Sačele
Sačele Săcele | |
---|---|
![]() Pogled na grad | |
Administrativni podaci | |
Država | ![]() |
Županija | Brašov |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2011. | 30.798[1][2] |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 45° 37′ 12″ S; 25° 42′ 35″ I / 45.62° S; 25.709722° I |
Površina | 261,51 km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Radu Florea Nistor |
Veb-sajt | |
www.municipiulsacele.ro |
Sačele (rum. Săcele, mađ. Szecseleváros, nem. Siebendörfer) grad je u Rumuniji. On se nalazi u središnjem delu zemlje, u istorijskoj pokrajini Transilvanija. Sačele je treći po važnosti grad okruga Brašov.
Sačele je prema poslednjem popisu iz 2002. imala 29.915 stanovnika.
Geografija
[uredi | uredi izvor]Grad Sačele nalazi se u jugoistočnom delu istorijske pokrajine Transilvanije, oko 15 km jugoistočno do Brašova. Zapravo, Sačele je predgrađe Brašova.
Sačele se nalazi u prostranoj i plodnoj kotlini reke Olt. Južno od grada izdižu se Karpati, a severno se izdiže pobrđe središnje Transilvanije. Naselje se obrazovalo na strateški važnom izlazu iz klanca koji preko prevoja Predeal povezuje Transilvaniju sa Vlaškom.
Istorija
[uredi | uredi izvor]Prema državnom šematizmu pravoslavnog klira Ugarske 1846. godine postojalo je mesto Botfalva jugoistočno od grada Brašova. Danas je to naselje u okviru grada Sačele, pod imenom Baciu. U nekad samostalnom selu bilo je 1846. godine127 pravoslavnih porodica. Pravoslavni paroh je bio tada pop Dimitrije Popović. Takođe je istočno od Brašova bilo selo zvano Hocufalva, koje je sada kao i pomenuti Baciu (ali bez zadržanog imena) isto u okviru grada Sačele, kao naselje. U Hocufalvi je 1846. godine bilo 500 porodica, koje je osluživalo nekoliko sveštenika. Bili su to parosi, pop Aleksije Verza, pop Eremija Verza, pop Njagoj Popia i pop Jovan Martinović.[3]
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]U odnosu na popis iz 2002, broj stanovnika na popisu iz 2011. se povećao.
1966. | 1977. | 1992. | 2002. | 2011. |
---|---|---|---|---|
22.809 | 30.551 | 30.226 | 29.967 | 30.798 |
Matični Rumuni čine većinu gradskog stanovništva Sačelea (73%), a od manjina prisutni su Mađari (21%) i Romi (6%). Do sredine 20. veka u gradu su bili brojni i Jevreji i Nemci.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „Recensământul Populației și al Locuințelor 2002 - populația unităților administrative pe etnii”. Kulturális Innovációs Alapítvány (KIA.hu - Fundația Culturală pentru Inovație). Arhivirano iz originala 14. 10. 2013. g. Pristupljeno 6. 8. 2013.
- ^ „Tab8. Populația stabilă după etnie – județe, municipii, orașe, comune”. Institutul Național de Statistică din România. jul 2013. Arhivirano iz originala 18. 01. 2016. g. Pristupljeno 5. 8. 2013.
- ^ Reesch de Lewald, Aloysius: „Universalis schematismus ecclesiasticus venerabilis cleri orientalis ecclesiae graeci non uniti ritus regni Hungariae partiumque eidem adnexarum, necnon magni principatus Transilvaniae, item literarius, seu nomina eorum, qui rem literariam et fundationalem scholarem ejusdem ritus procurant ... pro anno ...“, Buda 1846.
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]