Pređi na sadržaj

Rogozna

Koordinate: 43° 00′ 52″ S; 20° 34′ 48″ I / 43.014444° S; 20.58° I / 43.014444; 20.58
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Rogozna
Planina Rogozna, Crni vrh i Jeleč
Geografske karakteristike
Ndm. visina1504 m
Koordinate43° 00′ 52″ S; 20° 34′ 48″ I / 43.014444° S; 20.58° I / 43.014444; 20.58
Geografija
Rogozna na karti Srbije
Rogozna
Rogozna
Države Srbija
MasivDinarske planine
GrupaStarovlaško-raške planine

Rogozna je planina 10-12 km jugoistočno od Novog Pazara. Pruža se pravcem jugozapad-severoistok u dužini od oko 20 km. Smeštena je u trouglu koji sačuinjavaju reka Raška gornji i srednji tok Ibra, Dolinama pritoka tih reka raščlanjena je na dugačke kose veoma strmih strana. Najveće uzvišenje je Crni vrh 1.504 m.

Rogozna se sastoji najvećim delom od vulkanskih stena andezita, dacita, riolita i njihovif tufova, a u severoistočnom delu od kristalastih škriljaca gornjo - karbonske starosti i stena dijabaz-rožnačke formacije. Obrasla je gustim šumama.

Preko Rogozne je prolazio karavanski put koji je povezivao Bosnu sa Skopljem i Solunom. Njima se navećim delom kretala trgovina sve do izgradnje ibarske železnice, kada je varošica Raška preuzela glavnu ulogu utovarno-istovarne stanice za robu većeg dela Novopazarskog sandžaka.

Snažna vulkanska aktivnost stvorila je uslove za pojavu rudnih žica (galenit, pirit, sfalerit) koje su u srednjem veku eksploatisane, o čemu svedoče ostaci troske i drugi rudarski tragovi. Na pomenutom karavanskom putu postojala je u srednjem veku rudarska varoš Rogozno, sa rudarima Sasima i dalmatinskim trgovcima. Na Rogozini su ostaci srednjovekovnog grada Jeleča, oko kojeg je postojala istoimena župa.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]