Сага о Гјислију Сурсону
Saga o Gjisliju Sursonu | |
---|---|
Nastanak | |
Orig. naslov | Gísla saga Súrssonar |
Autor | nepoznat |
Zemlja | Island |
Jezik | staronordijski, islandski |
Sadržaj | |
Žanr / vrsta dela | saga |
Tema | porodična hronika |
Mesto i vreme radnje | zapadni Island (860−980) |
Serija(l) | Sage o Islanđanima |
Saga o Gjisliju Sursonu (isl. Gísla saga Súrssonar) jedna je od srednjovekovnih islandskih saga iz ciklusa Saga o Islanđanima. Kao i većina saga iz tog perioda nastala je na osnovu usmenog predanja, a prvi put zapisana verovatno tokom XIII veka.
Predstavlja jednu od najkompleksnijih porodičnih saga čije glavne teme su odanost i čast. Saga opisuje društvene i porodične odnose na zapadu Islanda u periodu 860−980, a glavni protagonista je Gisli (isl. Gísli, tragični junak umešan u vrtloge krvne osvete. U poređenju sa tipičnim porodičnim sagama, ovde autor koristi zajedničku temu osvete sa ciljem dokazivanja lojalnosti među članovima porodice, a ne za ojačavanje porodičnih veza. Unutrašnje borbe glavnog protagoniste i složene emocionalne veze glavna su tema sage, a tematika poetskih eda ovde je mnogo prisutnija u poređenju sa sličnim sagama iz istog ciklusa.
Do današnjih dana sačuvana su 33 rukopisa u dve verzije.
Godine 1981. na Islandu je snimljen film Van zakona (isl. Útlaginn) baziran na priči iz ove sage, u režiji Augusta Gudmundsona.
Vidi još
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]- Tekst sage na onlajn Zborniku islandskih saga (dostupno na islandskom, švedskom i engleskom jeziku)
- Ruska redakcija sage