Razgovor:Štrajk/Arhiva 1
![]() | Ovo je arhiva prošlih rasprava. Ne menjajte sadržaj ove stranice. Ako želite započeti novu raspravu ili obnoviti staru, uradite to na trenutnoj stranici za razgovor. |
Arhiva 1 | Arhiva 2 |
Prvi podnaslov
Nije najsrećnije rešenje napisati da se radi o kapitalisti. Može to biti i poslodavac. --Poki |razgovor| 22:28, 25. mart 2006. (CET)
Vikipedija nije mesto za bilo kakvu (u ovom slučaju, levičarsko-sindikalističku) propagandu. Osim pristrasne tačke gledišta, u članku ima i netačnosti (npr. da radnici u javnim preduzećima imaju više prostora za akciju. Oblik vlasništva tu nema nikakve veze, to koliko prostora radnici imaju u postavljanju svojih zahteva zavisi jedino od finansijske pozicije firme i njenog položaja na tržištu, tržišta rada i zakonodavne i političke situacije u zemlji.) --Dzordzm 22:51, 25. mart 2006. (CET)
- Ja govorim iz prakse.. o javnim preduzećima, danas, u Srbiji. Teoretski ti si u pravu i tvoja je definicija OK. Kao što rekoh i Pokiju menjajte sve što treba da članak bude neutralan. OK? Jedino mi se ne sviđa što mnoge druge desničarske stvari prolaze bez komentara a ovaj članak je izgleda nekog uplašio. No to mi se sviđa! :-) --Goldfinger 23:00, 25. mart 2006. (CET)
- evo čekao sam nedelju dana ... ništa se nije izmenilo, neutralnost sam skinuo, ovo je za mene sada običan članak.--Goldfinger 14:50, 2. april 2006. (CEST)
Prerađivanje
Navešću samo dva primera neenciklopedijskih rečenica. Ovaj članak treba u potpunosti preraditi i prečistiti da bi ličio na ostale enciklopedijske članke.
- Štrajk se mora dobro organizovati jer postoji rizik da isti ne uspe pa da kapitalista krene sa odmazdom (odpuštanje organizatora, smanjenje plate i sl).
- Postojala je floskula da su radnici „vlasnici fabrika“, da nema sukoba interesa u socijalizmu pa da je štrajk nemoguć i neprirodan. Tačnije štrajk je bio zabranjen i sasecan u korenu. Sindikati su se bavili nabavkom svinjskih polutki i organizovanjem letovanja radnika.