Pređi na sadržaj

Razgovor:Šibensko-kninska županija/Arhiva 1

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Arhiva 1 Arhiva 2

Prvi podnaslov

Ovom clanku treba grb i nesto o klimi.

I jos jedna spoljanja veza

Alan. --84.66.250.254 12:29, 12. septembar 2006. (CEST)[odgovori]

Šta znači matematički položaj.--Drazetad (razgovor) 15:58, 29. mart 2009. (CEST)[odgovori]

To bi trebalo da su koordinate.--VLADA talk 16:00, 29. mart 2009. (CEST)[odgovori]

Nacionalni parkovi nisu osnovani u navedenim godinama nego su tih godina proglašeni za nacionalne parkove.--Drazetad (razgovor) 16:21, 29. mart 2009. (CEST)[odgovori]

Matematički položaj je određivanje položaja neke oblasti, države, metsa, grada i slično na osnovu geografskih koordinata (geografske širine i dužine). Takođe obuhvata i prostiranje neke oblasti u kilometrima ili stepenima pravcima sever-jug i zapad-istok, kao i najekstremnije tačke. Npr. Srbija se nalazi na 45° sgš i 21° igd. --Ivan25 (razgovor) 16:23, 29. mart 2009. (CEST)[odgovori]

Koja je razlika između geografskog i matematičkog položaja?Buni me ova terminologija. Crni Bombarder!!! Šumski Krst(†) 17:14, 29. mart 2009. (CEST)[odgovori]

Kako ja razumem, izgleda da je geografski položaj kad samo opišeš nešto (da li je severno od toga, južno od ovoga), a matematički kada mu dodaš i koordinate. Mada, niti sam sigurna da sam dobro razumela, niti sam ranije čula za ovo. No, dobro, čovek se uči dok je živ. :) --geologicharka piši mi 18:00, 29. mart 2009. (CEST)[odgovori]

Imam negde u malom mozgu taj termin,al` sad da moram da nađem izvor na Suvoj planini,ne bi se mog`o setit` o čemu je reč i koja je razlika. Crni Bombarder!!! Šumski Krst(†) 18:08, 29. mart 2009. (CEST)[odgovori]

Objašnjenje

Dakle, pošto je došlo do zabune probaću da objasnim: Svako mesto na Zemlji ima svoj geografski, matematički, ekonomski, i saobraćajni položaj.

Citiraću definicije iz Rečnika savremene srpske geografske terminologije od Natalije Mastilo:

GEOGRAFSKI POLOŽAJ - položaj neke tačke ili areala Zemljine površine u odnosu na teritorije i objekte koji se nalaze van toga punkat ili areala. Pod GP u matematičkoj geografiji, podrazumeva se geografska širina i dužina date tačke ili ekstremnih tačaka (I, Z, S i J)datog područja; u fizičkoj geografiji, njihov položaj u odnosu na fizičko-geografske objekte (kontinenete, okeane, palnine, reke i dr.)

MATEMATIČKI POLOŽAJ - položaj neke teritorije, akvatorije ili punkta prema ekvatoru i početnom meridijanu, koji se izražava geografskom širinom i geografskom dužinom.''

--Ivan25 (razgovor) 00:05, 30. mart 2009. (CEST)[odgovori]

Znači, dobro sam shvatila. Mada, izgleda mi kao da se ova dva u jednom delu preklapaju. --geologicharka piši mi 00:09, 30. mart 2009. (CEST)[odgovori]

Fala na pojašnjenju.No mene sada buni jedna druga `tvar.Odakle ti podaci za veroispovest?Kad` se procenti saberu,izađe nešto preko 90%,al` nikako 100% tj. tu neko fali.Čini mi se da znam i ko,al` mi nije jasno kako tj. `de.(Mali hint sledbenika NVO SPC ima 206, a Srba, prema procentu iz popisa, nešto jače od 10.000.)

Takođe, da li je geografski položaj nadređen matematičkom, saobraćajnom i ekonomskom, ili su to ravnopravni termini? Crni Bombarder!!! Šumski Krst(†) 06:58, 30. mart 2009. (CEST)[odgovori]

Odgovor

Da, geografski položaj je nadređen položaj prema ostalima

Što se tiče popisa to će biti sada dovršeno inače biće naveden i izvor, Hrvatski zavod za statistiku. Inače SPC ima toliko jer se mnogi boje da se zaista izjasne iz jasnih razloga... --Ivan25 (razgovor) 11:27, 30. mart 2009. (CEST)[odgovori]

Navedena literatura je navedena odokastivnom metodom jer navod „Grupa autora, Enciklopedija Jugoslavije, (1968.), knjige 1-7, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb“ nije tačan Tekst o ovoj temi ne postoji u knjizi izdatoj 1968 i Enciklopedija Jugoslavije nema 7 knjiga. Ako se misli na tekst o Šibeniku, njega nije napisala grupa autora nego profesor iz Beograda, ali ne u knjizi izašloj 1968.--Drazetad (razgovor) 23:39, 2. maj 2009. (CEST)[odgovori]

Prigovor

Cela Dalmacija, pa i Šibensko-kninska županija služi se štokavskim narečjem, ikavskog izgovora - ne znam ko je to napisao, ali bih ga podsetio ili obavestio da Srbi u toj županiji , koji su do nedavno činili trećinu stanovništva, pričaju ijekavski...štaviše oni su doneli štokavsko narečje u Dalmaciju kad su se doseljavali iz Hercegovine i Crne Gore...do tada se u Dalmaciji govorilo samo čakavsko narečje (hrvatski jezik, za razliku od štokavskog)) koji se danas održao u primorju i na ostrvima (dakle, čakavski se takođe koristi)...nisam ništa ispravljao na tu temu da ne bi opet došlo do sukoba, uostalom, županije me ne interesuju. --Zrno (razgovor) 20:36, 24. maj 2009. (CEST)Zrno[odgovori]

Županija, županija

U uvodu ima neobično veliki broj ponavljanja riječi „Županija“. Savjetovao bih rekonstruisanje rečenica, pošto ovako uvod ružno zvuči:

Šibensko-kninska županija je jedna od 20 županija u okviru Republike Hrvatske. Županija se nalazi u središnjoj Dalmaciji. Sedište županije je u Šibeniku, a ostala veća mesta su Knin, Drniš i Skradin. Županija zauzima površinu od 2.994 km², a u njoj je po poslednjem popisu iz 2001. godine živelo 112.891 stanovnika. Županija obuhvata 285 ostrva, ostrvaca i hridi, kao i nacionalne parkove Kornati i Krka.

Vidjeti prijedlog izmjena u mojoj izmjeni. --Darko Maksimović (razg.) 03:03, 3. jun 2009. (CEST)[odgovori]

komentar

Još sam pod utiskom ovog članka...naime, o Šibensko-kninskoj županiji je napisano stotinjak puta više teksta na vikipediji na srpskom jeziku, nego na hrvatskom. Svaka čast gospodinu XZ...nije mi jasan, ali je moj idol u svakom slučaju. Zato ću ispraviti neke pravopisne greške i mešanje ćirilice i latinice. A on ako može neka ubaci neku sliku manastira Krke. Još se ne mogu osloboditi utiska da u županiji ima 9% Srba, a 0,7% ima srpski jezik za maternji...mislim da bi to trebalo da se uokviri i stavi kao slika. --Zrno (razgovor) 02:16, 6. jun 2009. (CEST)Zrno[odgovori]

Čovek mi je pomogao oko članka i to mnogo, da nije bilo njega, ne bi imao današnji izgled. Radimo obojica na članku, a DžZ je pokazao veliko zalaganje i interesovanje.--Metju (razgovor) 11:44, 6. jun 2009. (CEST)[odgovori]

Gospodine XZ, vidim da ste poništili izmjenu koju sam napravio - vratili ste naslov geografija umjesto reljefa. Pod geografiju spada geologija, reljef, klima, vode, živi svet. Tim redom ide podjela fizičke geografije kad se opisuje neki region...ne znam čime se vi bavite, ali ja sam završio geografski fakultet...ne vjerujem da je u Hrvatskoj to drugačije. Ono što je napisano pod naslovom Geografija je ustvari Reljef - jedna sekvenca geografije. Veliki naslov treba da bude Geografija a u okviru toga podnaslovi Geologija, Reljef, Klima, Vode i Živi svet --Zrno (razgovor) 21:14, 8. jun 2009. (CEST)Zrno[odgovori]

Nakon Kineskog zida u Stonu,Čudo u Kninu

Što kaže naš narod (figurativno) za crnce i džunglu,važi i za Balkance bukvalno.

Nakon, meni krajnje urnebesne, teze o tome da se kraj Stona nalazi drugi po veličini/dužini bedem na svetu posle Kineskog zida i podužeg objašnjavanja i ubeđivanja na tu temu, zdrav razum je preovladao (čak i u glavama maloletnika),iako se na internetu zaista može naći potvrda te,nadasve sumanute,ideje([1],[2]),a što je najcrnje,face su to napisale i na tabli pored samog bedema.„Stras` bož`a!“

Ista meta,ista o`stojanje:„Sastoji se od pet međusobno povezanih delova, okruženim zidinama dugim skoro 2 km. Spada među najveća utvrđenja u Hrvatskoj i druga je po veličini vojna tvrđava u Evropi.[3](Kad me za to da je Novo Brdo bugarska tvrđava nije drmnuo fras,nizašta drugo neće.)

Lepo piše,a ista `tvar stoji i na navedenom linku.Nema spora.Međutim,stvari stoje posve drugojačije.Npr:

1.Moj omiljeni primer.Ima približan oblik trougla,vrlo bliskih stranica,a svojski nepuna dužina jedne od njih je 6.5km.I to jedna stranica,a ovde dužina celokupnog kompleksa ne prelazi 2km.

Okej,reći će neko,to je ta famozna prva,no hajmo dalje.

2.Nešto bliže nama.Samo za vreme vladavine ovog čike,ova majušna tvrđava je povećana desetostruko (zapravo devetostruko,al` onako kulije zvuči) i dostigla površinu od oko 15ha (imala je 1.6 pre početka radova),a to nije bio kraj njenom širenju.Rasla je ona jošte i to ojha.

Dobro de,reći će neko,davim mnogo,al` gotovo da moram.

3.Savršenstvo i sklad.Prema poslednjim merenjima, površina ove utvrđene kule je 11.3272ha (na hr.njiki stoji da Čudo u Kninu, danas,obuhvata 123.147m²),a duljina njenih bedema ne prevazilazi ni kilometar i po`.(„Ako koza laže, rog ne laže.“)

Niko ne spori Kninskoj tvrđavi kuljoću i snagu (u defanzivnom smislu sa stanovišta jedne tvrđave),jer je sam pogled na nju dovoljan da bude jasno da će se malo teže popesti na vr` Spasa.Nekima je trebalo nekoliko godina i svesrdna međunarodna pomoć (što za Zapada,tako i sa Vostoka) da stignu dotle, no dobro.

Što kaže naš narod:„I rest my case“,jer „Možda je ipak bolja, kolektivna paranoja“,al` „Ne veruj onom ko te laže.“

IzolatorNeka su vam spokojne duše, Izolator,BoguHvalaBoguHvala Crni Bombarder!!! Šumski Krst(†) 03:54, 12. jun 2009. (CEST)[odgovori]

Samostan Visovac

U samostanu se čuva i sablja narodnog heroja Vuka Mandušića koji je poginuo u borbi sa Turcima - ne bih da zvučim zlonamerno ili paranoično, ali iz ovoga čitaoci mogu zaključiti da je Vuk Mandušić bio katolik pošto se njegova sablja čuva u samostanu...naravno da Hrvati tvrde da i jeste bio katolik, pa zato skrećem pažnju na to. --Zrno (razgovor) 15:22, 12. jun 2009. (CEST)Zrno[odgovori]

Pristrasan članak

Članak je pristrasan jer prikriva istinu šta se na prostorima te županije dešavalo Srbima u 2. svetskom ratu i šta se desilo 1995. I još takav članak nameravaju da naprave sjajnim.Ima li kraja takvom cinizmu.--Ekato (razgovor) 15:29, 12. jun 2009. (CEST)[odgovori]

Istorija

Tek sad vidim da nema ništa napisano o istoriji. To bi trebalo po pravilu da bude u svim geografskim člancima koji opisuju neku oblast...pogledajte druge članke i na raznim jezicima...svi imaju poglavlje o istoriji. Bez toga ovaj članak izgleda nepotpun iako je mnogo dugačak. S druge strane, mogu samo da zamislim kakve bi rasprave bile kad bi se pisao taj članak...--Zrno (razgovor) 16:45, 12. jun 2009. (CEST)Zrno[odgovori]

I saobraćaj bi trebao da bude u oviru poglavlja o privredi. Saobraćaj je grana privrede, kao i poljoprivreda industrija, trgovina, turizam itd. --Zrno (razgovor) 16:52, 12. jun 2009. (CEST)Zrno[odgovori]