Sveti Đurađ (Birda)
Sveti Đurađ Sângeorge | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Rumunija |
Okrug | Timiš |
Opština | Birda |
Stanovništvo | |
— (2011) | 494 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 45° 23′ 58″ S; 21° 19′ 10″ I / 45.3994° S; 21.3195° I |
Vremenska zona | UTC+2 (EET), leti UTC+3 (EEST) |
Aps. visina | 98 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 307192 |
Pozivni broj | 0256 |
Registarska oznaka | TM |
Sveti Đurađ (Senđurađ, Šenđurac, rum. Sângeorge) je naseljeno mesto u opštini Birda, koja pripada okrugu Timiš u Rumuniji. Naselje je značajno po prisutnoj srpskoj nacionalnoj manjini u Rumuniji.
Selo Sveti Đurađ vezano je za istoimeni obližnji srpski pravoslavni manastir Sveti Đurađ.
Položaj naselja[uredi | uredi izvor]
Selo Sveti Đurađ se nalazi u istočnom, rumunskom Banatu, na 20 km Srbije i od graničnog prelaza kod Vatina. Selo se nalazi na levoj obali Brzave, na mestu gde ravničarski deo Banata prelazi u zatalasana pobrežja.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Naselje nekad nazivano Kameralni ili Erarijalni Sv. Đurađ pominje se u srednjem veku. Po "Rumunskoj enciklopediji" podaci iz 1319. i 1333. godine svedoče o postojanju "Villa Sancti Georgii". Tu se 1332—1336. godine nalazi rimokatolička plebanija, u kojoj se uzima papski desetak. Godine 1399. izvesni Jakov Senđurđevski ubio je Jovana Oslana u Senđurskoj nuriji. Bliži se vreme kada će selo postati spahiluk. Već 1389. godine župani Trenčanske Zvolenske županije dadoše u zamenu svoja dobra u Krašovskoj, Kovinskoj, Tamiškoj i Aradskoj županiji, za Žornocu i i druga imanja u županiji Borš. Franko Toloci kovinski župan je tražio istragu povodom otimanja dobara Nikole Keuke u Sentđurđu, koje je počinio Nikola Pirih srodnik Nikole Maćedonca. Napokon kralj Matija 1471. godine Sentđurađ i druga imanja Seri Posafija, dodelio je Mihajlu Orsagu i srodnicima njegovimi porodici Nadaždi Ongora. Tada je Senđurađ bio i carinarnica.[1]
Sa dolaskom Turaka, mađarsko stanovništvo se pomera severno, a pristižu izbeglice sa Balkana. Manastir pravoslavni Svetog Đurđa niče kod istoimenog sela, ali sa druge, desne strane reke Brzave. Podigao je isti 1487. godine srpski despot Jovan Branković, za Srbe koji su tu došli. Novi talas naseljavanja Srba u opustele predele usledio je oko 1503. godine, vođen od strane ugarskog vladara Jovana Korvina.[1] Tada je osnovana pravoslavna manastirska parohija. Selo je vekovima imalo srpski etnički karakter. Godine 1880. popisano je u mestu 347 Srba i 121 Rumun.
Selo je nakon progona Turaka iz Banata 1716. godine ostalo naseljeno. Bilo je te godine popisano 30 kuća, a opština je bila u sastavu Čakovačkog distrikta (sreza). Na tadašnjim kartama (18. veka) se vidi selo na obali Brzave, usred velikih šuma. Usledilo je naseljavanje stanovnika Srba i Rumuna. Srbi su se doselili iz Bačke, iz Parabuća 1820. godine, a 1730. godine tu se doterani Rumuni i to problematični stanovnici banatskih sela: Egreša, Hodonja, Munare, Komloša i Sekešuta. Pominju se po Baranjiju 1737. godine "vlaške" razbojničke čete koje "zulumćare" oko tog mesta.[1] Austrijski carski revizor Erler je 1774. godine konstatovao da u "Sinđorđu" (Šenđurcu) žive izmešani Srbi i Vlasi.[2]
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Po poslednjem popisu iz 2002. godine selo Sveti Đurađ imalo je 507 stanovnika. Poslednjih decenija broj stanovništva opada.
Selo je nekada bilo pretežno naseljeno Srbima, ali su posle više kolonizacija rumunskog stanovništva oni danas postali manjina. Nacionalni sastav na pojedinim popisima bio je sledeći:
Godina popisa | 1910. god. | 1992. god. | 2002. god. |
Ukupno st. | 603 | 576 | 507 |
Srbi | 489 (81,1%) | 109 (18,9%) | 66 (13,0%) |
Rumuni | 91 (15,1%) | 399 (69,2%) | 340 (67,1%) |
Romi | - (0,0%) | 12 (2,1%) | 47 (9,3%) |
ostali | 23 (3,8%) | 56 (9,7%) | 54 (10,7%) |
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Primăria Birda Arhivirano na sajtu Wayback Machine (24. april 2019) (jezik: rumunski)
- Etnička slika naselja habzburškog dela Rumunije 1880-2002. Arhivirano na sajtu Wayback Machine (7. oktobar 2022) (jezik: mađarski)