Rona
Rona | |
---|---|
![]() Ušće Rone (satelitski snimak) | |
![]() Sliv reke Rona | |
Opšte informacije | |
Dužina | 813 km |
Basen | 98.000 km2 |
Pr. protok | 2.300 m3⁄s |
Plovnost | do Liona |
Vodotok | |
Izvor | Ronski glečer |
V. izvora | 2.250 m |
Ušće | Sredozemno more |
Geografske karakteristike | |
Država/e | Švajcarska, Francuska |
Naselja | Sion, Ženeva, Lion, Valans, Avinjon, Arl |
Pritoke | En, Ardeš, Drom, Dirans, Gardon, Izer, Uvez, Saona |
Reka na Vikimedijinoj ostavi |
Rona (fr. Le Rhône, grč. Ῥοδανός, lat. Rhodanus) je zapadnoevropska reka duga 812 km. Izvire iz Ronskog glečera blizu prevoja Sent Gothard u švajcarskim Alpima, a uliva se u Mediteran deltom u oblasti Kamarg u južnoj Francuskoj. U svom toku reka uvire i izvire iz Ženevskog jezera. Reka Rona je najveća evropska pritoka Sredozemnog mora. Prosečni protok reke je 2.300 m³/s.
Veliki gradovi na reci Rona su: Sion, Ženeva, Lion, Valans, Avinjon i Arl. Najveća pritoka reke Rona je reka Saona, koja se u nju uliva u Lionu.
Bila je poznata kao saobraćajnica još u vreme starih Feničana, Grka i Rimljana. Plovidba rekom Ronom je kroz istoriju bila opasna zbog jakih matica i brzaka. Godine 1933. počela je regulacija reke i izgradnja hidrocentrala. Projekat je nastavljen posle rata 1948. Danas ove hidrocentrale proizvode oko 7% električne energije u Francuskoj. Tu je i 5 nuklearnih centrala koje se hlade vodom iz reke Rona.