Redžep-pašina kula u Žepi
Redžep-pašina kula se nalazi na lijevoj obali rijeke Žepe u opštini Rogatica, Republika Srpska. Kula pripada rezidencijalnom tipu feudalnih kula. Ova istorijska građevina se nalazi na nacionalnoj listi spomenika.
Istorijski podaci
[uredi | uredi izvor]Preciznih podataka o vremenu gradnje Redžep-pašine kule u Žepi nema. Prema nekim izvorima kulu je gradio izvjesni Redžep-paša. U toku Drugog svjetskog rata, objekat je oštećen miniranjem. Sanacija objekta je izvršena 1969. godine.[1]
Opis dobra
[uredi | uredi izvor]Kula je imala podrumski i tri nadzemna sprata, od čega je na svakom spratu bila po jedna prostorija. Na temelju puškarnica koje su vidljive na objektu, može se zaključiti da su prva dva sprata služila za odbranu objekta, dok je treći sprat bio namijenjen stanovanju. Na trećem spratu su izvedeni prozori orijentisani na sve četiri strane svijeta. Sa južne strane je izveden doskat, a na zapadnoj strani je urađen kamin. Na objektu nema vidljivih tragova drvenog ili nekog drugog stepeništa. Na kamenim dovratnicima vidljivi su ostaci željeznih šarki koje su pridržavale željezni kapak. U bočnim zidovima su vidljivi otvori kroz koje je prolazila horizontalna drvena greda koja je imala zadatak da onemogući nasilno otvaranje vrata. Izvorna vrata nisu ostala sačuvana. Cijeli objekat bio je pokriven šatorastom drvenom krovnom konstrukcijom sa drvenom šindrom kao krovnim pokrivačem. Na dimnjaku su vidljivi ostaci ležišta za grede. Kula je zidana je od precizno rezanih blokova kamena. Uočeno je nekoliko vrsta lokalnog kamena čija struktura i boja varira od bijele do crvene i smeđe. Od pravilnih blokova rađeni su prozorski i okviri vrata. Zidovi kule su zidani sa blagim zakošenjem prema unutra.[2]
Stepen zaštite
[uredi | uredi izvor]Rješenjem Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti Narodne Republike Bosne i Hercegovine iz Sarajeva od 1950. godine, objekat je stavljen pod zaštitu države. Od 2007. godine Redžep-pašina kula u Žepi se nalazi na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.[3]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika[[Kategorija:Botovski naslovi]]”. Arhivirano iz originala 05. 03. 2016. g. Pristupljeno 18. 09. 2015. Sukob URL—vikiveza (pomoć)
- ^ Rogatica — BiH: Redžep-pašina kula u Žepi
- ^ „Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika[[Kategorija:Botovski naslovi]]”. Arhivirano iz originala 05. 03. 2016. g. Pristupljeno 18. 09. 2015. Sukob URL—vikiveza (pomoć)
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Kreševljaković, Hamdija, Stari bosanski gradovi, Gradovi oko Drine i njenih pritoka, Naše starine, I., Godišnjak Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NR Bosne i Hercegovine, Sarajevo
- Kreševljaković, Hamdija, Kule i odžaci u Bosni i Hercegovini, Godišnjak Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NR Bosne i Hercegovine, Sarajevo
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]- Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju (2015):Izmjena i dopuna prostornog plana Republike Srpske Arhivirano na sajtu Wayback Machine (15. septembar 2017) do 2025. Banjaluka: Urbanistički zavod
- Službeni glasnik Republike Srpske/Zakon o kulturnim dobrima
 | ||
 | ||
