Pređi na sadržaj

Samit u Slovačkoj 2005.

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Hvijezdoslavov trg u Bratislavi tokom posete Džordža Buša

Samit u Slovačkoj 2005. bio je sastanak između predsednika Sjedinjenih Američkih Država Džordža V. Buša i predsednika Ruske Federacije Vladimira Putina (otuda poznat i kao samit Buš-Putin). Održan je 24. februara 2005. u Bratislavi, Slovačka. Ovo je bila prva prilika da je aktuelni predsednik Sjedinjenih Država posetio Slovačku od njene nezavisnosti 1993. godine. Prethodni "samit Buš-Putin" održan je u Sloveniji 16. juna 2001.

Prisustvovali su i Kondoliza Rajs (državni sekretar SAD) i Sergej Lavrov (ruski ministar spoljnih poslova), kao i prve dame obe zemlje, Lora Buš i Ljudmila Putina.

Bušovo evropsko putovanje pre samita

[uredi | uredi izvor]

Pre samita, Buš je otputovao u Brisel i sastao se sa nekoliko evropskih lidera i saveta Evropske unije i NATO-a, kao što su Toni Bler, Silvio Berluskoni, Žak Širak i Havijer Solana. On se takođe sastao sa Viktorom Juščenko, predsednikom Ukrajine, i održao javni govor usmeren prema građanima Evrope u kojem je izložio svoju politiku. Zatim je otputovao u Nemačku i sastao se sa Gerhardom Šrederom. Pripremajući se za samit, Kondoliza Rajs je provela nedelju dana u poseti zvaničnicima u evropskim prestonicama.

Predsednik Džordž V. Buš i predsednik Slovačke Ivan Gašparovič u palati Grasalkovič u Bratislavi

Buš se sastao sa slovačkim predsednikom Ivanom Gašparovičem i premijerom Mikulašom Dzurindom. Buš je 24. februara takođe održao javni govor na Hvijezdoslavovom trgu u Bratislavi.

Teme razgovora na samitu su delimično privatne, ali su uključivale rusku demokratiju (to je bila glavna tema na poslednjoj konferenciji za novinare), situaciju u Iranu, severnokorejske nuklearne pregovore i druge međunarodne teme. Jedan od ciljeva samita bio je unapređenje odnosa između SAD i Evrope. Naime, Slovačka je saveznik SAD u ratu u Iraku i dala je trupe Koaliciji voljnih.

U vezi sa samitom, u Bratislavi je održana konferencija „Nova potraga za demokratijom”, koju je održao Maršal fond u saradnji sa slovačkim partnerima, na koji su uglavnom učestvovali bivši ili savremeni „borci” za demokratiju iz istočne Evrope (uključujući Belorusiju, Srbiju...) bili su pozvani.[1]

Obe prve dame posetile su čuvenu Primasovu palatu. Prva dama SAD otvorila je odeljenje Univerzitetske biblioteke u Bratislavi (koja se tada obnavljala i modernizovala) koja je bila posvećena američkoj književnosti i studijama. Ruska prva dama je dan kasnije otvorila slično odeljenje za rusku književnost u istoj biblioteci.

Između ostalog, Buš je obećao da će američka administracija pripremiti "mapu puta" za Slovačku (a verovatno i susedne centralnoevropske zemlje) u cilju ukidanja potrebe za američkim ulaznim vizama za građane Slovačke i tih zemalja.

Približan program

[uredi | uredi izvor]

Bezbednost

[uredi | uredi izvor]

Bezbednost je bila vrhunac brige za sve učesnike. Slovačka vojska i slovačka vlada su se obavezale na sve svoje resurse za bezbednost svakog pojedinca. Među resursima koji su raspoređeni bili su:

  • 5.300 policajaca
  • 400 vojnika
  • SA-300protivvazdušni raketni sistem u pripravnosti
  • hemijska laboratorija – u pripravnosti u slučaju hemijskog napada
  • stalni vazdušni nadzor Mig-29 nad Bratislavom
  • slovačka vlada pripremila zakon po kojem ministar odbrane može da odobri obaranje civilnog aviona[2]

Uobičajeni sigurnosni koraci

[uredi | uredi izvor]
  • više bezbednosnih kontrola na aerodromu Bratislava
  • ograničenja saobraćaja; nema saobraćajnice za teretna vozila iznad 3,5 tone na graničnom prelazu od srede do petka
  • Bratislava, ironično nazvana "Tvrđava Bratislava" u to vreme, sastojala se od tri bezbednosne zone (Zamak Bratislava, Hvijezdoslavov trg, Predsednička palata), svaka zona je bila podeljena u tri kruga (žuta – kontrolisani prostor, zelena – više kontrolisan prostor i crvena – ograničeno prostor)

Vidi još

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]