Rebrovački most

Pogled na Rebrovački most iz Borika

Rebrovački most i Bulevar vojvode Petra Bojovića sa lijeve obale Vrbasa

Pogled na Rebrovački most sa desne obale Vrbasa

Rebrovački most je most preko reke Vrbas na jugu Banjaluke. Povezuje mesne zajednice Borik i Starčevica. Godine 1924. projektovan je drveni most koji tada nije izgrađen, budući da vojska nije dozvoljavala gradnju zbog obližnjeg puta na levoj obali Vrbasa. Most je izgradio preduzetnik inž. Franjo Mikuš od juna do decembra 1931. Godine 1956. most je teško oštećen nakon prolećne poplave, a zamenjen je gvozdenim mostom.

Pripremni radovi za izgradnju današnjeg Rebrovačkog mosta, na mestu starog mosta, počeli su u aprilu 1971. godine, a u novembru iste godine otpočeli su završni radovi. Most je izgrađen i pušten u saobraćaj u maju 1972. godine. Radove je izvodilo Građevinsko preduzeće "Krajina", koje se u to vrijeme vjerovatno zvalo "GIK Kozara". Projektant mosta bio je diplomirani inženjer iz Beograda Predrag Želalić, koji je radio i u projektantskom timu za Most slobode u Novom Sadu.

Most ima ukupno četiri saobraćajne trake za saobraćaj motornih vozila (po dve za svaki smer) sa razdelnim ostrvom i obostrane trotoare (koji su poprilično uski i stoga je otežano mimoilaženje pešaka). Iako saobraćajnica na levoj obali ima biciklističke staze (koje počinju i završavaju kod mosta), koje su se do 2017. nalazile i na desnoj obali, na mostu nije bila obilježena biciklistička traka, uprkos mogućnostima (širem kolovozu nego na pristupnim saobraćajnicama), tako da je biciklistički saobraćaj ostao nerešen.

Preko Rebrovačkog mosta prelazi Bulevar vojvode Petra Bojovića (Istočni tranzit), koji je dio magistralnog puta M-I 108 (stara oznaka M-4) i jedan je od najfrekventnijih mostova u gradu. Izgradnjom planirane obilaznice na potezu od groblja u naselju Vrbanja, preko naselja Česma do postojeće Ulice braće Pišteljić u Mjesnoj zajednici Lazarevo 1 tranzitni saobraćaj od Čelinca, Kotor Varoša i Teslića prema Prijedoru, Gradišci i Mrkonjić Gradu, kao i obrnuto, biće izmešten iz užeg gradskog područja, čime će se rešiti problem gužve i buke koju stvaraju teretnjaci, a Istočni tranzit će zajedno sa ovim mostom postati gradska avenija.

Izvori

• Fejsbuk grupa „Rođeni u Banjaluci“
• Glas Srpski, kraj jula 1999, "Na izgradnji Rebrovačkog mosta", autor Stevan Martinović.