Severna Atina (okrug)
Okrug Severna Atina Περιφερειακή ενότητα Βορείου Τομέα Αθηνών | |
---|---|
Država | Grčka |
Periferija | Atika |
Admin. centar | Atina |
Površina | 140,7 km2 |
Stanovništvo | 2001. |
— broj st. | 559.467 |
— gustina st. | 3.976,31 st./km2 |
— ISO 3166-2 | GR-A1 |
Poštanski broj | 1xx xx |
Registarske tablice | IH/IK |
Oblasna oznaka | 210 |
Broj opština | 12 |
Okrug Severna Atina (grč. Περιφερειακή ενότητα Βορείου Τομέα Αθηνών - periferiakí enótita Voreyou Tomea Athiniou) je okrug u periferiji Atika, na istoimenom poluostrvu Atika. Upravno središte okruga je glavni grad Grčke, Atina, koja područno njemu ne pripada.
Okrug Severna Atina je uspostavljen 2011. godine podelom nekadašnje nekadašnje prefekture Atina, koja je tada zbog veličine podeljena na četiri manja okruga.
Prirodne odlike[uredi | uredi izvor]
Okrug Severna Atina obuhvata brdovito područje u severnom delu poluostrva Atika.
Okrug ima sredozemnu klimu.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Po poslednjim procenama iz 2001. godine okrug Severna Atina je imao oko 550.000 stanovnika, od čega ogromna većina živi u severnom delu građevinski povezanog područja "Velike Atine".
Etnički sastav: Glavno stanovništvo okruga su Grci, ali u okrugu ima i dosta stranaca. Oko 10% stanovništva "Velike Atine" su novi useljenici u Grčku.
Gustina naseljenosti je blizu 4.000 st./km², što je neuporedivo više od proseka Grčke (oko 80 st./km²), ali je u skladu sa karakterom okruga, koji pokriva potpuno izgrađeno zemljište Atine.
Upravna podela i naselja[uredi | uredi izvor]
Okrug Severna Atina se deli na 12 opština (broj je oznaka opštine na karti):
- Aja Paraskevi - 3
- Vrilisija - 9
- Irakleo - 17
- Kifisija - 21
- Likovrisi–Pefki - 22
- Marusi - 8
- Metamorfozi - 23
- Nea Jonija - 25
- Papagu–Holargos - 28
- Penteli - 29
- Filotej–Psihiko - 33
- Halandri - 35
Grad Atina, mada je izvan okruga, je njegovo sedište, ali i periferije i cele Grčke. Sve ostale opštine u okrugu su zapravo njena severna predgrađa i sva su velika naselja (> 10.000 st.).
Vidi još[uredi | uredi izvor]