Samit u Slovačkoj 2005.
Samit u Slovačkoj 2005. bio je sastanak između predsednika Sjedinjenih Američkih Država Džordža V. Buša i predsednika Ruske Federacije Vladimira Putina (otuda poznat i kao samit Buš-Putin). Održan je 24. februara 2005. u Bratislavi, Slovačka. Ovo je bila prva prilika da je aktuelni predsednik Sjedinjenih Država posetio Slovačku od njene nezavisnosti 1993. godine. Prethodni "samit Buš-Putin" održan je u Sloveniji 16. juna 2001.
Prisustvovali su i Kondoliza Rajs (državni sekretar SAD) i Sergej Lavrov (ruski ministar spoljnih poslova), kao i prve dame obe zemlje, Lora Buš i Ljudmila Putina.
Bušovo evropsko putovanje pre samita
[uredi | uredi izvor]Pre samita, Buš je otputovao u Brisel i sastao se sa nekoliko evropskih lidera i saveta Evropske unije i NATO-a, kao što su Toni Bler, Silvio Berluskoni, Žak Širak i Havijer Solana. On se takođe sastao sa Viktorom Juščenko, predsednikom Ukrajine, i održao javni govor usmeren prema građanima Evrope u kojem je izložio svoju politiku. Zatim je otputovao u Nemačku i sastao se sa Gerhardom Šrederom. Pripremajući se za samit, Kondoliza Rajs je provela nedelju dana u poseti zvaničnicima u evropskim prestonicama.
Samit
[uredi | uredi izvor]Buš se sastao sa slovačkim predsednikom Ivanom Gašparovičem i premijerom Mikulašom Dzurindom. Buš je 24. februara takođe održao javni govor na Hvijezdoslavovom trgu u Bratislavi.
Teme razgovora na samitu su delimično privatne, ali su uključivale rusku demokratiju (to je bila glavna tema na poslednjoj konferenciji za novinare), situaciju u Iranu, severnokorejske nuklearne pregovore i druge međunarodne teme. Jedan od ciljeva samita bio je unapređenje odnosa između SAD i Evrope. Naime, Slovačka je saveznik SAD u ratu u Iraku i dala je trupe Koaliciji voljnih.
U vezi sa samitom, u Bratislavi je održana konferencija „Nova potraga za demokratijom”, koju je održao Maršal fond u saradnji sa slovačkim partnerima, na koji su uglavnom učestvovali bivši ili savremeni „borci” za demokratiju iz istočne Evrope (uključujući Belorusiju, Srbiju...) bili su pozvani.[1]
Obe prve dame posetile su čuvenu Primasovu palatu. Prva dama SAD otvorila je odeljenje Univerzitetske biblioteke u Bratislavi (koja se tada obnavljala i modernizovala) koja je bila posvećena američkoj književnosti i studijama. Ruska prva dama je dan kasnije otvorila slično odeljenje za rusku književnost u istoj biblioteci.
Između ostalog, Buš je obećao da će američka administracija pripremiti "mapu puta" za Slovačku (a verovatno i susedne centralnoevropske zemlje) u cilju ukidanja potrebe za američkim ulaznim vizama za građane Slovačke i tih zemalja.
Približan program
[uredi | uredi izvor]- 23 februar
- 19.40 – Bušovo sletanje na aerodrom Bratislava
- 24 februar
- oko 9.00 – Buš, Predsednička palata
- 9.50 – Buš, Kancelarija Vlade Republike Slovačke
- 11.45 – Bušov govor, Hvijezdoslavov trg, ispred Slovačkog narodnog pozorišta
- popodne – sletanje Vladimira Putina na aerodrom Bratislava
- oko 15.30 – Putin i Buš, Zamak Bratislava, konferencija za štampu oko 18.00
- oko 19.30 – Bušov polet sa aerodroma Bratislava
- 25 februar
- oko 9.30 – Putin, Slavin memorijal, susret sa slovačkim i ruskim veteranima Drugog svetskog rata
- oko 10.00 – Putin, Nacionalni savet Republike Slovačke
- oko 11.15 – Putin, Kancelarija Vlade Republike Slovačke
- oko 12.40 – Putin, Predsednička palata
- oko 16.00 – Putinovo poletanje sa aerodroma Bratislava
Bezbednost
[uredi | uredi izvor]Bezbednost je bila vrhunac brige za sve učesnike. Slovačka vojska i slovačka vlada su se obavezale na sve svoje resurse za bezbednost svakog pojedinca. Među resursima koji su raspoređeni bili su:
- 5.300 policajaca
- 400 vojnika
- SA-300 – protivvazdušni raketni sistem u pripravnosti
- hemijska laboratorija – u pripravnosti u slučaju hemijskog napada
- stalni vazdušni nadzor Mig-29 nad Bratislavom
- slovačka vlada pripremila zakon po kojem ministar odbrane može da odobri obaranje civilnog aviona[2]
Uobičajeni sigurnosni koraci
[uredi | uredi izvor]- više bezbednosnih kontrola na aerodromu Bratislava
- ograničenja saobraćaja; nema saobraćajnice za teretna vozila iznad 3,5 tone na graničnom prelazu od srede do petka
- Bratislava, ironično nazvana "Tvrđava Bratislava" u to vreme, sastojala se od tri bezbednosne zone (Zamak Bratislava, Hvijezdoslavov trg, Predsednička palata), svaka zona je bila podeljena u tri kruga (žuta – kontrolisani prostor, zelena – više kontrolisan prostor i crvena – ograničeno prostor)
Vidi još
[uredi | uredi izvor]- Odnosi Rusije i Sjedinjenih Američkih Država
- Odnosi Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Američkih Država
- Spisak samita Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Američkih Država
- Spisak samita Rusije i Sjedinjenih Američkih Država
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ https://web.archive.org/web/20070912032239/http://www.gmfus.org/apps/gmf/gmfwebfinal.nsf/$UNIDviewAll/46D3BB354DBDB5E685256FA90057F945?opendocument&K2D3C7AA7. Arhivirano iz originala 12. 09. 2007. g. Pristupljeno 03. 09. 2024. Nedostaje ili je prazan parametar
|title=
(pomoć) - ^ http://www.sme.sk/c/1937029/Vzdusny-priestor-budu-zabezpecovat-stihacky.html. Nedostaje ili je prazan parametar
|title=
(pomoć)