Rehovot

Koordinate: 31° 53′ 53″ S; 34° 48′ 29″ I / 31.897964° S; 34.808122° I / 31.897964; 34.808122
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Rehovot
hebr. רחובות
arap. ‏رحوفوت‎
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Izrael
OkrugCentralni okrug
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2022.149.392
 — gustina6.483,75 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate31° 53′ 53″ S; 34° 48′ 29″ I / 31.897964° S; 34.808122° I / 31.897964; 34.808122
Aps. visina25 m m
Površina23,041 km2
Rehovot na karti Izraela
Rehovot
Rehovot
Rehovot na karti Izraela
Ostali podaci
GradonačelnikMatan Dil (2024-)[1][2]

Rehovot (hebr. רחובות, arap. ‏رحوفوت‎) je grad u Izraelu u Centralnom okrugu, oko 20 km južno od Tel Aviva. Prema proceni iz 2022. u gradu je živelo 149.392 stanovnika.

Današnji Rehovot je izgrađen 1890. na mestu Dorona, jevrejske zajednice koja je postojala u vreme Mišne. Tu se nalazio i Kirbet Suran, naseljen tokom rimskog, vizantijskog i ranog arapskog perioda. Grad je nazvan prema biblijskom gradu istog imena, koji se nalazio na drugom mestu, u pustinji Negev.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Rehovot na početsku svog postojanja

Rehovot su osnovali 1890. poljski Jevreji, koji su želeli naselje nezavisno od pomoći (i uprave) barona Edmonda de Rotšilda. Izrael Belkind, jedan od izvornih osnivača naselja, predložio je ime Rehovot („široka prostranstva“) zasnivajući ga na Prvoj knjizi Mojsijevoj 26,22: „zato ga nazva Rehovot, govoreći: sad nam dade Gospod prostora da rastemo u ovoj zemlji“. Ime je prihvaćeno. 1906, prvobitnim naseljenicima pridružili su se doseljenici iz Jemena.

Rani naseljenici su teško radili kako bi Rehovot postao današnji napredni grad. Oni su sadili vinograde, zasade badema i plantaže južnog voća. Rehovot je postao jedno od glavnih središta Izraela za južno voće, posebno od kada je nedaleki Ašdod otvorio svoju luku 1965. Oni su bili suočeni sa neuspesima u poljoprivredi, bolestima biljaka, i problemima u marketingu.

Od 1914. do 1991, stanovništvo je naraslo od 955 do 81.000, a površina grada je više nego udvostručena. 1995. je u širem području Rehovota živelo oko 337.800 stanovnika. 1932. godine je u Rehovot prebačena stanica za poljoprivredna istraživanja, koja je 30 godina kasnije postala Poljoprivredni fakultet Hebrejskog univerziteta u Jerusalimu. 1934. godine, Haim Vajcman je u Rehovotu izgradio Zifov institut, koji je kasnije postao Naučni institut Vajcman. Vajcman i njegova supruga su sahranjeni na kampusu Instituta, koji se pažljivo održava.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema proceni, u gradu je 2007. živelo 106.200 stanovnika.

Kretanje broja stanovnika
1983.1995.
67.93584.143[3]

Godine 2007. u gradu je bilo 99,8% Jevreja i drugih ne-Arapa, bez značajnog arapskog stanovništva. Bilo je 49.600 muškaraca i 52.300 žena.

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Naučni park u Rehovotu

2004. godine je u Rehovotu bilo 19.794 studenata i 53 škole: 9875 đaka osnovne škole u 30 škola i 9919 đaka srednje srednje škole u 29 škola.

U gradu se nalaze prestižni Naučni institut Vajcman, kao i Poljoprivredni fakultet Hebrejskog univerziteta u Jerusalimu. U Rehovotu postoji i izvestan broj manjih koledža koji pružaju specijalizovanu i tehničku obuku. Osim ovoga, Kaplan bolnica služi kao pomoćna nastavna bolnica za Medicinsku školu Hebrejskog univerziteta u Jerusalimu.

Sport[uredi | uredi izvor]

Biblioteka u Rehovotu.
Akcelerator na Naučnom institutu Vajcman.

Rehovot su u najvišoj diviziji izraelskog fudbala predstavljala tri kluba, Makabi Rehovot od 1949–1956, Makabi Ša'arajim od 1963–1969. i ponovo 1985, te Hapoel Marmorek u sezoni 1972-73. Danas je Marmorek najviše ranigran od ovih klubova i igra u ligi Arcit (treći nivo). Makabi Ša'arajim igra u ligi Bet (peti nivo), dok Makabi Rehovot igra u ligi Gimel (šesti i najniži nivo).

Gradovi pobratimi[uredi | uredi izvor]

Poznati stanovnici[uredi | uredi izvor]

  • Haim Vajcman
  • Gidi Gov
  • Šlomo Glikstajn
  • Ejal Golan
  • Aki Avni
  • David Bat
  • Efraim Kacir

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Ultra-Orthodox retake Beit Shemesh, former Haifa mayor Yona Yahav returns to office”. www.timesofisrael.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-04-13. 
  2. ^ „הסיבוב השני ברחובות: מתן דיל נבחר לראשות העיר”. www.maariv.co.il (na jeziku: hebrejski). 11. 3. 2024. Pristupljeno 2024-04-13. 
  3. ^ Izraelski centralni biro za statistiku: „Popisi stanovništva 1983. i 1995.”. Pristupljeno 24. 4. 2013. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]