Risan (župa)
![]() | Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
![]() | Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/fc/Gripuli_and_Cuceva_zupe.png/200px-Gripuli_and_Cuceva_zupe.png)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/25/Boka_Kotorska_zupe_u_srednjem_vijeku.jpg/250px-Boka_Kotorska_zupe_u_srednjem_vijeku.jpg)
U antičkom periodu, cijela Boka Kotorska je nosila naziv Sinnus Rhisonicus (Risanski zaliv), ali je tadašnja važnost grada opala u srednjem vijeku. Risan je po Konstantinu Porfirogenitu naseljeni grad u Travuniji, a Barski rodoslov smatra ga župom u Travuniji. Po svemu sudeći, župa Risan (Rissena) je predstavljala bliže okruženje grada Risna (možda i malo polje oko današnjeg Morinja, na suprotnoj strani risanskog zaliva) kao i sam grad. Pripadala je primorskim župama Travunije pored: Dračevice, Konavla i Žrnovice. Ona obuhvata tijesan prostor između morske obale i planinskog predjela. Nije potvrđeno da je plodno polje (nastanjeno početkom IX vijeka) oko Bijele, između Risna i Dračevice, pripadalo nekoj od ove dvije župe. Kroz župu Risan su prolazila dva antička puta, koji su korišćeni u srednjem vijeku: via adriatica, krak za Akruviju, a drugi preko Riječana. Tjesnac Verige (Catena) u Boki Kotorskoj, koji je skraćivao put iz Duklje do Travunije, nalazio se na putu između Risna i Dračevice.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Zarije Bešić, Draga Garašanin, Milutin Garašanin i Jovan Kovačević (1967). Istorija Crne Gore — I knjiga. Titograd: Redakcija za istoriju Crne Gore.