Pređi na sadržaj

Rona

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Rona
Ušće Rone (satelitski snimak)
Sliv reke Rona
Opšte informacije
Dužina813 km
Basen98.000 km2
Pr. protok2.300 m3s
Plovnostdo Liona
Vodotok
IzvorRonski glečer
V. izvora2.250 m
UšćeSredozemno more
Geografske karakteristike
Država/eŠvajcarska, Francuska
NaseljaSion, Ženeva, Lion, Valans, Avinjon, Arl
PritokeEn, Ardeš, Drom, Dirans, Gardon, Izer, Uvez, Saona
Reka na Vikimedijinoj ostavi

Rona (fr. Le Rhône, grč. Ῥοδανός, lat. Rhodanus) je zapadnoevropska reka duga 812 km. Izvire iz Ronskog glečera blizu prevoja Sent Gothard u švajcarskim Alpima, a uliva se u Mediteran deltom u oblasti Kamarg u južnoj Francuskoj. U svom toku reka uvire i izvire iz Ženevskog jezera. Reka Rona je najveća evropska pritoka Sredozemnog mora. Prosečni protok reke je 2.300 m³/s.

Veliki gradovi na reci Rona su: Sion, Ženeva, Lion, Valans, Avinjon i Arl. Najveća pritoka reke Rona je reka Saona, koja se u nju uliva u Lionu.

Bila je poznata kao saobraćajnica još u vreme starih Feničana, Grka i Rimljana. Plovidba rekom Ronom je kroz istoriju bila opasna zbog jakih matica i brzaka. Godine 1933. počela je regulacija reke i izgradnja hidrocentrala. Projekat je nastavljen posle rata 1948. Danas ove hidrocentrale proizvode oko 7% električne energije u Francuskoj. Tu je i 5 nuklearnih centrala koje se hlade vodom iz reke Rona.

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]