Pređi na sadržaj

Сага о Гјислију Сурсону

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Saga o Gjisliju Sursonu
Gjisli, njegova žena Aud i kćerka Gudrid (ilustracija iz 1866)
Nastanak
Orig. naslovGísla saga Súrssonar
Autornepoznat
ZemljaIsland
Jezikstaronordijski, islandski
Sadržaj
Žanr / vrsta delasaga
Temaporodična hronika
Mesto i vreme
radnje
zapadni Island (860980)
Serija(l)Sage o Islanđanima

Saga o Gjisliju Sursonu (isl. Gísla saga Súrssonar) jedna je od srednjovekovnih islandskih saga iz ciklusa Saga o Islanđanima. Kao i većina saga iz tog perioda nastala je na osnovu usmenog predanja, a prvi put zapisana verovatno tokom XIII veka.

Predstavlja jednu od najkompleksnijih porodičnih saga čije glavne teme su odanost i čast. Saga opisuje društvene i porodične odnose na zapadu Islanda u periodu 860980, a glavni protagonista je Gisli (isl. Gísli, tragični junak umešan u vrtloge krvne osvete. U poređenju sa tipičnim porodičnim sagama, ovde autor koristi zajedničku temu osvete sa ciljem dokazivanja lojalnosti među članovima porodice, a ne za ojačavanje porodičnih veza. Unutrašnje borbe glavnog protagoniste i složene emocionalne veze glavna su tema sage, a tematika poetskih eda ovde je mnogo prisutnija u poređenju sa sličnim sagama iz istog ciklusa.

Do današnjih dana sačuvana su 33 rukopisa u dve verzije.

Godine 1981. na Islandu je snimljen film Van zakona (isl. Útlaginn) baziran na priči iz ove sage, u režiji Augusta Gudmundsona.

Vidi još

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]