Razgovor:Crnogorsko oro

Istorijski revizionizam

Ovaj članak je istorijski revizionizam, kakve vjekovne igre etničkih Crnogoraca?! U spoljašnjim vezama blog Lava Lajovića, raspopa, lžeepiskopa?! Bruka da se ovakav tekst radi pod oznakom Biblioteke grada Beograda?! --Željko Todorović (razgovor) 21:40, 7. jul 2020. (CEST) s. r.

Konkretno je sporno šta? — ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 10:59, 29. jul 2020. (CEST)

Ovaj članak obiluje nenaučnim tvrdnjama i smatram da bi trebalo da bude obrisan. Postoji zvanična literatura o etimologiji termina oro (grčki "horos" - igranka, grupa judi, igra i td...). Ovo oro nema veze sa orlom jer se i izgovara drugačije od riječi oro - or(a)o koji u CG označava pticu orla. Literatura je, najblaže rečeno, užasna. Opisi igre arhaični iz 1900. godine, iz jednog vrlo upitnog rada. Navode se nerelevantni autori, plagijatori i turističke stranice koje nemaju veze sa naukom, a podsjetiću da je etnokoreologija nauka koja se bavi tradicionalnim plesovima. Imajući to u vidu, kao neko ko je diplomirao i specijazilirao na temu crnogorskih tradicionalnih plesova, mislim da imam pravo da zahtijevam da se članak obriše. U prilog tome još par podataka: nazivi plesova pišu se malim slovom, italikom; ora koja stoje na početku teksta su zapravo kola koja je napisao knjaz Nikola. Riječ je o formacijski potpuno istim plesovima u kojima je samo različita pjesma koja ga prati (igra je potpuno ista): crmničko kolo, kučko kolo, moračko kolo itd' Crnogorski plesovi (razgovor) 20:41, 11. novembar 2020. (CET)

Članak jeste nikakav i postoji šablon na vrhu da je sporan. Takav je jer je pisan od korisnika kojeg ne zanima kvalitet ove enciklopedije. Međutim, članak se neće brisati već ga je potrebno ispraviti sa kvalitetnom literaturom. — Željko Todorović (razgovor) 20:51, 11. novembar 2020. (CET) s. r.

Crnogorsko kolo/crnogorsko oro - validni naučni podaci

Naziv oro nastaje od grčkog "horos" što znači "skup ljudi", "igranka", "igra", a u Crnoj Gori Velimir Vujović navodi da je to "skup na kome se igra" . Danas su u Crnoj Gori praktično ravnopravni nazivi crnogorsko kolo i crnogorsko oro s tim da kolo dominira naročito od Drugog svjetskog rata. Neopravdane su današnje dnevnopolitičke težnje da termin oro potisne kolo, jer se, apsurdno, kolo povezuje sa velikosrpstvom. O čemu se, zapravo, radi? Crna Gora nema smjerove za tradicionalne igre i pjesme (etnomuzikologija/koreologija) te je sve prepušteno hobistima iz folklornih ansambala koji ne poznaju relevantne naučne standarde. Laičke revizije ne mogu se praktikovati kao dokaz posebnosti bilo koje etničke zajednice koja vijekovima obitava na zajedničkom kulturnom prostoru gdje se prepliću razne plesno-muzičke forme na koje nijedna zajednica ne polaže "pravo". Naročito je nenaučno to raditi iz današnjeg konteksta. Iz te "nagađajuće" istorije plesa desila se i omaška kod kola na kolu. Tako, danas je oro naziv i za taj ples, što se vidi i po skoro postavljenom spomeniku . Ovakvi primjeri samo potvrđuju tezu da je "oro" zaista dominantno bio skup na kom se plesalo i pjevalo. Najčešći ples bio je po crnogorski, crnogorski, skoke, skakanje, udvoje, podvoje, po naški, tačnije, više naziva za jedan te isti ples. Oro, što davno zaključuje i Tihomir Đorđević, ne može biti termin za parovnu igru, već je više odrednica grupnog plesanja. . Iz toga se može reći da je crnogorsko oro podrazumijevalo formaciju kruga u čijoj sredini igra par, ili skupa učesnika koji sjede i pjevaju, dok u sredini takođe igra par (biraće kolo). Ako oko para (ili više parova) koji igra u sredini kruga igraju i pjevaju igrači/ce povezani u kolu, to bi se moglo nazvati i zetsko kolo čiji je naziv nepravedno potisnut, bar se tako stiče utisak. A šta je to, nego danas poznato crnogorsko kolo!? Apsolutno nije pogrešno ni reći crnogorsko oro'. O ravnopravnosti najbolje govori podatak o jednom od simbola Crne Gore kolu Bokeljske mornarice, gdje se termin kolo ne dovodi u pitanje. Prilog ovome je i činjenica da Bokeljsku mornaricu većinom čine etnički Hrvati, katolici, iako ta organizacija po svom statutu ne izdvaja ni jednu religiju i insisitira na nacionalnoj/religijskoj ravnopravnosti. Objektivnosti radi, spomenuće se da se u pjesmama koje prate igru u 90% slučajeva koristi termin "kolo", počev od Njegoša ("Po tri pasa vrte se u kolo"), preko kola knjaza Nikole , do opštih poziva za igranje koji se mogu sresti i danas: "Ko j' za kolo, ajd u kolo", "Ko nam neće kolu doći", "Kreni kolo da krenemo", "Kolo, kolo, hvatajmo se" i td. "Oro" se kao termin u pjesmi, koliko je autoru članka poznato, koristi rijetko, a jedan od primjera je u radu Dionisija Mikovića o paštrovskoj svadbi u kom se navodi "Skoči oro da skočimo", kao i "Skoči kolo da skočimo". Autor opisuje i razliku između ora i kola u tome što je oro živahnije i izvode ga samo muškarci u formaciji zatvorenog kola sa flašom u sredini . Definitivan dokaz dnevnopolitičke zloupotrebe termina "oro" nauštrb "kola" jeste pogrešno poređenje plesnog termina sa orlom. Kako se u Crnoj Gori još može čuti da se za orla kaže oro, simbolika raširenih ruku povezana je sa njim, iako je izgovor ova dva termina različit. Tim romantičarskim opisima podlijegali su i neki savremeni autori (Rotković) kao i inostrani (Christopher Boehm, koji oko 1960. boravi u Morači nekoliko godina tražeći građu za svoju knjigu o krvnoj osveti, gdje objavljuje i sliku igranja po crnogorski koju naziva "oro" i dovodi ime u vezu sa orlom) koji, naglašava se, nijesu bili plesači, već posmatrači. Prema današnjim istraživanjima, mještani Morače termin "oro" vezuju za kolo na kolu često mu dodajući odrednicu crmnički. Olivera Mladenović objašnjava da je termin "oro" grčkog porijekla, a "kolo" praslovenskog. Takođe, za oro je karakterističnija formacija otvorenog kola, npr. u Makedoniji, dok je u Crnoj Gori otvoreno kolo realtivno novija povijava. Slobodan Jerkov termin "kolo" dovodi u vezu sa starobalkanskim plemenom Kalabrima koji su obitavali na prostoru Sandžaka, a kasnije preselili u Italiju, što se kosi sa svim dosadašnjim stanovištima o porijeklu imena .

Molim vas da izbegavate balkanske međunacionalne sukobe

Neprijatno sam se iznenadila kada sam videla da je ovaj članak predložen za brisanje. Nasuprot tome veoma prijatno kada sam videla da je zajednica to odbila. Kakav istorijski revizionizam u kulturnom nasleđu? Nedavno se digla prašina oko sličnih stvari na Vikipediji na hrvatskom jeziku, pa je nekoliko urednika zbog sličnih prepucavanja blokirano.

Pitam se da li želite da nam se desi isto? Ili još gore, pošto je pomenuta i činjenica da celo englesko govorno područje piše na Vikipediji na engleskom, a mi imamo četiri jezičke varijante za tri jezika koja su gotovo ista i u potpunosti se razumeju. Zamislite šta bi se desilo da svi (Srbi, Hrvati, Crnogorci, Bošnjaci) pišemo na Vikipediji na srpsko-hrvatskom! Pa svađali bi smo se oko članka Bela rada - već oko naslova (maćuhica).

Još besmislenija mi je primedba u rečenici „U ranija vremena, kada se završi zidanje kuće i porodica treba da se useli, u dolini reke Zete postojao je običaj da se pozovu gosti, uglavnom mladi momci i devojke, na igranku”. Članak se, osim na popularne članke u javnim glasilima, poziva i na ozbiljnu literaturu. Konkretno, odgovor na ovo „Kada?” Možete dobiti od prof. dr Slobodana Jerkova, muzikologa ili etnologa (predpostavljam jer sam ga malo guglala, pa vidim da se bavi muzikom i igrom, a zaposlen je u Muzeju u Pljevljima), koji je ovu rečenicu napisao u svom tekstu „Kratak istorijat muzičkog folklora u Crnoj Gori”, objavljenom u časopisu „Matica” 2016. godine. Pa izvolite...

Nadam se da se vi, koji mislite da je crnogorsko oro istorijski revizionizam, ipak ne pitate zašto nam je ovako kako nam je. Nadam se da ste svesni da nam je ovako zato što ovim besmislenim prepucavanjima samo unižavamo svoju kulturu. Mislim na širi prostor Balkana...— BuhaM (razgovor) 09:17, 24. septembar 2021. (CEST)

Neprimjereno je izjednačavanje urednika Vikipedije na srpskom jeziku sa ustaškim urednicima. — Željko Todorović (razgovor) 13:07, 25. septembar 2021. (CEST) s. r.

@Željko Todorović:, ovo se graniči sa širenjem nacionalne mržnje. Molim te da ne nastavljaš, jer ću morati da reagujem. Hvala na razumevanju pojma objektivnosti.— BuhaM (razgovor) 20:39, 14. oktobar 2021. (CEST)