Pređi na sadržaj

Razgovor:Petronije Šišo/Arhiva 1

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Arhiva 1 Arhiva 2

Prvi podnaslov

Petronije 01:08, 27 oktobar 2005 (CEST) Pozdrav. Petronije Šišo je poginuo na Ravnju. Mislim da je to bilo 1813. Proveriću podatak i daću sebi slobodu da ga unesem u tekst. Još jednom pozdrav od Petronija.

Unesi, zemljače, tačno je tako ko što kažeš!--Đorđe D. Božović 19:20, 28 oktobar 2005 (CEST)

Petronije 11:41, 13. jul 2007. (CEST) Pozdrav zemljaku. Petronije i Stevan Šišo, nisu isti čovek. Šišakovići su uzeli učešća u austrijskom frajkoru u prvoj polovini 18. veka. Zabeleženo je ime Stojka Šišakovića, koji je pod komandom kapetana Vuka Isakovića učestvovao u borbi kod Bajine Bašte. Stojko se kasnije nalazi u popisu 1736. kao stanovnik sremskog sela Divoš. Ta grana je u početku komunicirala sa rodbinom u Starom Vlahu, ali Petronije Šišo o kojem se još priča legenda, poslednji je njen izdanak. Njegovo ime je očuvano u porodicama Šuljagić i Šišaković, a ja sam najmlađi, a verovatno i poslednji koji ga nosi.[odgovori]

Zanimljivo. :)
Petronije Šišo koga ja znam je onaj o kome piše profesor Đenić u knjigama "Zlatibor" (T. Užice, 1970.) i "Zlatibor u prošlosti" (T. Užice, 1983.) - o njemu sam i ja pisao u članku. Veruje se da je on bio od Šuljagića iz Draglice, a da su njegove potomke u Draglici prozvali Šišakovićima, pa otuda povezanost i srodstvo ovih dveju zlatiborskih porodica. Tamo još piše i to da je pre ustanka hajdukovao po Starom Vlahu, a kad je počeo ustanak sa svojom četom pridružio se Milošu Obrenoviću. A ti reče da je Petronije Šišo poslednji izdanak te grane iz Srema? --Đorđe D. Božović (razgovor) 20:13, 13. jul 2007. (CEST)[odgovori]

Petronije 11:12, 23. jul 2007. (CEST) Pozdrav zemljaku. Istorijska je činjenica ratovanje generala (tada kapetana) Vuka Isakovića (Isakovič iz "Seoba") u Podrinju. Stojko Šišaković je po okončanju rata popisan u Divošu. Isti Stojko je zabeležen kako je trgovao po Podrinju nakon rata, što verovatno znači da je u toku rata bio običan soldat. U rodoslovlju Šišakovića i Šuljagića, koji je napravio Pero Pećinar, nigde nisu uvedeni ni Stojko, ni Petronije. Da su ogranci familija rasprostrti po ovim našim prostorima komunicirali, nije nepoznata stvar. Ako su Karadžići redovno bili u kontaktu sa rodbinom na relaciji Loznica - Drobnjaci, normalno je da su Šišakovići komunicirali na potezu Zlatibor - Mačva (kasnije Srem), a Šuljagići sa Zlatibora sa ogrankom svoje familije u Dubrovniku i Herceg Novom. 4.avgusta u subotu, biće održan drugi sabor bratstva Šuljagića na Borovoj Glavi, na imanju pok. Živorada Šuljagića s leve strane magistrale (murtenički put). Bićeš dobrodošao gost. Prošle godine nas se okupilo oko 350 ljudi, a ove godine se očekuje još i više. Još jedan pozdrav od zemljaka.[odgovori]

O zemljače, dugo te nema. Ovaj Zlatiborski posao koji si započeo, a ja se umešao doneo je takve rezultate van Vikipedije, da se možemo ponositi. Nismo badava radili. Petronije Šišo ne da nije poslednji izdanak u Sremu, nego ih ima još i to pod istim prezimenom, a ima onih koji su sada Hrvati. Potomci sremskih Šišakovića se sreću i pod prezimenom Maksimović i slave svetog Nikolu. Porodici Lučić je to takođe krsna slava, a i Pero Pećinar je pronašao Maksimoviće, potomke Šuljagića, ali nije mogao da im otkrije konkretno poreklo i vreme seobe na sever. Pozdrav. Petronije (razgovor) 22:45, 7. avgust 2008. (CEST)[odgovori]

Petronije Šišo se navodi kao Stevan Šišo u monografiji koju je napisao Pero Pećinar i to na isti način kao i u Vikipediji. Dakle, bez dokaza i bilo kakvih istraživanja na tu temu. Sadašnje istraživanje je pokrenuo i platio (i to debelo) g. D. Maksimović iz Pariza, a projekat je vodio g. Stojić iz instituta "Vinča". Već je dokazano da se Stevan i Petronije razlikuju za dve generacije. Vikipedija je bila inspiracija i katalizator ovom istraživanju i to treba samo da joj čini čast. Obrisao sam rečenicu negde se navodi kao Stevan Šišo". I to ponovo činim i ovom prilikom. Petronije (razgovor) 00:53, 8. septembar 2008. (CEST)[odgovori]