Savjet Federacije
Ovaj članak je dio serije o političkom sistemu Rusije |
Savjet Federacije (rus. Совет Федерации) gornji je dom Federalne skupštine Ruske Federacije.
Sastav
[uredi | uredi izvor]Savjet Federacije se sastoji iz senatora Ruske Federacije:[1]
- po dva predstavnika od svakog subjekta Ruske Federacije;
- bivši predsjednici Ruske Federacije;
- najviše 30 imenovanih predstavnika.
Bivši predsjednici i najviše sedam imenovanih predstavnika su doživotni senatori. Sve imenovane predstavnike postavlja predsjednik Ruske Federacije.
Senatori iz svoje sredine biraju predsjednika Savjeta Federacije i njegove zamjenike.
Djelokrug
[uredi | uredi izvor]Savjet Federacije je nadležan za:[2]
- potvrđivanje promjena granica između subjekata Ruske Federacije;
- potvrđivanje ukaza predsjednika Ruske Federacije o uvođenju ratnog stanja;
- potvrđivanje ukaza predsjednika Ruske Federacije o uvođenju vanrednog stanja;
- odlučivanje o mogućnosti upotrebe Oružanih snaga Ruske Federacije izvan teritorije Ruske Federacije;
- raspisivanje izbora za predsjednika Ruske Federacije
- razrješenje predsjednika Ruske Federacije; lišavanje neprikosnovenosti bivšeg predsjednika Ruske Federacije;
- imenovanje predsjednika, zamjenika predsjednika i sudija Ustavnog suda Ruske Federacije i Vrhovnog suda Ruske Federacije na predlog predsjednika Ruske Federacije;
- sprovođenje konsultacija u vezi sa imenovanjem i razrješenjem generalnog tužioca Ruske Federacije na predlog predsjednika Ruske Federacije;
- imenovanje i razrješenje predsjednika Računske komore Ruske Federacije i polovine auditora na predlog predsjednika Ruske Federacije;
- sprovođenje konsultacija u vezi sa imenovanjima rukovodilaca federalnih organa izvršne vlasti (uključujući federalnih ministara) koji stoje na čelu resora odbrane, bezbjednosti države, unutrašnjih poslova, pravde, inostranih poslova, vanrednih situacija i javne bezbjednosti.
Federalne zakone usvaja Državna duma, a odobrava ih Savjet Federacije. Usvojeni zakon se smatra odobrenim kada za njega glasa više od polovine senatora ili ukoliko se ne pretrese u roku od 14 dana. Ukoliko Savjet Federacije odbije zakon tada može sa Državnom dumom formirati zajedničku komisiju za usaglašavanje nakon čega se zakon ponovo pretresa u Državnoj dumi. U slučaju nesaglasnosti Državne dume i Savjeta Federacije zakon se smatra konačno usvojenim ukoliko pri ponovljenom glasanju za njega glasa najmanje 2/3 deputata Državne dume.[3]