Pređi na sadržaj

Razgovor:Razotkrivanje mitova/Arhiva 1

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Arhiva 1 Arhiva 2

Tarzanski srpski

koji koriste naučni metod da testiraju validnosti glasinama, mitova, filmskih scena i vesti.??? --Milićević (razgovor) 20:50, 28. januar 2016. (CET)[odgovori]

Busters

Serija je kod nas prevedena kao Razotkrivaci -- Bojan  Razgovor  05:21, 5. jun 2016. (CEST)[odgovori]

Nema reference, a busters nisu razotkrivači i mitovi se razbijaju a ne razotkrivaju i inače, u praksi.  Obsuser 05:27, 5. jun 2016. (CEST)[odgovori]
https://www.google.rs/webhp?sourceid=chrome-instant&ion=1&espv=2&ie=UTF-8#q=razotkrivaci+mitova -- Bojan  Razgovor  05:29, 5. jun 2016. (CEST)[odgovori]

Već postaje zamorno da nekome moraš objašnjavati da ne zna samo on engleski, a da smo svi ostali budale. Već jednom je promijenjen naslov navrat-nanos i zatim vraćen. Sada se dešava ista stvar. Da li je korisnik upoznat da prije promjene naslova postoji i SZR gdje može upitati druge za mišljenje? To se naročito primjenjuje kada je i ranije griješio oko toga. --Željko Todorović (razgovor) 11:43, 5. jun 2016. (CEST) s. r.[odgovori]


Sad je još gore; sad nije reč ni barem o osobama kako je u izvornom nazivu programa i kako je prvobitno pogrešno bilo (razotkrivači) — već o pogrešnom procesu (razotkrivanje).

Najbliži prevod je razbijači, ali pošto većina odlučuje odnosno većina urednika se vodi nigde zapisanim pravilom [još gore ako se to pravilo zapiše] da je Vikipedija prisiljena da koristi ime koje je odabrao misteriozni „Distributer Mirović”, koji deluje iz podzemlja, svakako je da će naslov da ostane još gori od prvobitnog — Razotkrivanje mitova.

I zato će jezici da budu još hiljada godina uveliko raznoliki i imaćemo negde Razotkrivanja, negde Razotkrivače, negde Rušenje ili Rušače ili Razrušače, negde Razbijače, negde Basterse, negde Busterse, Uništavače, pa se čak neki usuditi i da ih prekrste u Lovce (???).

Može onda i Istina ili laž?, ako se tako „Distributeru” prohteje nakon jutarnje kafe. Zar ne?

@Željko Todorović: Postaje i meni zamorno to da moram prihvatati šta većina kaže kada je pogrešno jer ako to ne uradim — ispadam najgori, buntovnik, onaj koji je svakom loncu poklopac itd.

I upravo se juče zapitah zašto je praksa da se odeljak zove Vidi još umesto Takođe pogledajte? Je li i to odlučio distributer?  Obsuser 01:09, 6. jun 2016. (CEST)[odgovori]

Pa kod nas svi znaju samo za Razotkrivace mitova -- Bojan  Razgovor  05:03, 6. jun 2016. (CEST)[odgovori]
Kod koga? I šta ako je tako u Srbiji, ako misliš na to? Ja sam i dalje stava da se prevede koliko se može bliže, a to što većina odlučuje — s tim se mogu pomiriti ili biti oteran.  Obsuser 07:24, 6. jun 2016. (CEST)[odgovori]

Tako je prevedeno i to je. Ne mora da ti se svidja ili ne svidja. -- Bojan  Razgovor  15:23, 6. јун 2016. (CEST)[odgovori]

Uostalom, zamisli da se Peri Pericu vise svidja da Pul fiction prevede kao Pulpna fikcija, neko kao Sržne priče, pa da se svađamo kako se zove, umesto distributerskog imena Petparačke priče. -- Bojan  Razgovor  15:27, 6. jun 2016. (CEST)[odgovori]

Iako ne volim da se uplićem u ovakve rasprave, sada sam odlučio suprotno, kako više ne bi dolazilo do ovakvih situacija mišljenja sam da je najbolje da se usvoji pravilo koje bi regulisalo ovo pitanje, gubimo dosta na ovim bespotrebnim raspravama. — Ranko   Niko lić   17:27, 6. jun 2016. (CEST)[odgovori]

Može i da se usvoji pravilo. To bi teklo nekako ovako:
  1. Predložilo bi se glasanje.
  2. Predloženo pravilo bi bilo nešto poput „Koristi se za imena serija, filmova, knjiga i sl. ime koje je odredio distributer [kako je distributeru ’leglo’, nakon jutarnje kafe].”
  3. Ja bih glasao protiv, i možda još neko reda-radi, da izgleda ’demokratskije’ glasanje.
  4. Usvojilo bi se pravilo koje se već sada primenjuje kao nepisano, i to je to.
    Biće Crevnih napasti, Lovaca na mitove i svakakvih gluposti za koje govornici srpskog redovno ismevaju govornike hrvatskog jezika jer izmišljaju neke sopstvene reči i sopstvene prevode.
U istoriji srpskog i sve do danas koristile su se pre uvek grčke, primera radi, i usvojene reči nastale transkribovanjem i prilagođavanjem stranih reči kada se može — a nisu se kovale nove koje su ’u duhu slovenstva’ kao što Hrvati kuju svoje ’kovanice’ poput nogostupa.
Kovanjem novih reči i izraza se pored toga što se navodno ’obogaćuje’ jezik usporava univerzalizacija jezika na putu da svi ljudi na Zemlji govore jednim jezikom jer je 300 jezika glupost i pokazatelj nesposobnosti. Ko želi da obogaćuje jezik treba da piše poeziju ili prozu na svom jeziku, a ne da prevodeći tuđe radove stvara nova umetnička ostvarenja poput Sulejmana Veličanstvenog (u Rusiji se ovo ime ne koristi već ono pravo).  Obsuser 20:22, 6. jun 2016. (CEST)[odgovori]