Pređi na sadržaj

Rumunaši

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Rumunaši (ili rumunofili), naziv koji potiče sa kraja 19. veka, iz vremena borbe za prevlast u osmanslijskoj Makedoniji do Balkanskih ratova. Odnosi se na sve stanovništvo Makedonije cincarskog ("vlaškog") porekla čiji maternji jezik je srodan rumunskom, a imali su rumunsku nacionalnu svest pod uticajem akcije rumunske Vlade, konzulata, obrazovnih i ustanova kulture. Rumunofilska akcija zahvatila je manji deo stanovništva, dok je najveći deo pod jakim viševekovnim uticajem Carigradske patrijaršije, grčkih škola i organizacija nastavio da se smatra za Grke. Deo koji je kasnije preseljen u Rumuniju (najviše u Dobrudžu) danas ima rumunsku nacionalnu svest sa izraženim negovanjem cincarske tradicije starog kraja, u Grčkoj gde je još brojna ova zajednica najveći deo se smatra Grcima, manji deo koji još uvek govori cincarski smatra se za vlahofone Grke. U Makedoniji stvaranjem socijalističke Jugoslavije najveći deo prihvatio je makedonsku nacionalnu svest (makedonisti), tako da se tamo danas još samo oko 10.000 izjašnjava kao Cincari. Sam termin spada u uvredljive termine, a koristi se i za pripadnike svih drugih nacija koji su živeći u Rumuniji prihvatili rumunsku nacionalnu svest. U najnovije doba manji (zasad marginalni) deo istočnosrpskih Vlaha takođe je pod uticajem jake rumunske propagande koja podrazumeva da se svi pripadnici vlaške nacionalne zajednice imaju smatrati za deo rumunske nacije, vlaški jezik za dijalekat rumunskog, uz otvaranje rumunskih škola i drugih ustanova kulture i obrazovanja, kao i pripadnošću Rumunskoj pravoslavnoj crkvi umesto Srpskoj, kao do sada.

Vidi još

[uredi | uredi izvor]