa: Ovo valjda ovako pisati... Ako nema jasne definicije, onda se ide prema datim primjerima. A to je upravo i dato. A kao što sam rekao, nisi još iznio argumente, reci jasno i otvoreno, na osnovu čega tvrdiš da to treba biti tako (nemoj samo navoditi novinarsko pisanije i poturati to kao neki pojam srpska štampa!?). --Željko Todorović (razgovor) 00:48, 19. septembar 2011. (CEST) s. r.
Postoji, primjer sam naveo. U sklopu je pisanja pravila o događajima. --Željko Todorović (razgovor) 01:35, 19. septembar 2011. (CEST) s. r.
- Možeš li da ga citiraš? --BaŠ-ČeliK (razgovor) 02:43, 19. septembar 2011. (CEST)
Valjda...
Valjda se koliko se sećam kod određenog događaja koji ima više epizoda datum stavlja u zagradu (baš kao što je ova kriza koja traje već duži niz godina), a ako je u pitanju jedinstven i neponovljiv događaj onda datum ide van zagrade (tipa Avionska nesreća kod Jaroslavlja 2011).--Nikola (razgovor) 00:29, 19. septembar 2011. (CEST)
- Kod jedinstvenih i ustaljenih događaja, nema potrebe uopšte za godinom. Tako je Oktobarska revolucija, Rat dviju ruža itd. Kada se radi o Kosmetu, smatram da je opravdano staviti godinu, jer tu ima više događaja koji se mogu podvesti pod krizu, sukob i tome sl. Kada se radi o ovome Jaroslavlju, ja tu ne vidim potrebu za godinom. --Željko Todorović (razgovor) 00:37, 19. septembar 2011. (CEST) s. r.
- Mi ne govorimo o raznoraznim krizama na Kosmetu, pošto je ovde riječ o krizi na sjeveru Kosmeta u ljeto i jesen 2011. godine. Dakle radi se o jedinstvenom događaju. --BaŠ-ČeliK (razgovor) 00:45, 19. septembar 2011. (CEST)
- Pa svi mi znamo da se svaki događaj dogodio u svom vremenu i prostoru, ali to nema veze sa njihovim pisanjem. Kada se radi o Kosmetu, tu u više slučajeva postoje događaji sa istom pozadinom, kao i ovaj. Stoga, opravdano je naslovljavati s godinama pored. --Željko Todorović (razgovor) 00:51, 19. septembar 2011. (CEST) s. r.
- Sa, sasvim je opravdano pisanje godine u naslovu. Jedino je zagrada potpuno nepotrebna. --BaŠ-ČeliK (razgovor) 00:57, 19. septembar 2011. (CEST)
- Pa svi mi znamo da se svaki događaj dogodio u svom vremenu i prostoru, ali to nema veze sa njihovim pisanjem. Kada se radi o Kosmetu, tu u više slučajeva postoje događaji sa istom pozadinom, kao i ovaj. Stoga, opravdano je naslovljavati s godinama pored. --Željko Todorović (razgovor) 00:51, 19. septembar 2011. (CEST) s. r.
- Mi ne govorimo o raznoraznim krizama na Kosmetu, pošto je ovde riječ o krizi na sjeveru Kosmeta u ljeto i jesen 2011. godine. Dakle radi se o jedinstvenom događaju. --BaŠ-ČeliK (razgovor) 00:45, 19. septembar 2011. (CEST)
Ne, Pravopis nalaže u svojim primjerima da se godine pored događaja pišu u zagradi. --Željko Todorović (razgovor) 01:31, 19. septembar 2011. (CEST) s. r.
- Ako je zaista tako, citiraj doslovno to pravilo koje nalaže Pravopis. I završena priča. --BaŠ-ČeliK (razgovor) 01:33, 19. septembar 2011. (CEST)
I dalje se ponašaš neozbiljno i izbjegavaš da ponudiš argumentaciju. Totalno zanemaruješ sve komentare sagovornika i okrećeš na svoju prvenstvenu priču. Imaš li argument koji može poništiti navedene primjere pisanja iz Pravopisa, pitanje je jasno i glasno? --Željko Todorović (razgovor) 01:35, 19. septembar 2011. (CEST) s. r.
- Pravopis jasno kaže da je pravilno „ustanak 1804.“ a ne „kriza (2011)“. --BaŠ-ČeliK (razgovor) 02:03, 19. septembar 2011. (CEST)
To sa ustankom je već objašnjeno, tako da nema svrhe niti potrebe pretvarati se i izvrtati stvari. Još čekam tvoju argumentaciju u vezi sa pisanjem. Imamo primjere iz Pravopisa, od tebe još ništa nemamo. Ne vidim kako se može raspravljati, ako jedna strana nema argumente za ponuditi. --Željko Todorović (razgovor) 02:30, 19. septembar 2011. (CEST) s. r.
- Evo ti od mene primjer iz Pravopisa da se godine u nazivima pišu bez zagrada: „ustanak 1804.“ Nadam se da će ovaj primjer iz Pravopisa da te zadovolji. --BaŠ-ČeliK (razgovor) 02:43, 19. septembar 2011. (CEST)
- To je opisni naziv događaja (rečeno je to gore), traži se pravilo za naslov. Dakle, čeka se argumentacija. --Željko Todorović (razgovor) 13:56, 19. septembar 2011. (CEST) s. r.
Bitka??
Dešavanja na KiM nisu bitka! Tako da je šablon pogrešan. Verovatno ne postoji neki primereniji, što je ok. Međutim, hitno treba izbaciti gubitke! Kakvi su to gubici 2 uhapšena? Zatim kakvi su to komandanti poput Tadića? Tu treba dobro razmisliti a ja bih to sada izbacio. --Aleks (razgovor) 01:13, 22. septembar 2011. (CEST)
- Ja bih to uklonio potpuno, ako se ne može naći adekvatniji. Treba napraviti neki šablon za krizu (sukob, demonstracije), dakle nešto što ne prerasta u masovni obračun oružjem. --Željko Todorović (razgovor) 01:35, 22. septembar 2011. (CEST) s. r.
- Ne znam zašto se insistira na infoboksu ko da je to primarni eo članka, a sam tekst je u očajnom stanju, bolje se posetiti članku a na početku može da ide samo neka slika, ne smatram da je neophodno i krucijalno da stoji infoboks.--Vojvoda razgovor 14:09, 28. novembar 2011. (CET)
Kosovske privremene istitucije
Drugari, a jedno pitanje. Kako smo se i gde dogovorili povodom korišćenja reči : "Kosovske privremene istitucije"? Zar nije bolje postaviti internacinalan ipak neutralniji naziv, srbija se ne spori sa Kosovskim privremenim istitucijama, već sa samoproglašenom Republikom Kosovo. --BeliPisac ima reč 16:49, 3. oktobar 2011. (CEST)
- Da, čini mi se da dogovor, čak i da je postojao, sad više ne može biti na snazi. To u stvari čini mi se ima veze sa nepostojanjem članka Republika Kosovo. Svako dobro, -- Slobodan KovačevićbiblbroKS 19:31, 3. oktobar 2011. (CEST)
Prijedlog
Smanjite zastave u infoboxu.--78.2.38.144 (razgovor) 12:17, 20. novembar 2011. (CET)
Sređivanje
Čeka nas ozbiljan psao sređivanja ovog članka.--Vojvoda razgovor 14:07, 28. novembar 2011. (CET)
- Pored hronologije događaja članak treba da obuhvati i međunarodni aspekt, pregovore Priština-Beograd, međunarodne inicijative, odjek u medijima, reakcije u Srbiji (Vlada, opozicija, pojedini političari, Preokret kao neko rešenje, analitičari i komenatatori, srpski mediji), zatim treba obuhvatiti i rekacije Prištine (vladajući političari, mediji), odnos Srbi na Kosovu-Vlaa u Beogradu, jednom rečju u pitanju je kompleksni događaj koji mora da se mnogo detaljnije prikaže. Možda o pojedinim incidentima (Jarinje, Brnjak, sada i Jagnjenica možemo da imamo i posebne članke kao i o nekim temama koje sam predložio gore u postu).--Vojvoda razgovor 14:36, 28. novembar 2011. (CET)
- Slazem se,clanak je vrlo marginalan i neorganizivan--Serb1914 (razgovor) 16:21, 28. novembar 2011. (CET)
- Pored hronologije događaja članak treba da obuhvati i međunarodni aspekt, pregovore Priština-Beograd, međunarodne inicijative, odjek u medijima, reakcije u Srbiji (Vlada, opozicija, pojedini političari, Preokret kao neko rešenje, analitičari i komenatatori, srpski mediji), zatim treba obuhvatiti i rekacije Prištine (vladajući političari, mediji), odnos Srbi na Kosovu-Vlaa u Beogradu, jednom rečju u pitanju je kompleksni događaj koji mora da se mnogo detaljnije prikaže. Možda o pojedinim incidentima (Jarinje, Brnjak, sada i Jagnjenica možemo da imamo i posebne članke kao i o nekim temama koje sam predložio gore u postu).--Vojvoda razgovor 14:36, 28. novembar 2011. (CET)
Da li je moguce?
Ovde bivsi clan Vikipedije "Stefan Valjevo". Da li je moguce da niko jos od proslog jula nije produzio i prosirio ovaj clanak? Bruka i sramota. Toliko se stvari izdesavalo bas na severu Kosova i Metohije u poslednjih godinu dana i da niko nista nije dodao. Stidite se gospodo Vikipedijanci. Bas vas briga za bracu na severu Kosova i Metohije. Ja vise nemogu da pisem clanke na Vikipediji, jer sam u medjuvremenu dobio epilepsiju i strogo mi je zabranjeno da sedim za kompom (i ovo je mnogo). U polednjih (drugih) godinu dana se tamo vise stvari izdesavalo nego u prvih. Do sad se promenila vlast, odrzani i (gotovo zavrseni) dugotraji "Briselski pregovori", potpisan "Briselski sporazum"... I nikom nista. Sta reci? Zapanjen sam i tuzan. :( — Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik 178.222.44.205 (razgovor • doprinosi) | 12:33, 16. jun 2013.
Sređivanje
Sredio sam ovaj članak koji je već duže vreme bio zapušten i nije bilo naznačeno da je ova kriza završena. Dodao sam da je kriza okončana Briselskim sporazumom i datum potpisivanja tog sporazuma stavio kao datum završetka ove krize i dodao sam osnovne informacije o tom sporazumu u ovom članku.--Nemanja001 (razgovor) 16:07, 22. jun 2016. (CEST)
- Za Amerikance i Engleze jeste okončana. Tako tumači njihova Vikipedija, ali u suštini nije tako. Za njih je i nezavisnost Kosova realnost na terenu, ali svi znamo da u suštini nije dok to Srbija zvanično ne prizna. Briselski sporazum je samo pojačao krizu na severu Kosova u 2013. godini, pa čak i u samoj Srbiji neko vreme. Samo u manjoj meri. Zaboravio si one nerede oko lokalnih izbora koje je organizovala kosovska vlada. Čak svi legalni predstavnici Srba još nisu prihvatili Briselski sporazum. Ni sami Albanci ga ne poštuju i krše ga na svakom koraku. Jedino ga Srbija kao potpisnica poštuje možda i 100%, ali Srbi sa severa Kosova ne. Još na nekim mestima stoje barikade. Kriza će se okončati onda kada se osnuje Zajednica srpskih opština koja je ključ Briselskog sporazuma. Kao i što je Republika Srpska ključ Dejtonskog sporazuma. Do tada je kriza u toku. --Baba Mica (razgovor) 17:11, 12. avgust 2016. (CEST)
Kriza još nije završena
Briselski sporazum se ne poštuje i ne primenjuje. Potpisan je još jedan 25. avgusta 2015. To je ovaj[1]. Zajednica srpskih opština još uvek nije formirana, napadi Albanaca tamo i dalje traju, tako da ni formalni nije završena. Možda jedini datum može da bude formalan 25. avgust 2015-e, ali ni taj datum nije siguran jer se sporazum potpisan taj dan ne poštuje i konstantno krši od strane Albanaca.--Baba Mica (razgovor) 20:20, 16. avgust 2016. (CEST)
Srbiju ste stavili u pogrešan row. — Mile (razgovor) 17:52, 2. oktobar 2021. (CEST)