Severnolaponski jezik
Severnolaponski ili severnosamski jezik (sámegiella ili davvisámegiella) je jezik s najviše govornika među laponskim jezicima. Broj govornika je oko 20.000.
Jezik se govori u severnim delovima Norveške, Švedske i Finske.
Klasifikacija
[uredi | uredi izvor]Severnolaponski jezik spada u laponske jezike, koji čine ogranak uralske jezičke porodice.
Karakteristike
[uredi | uredi izvor]Severnolaponski je aglutinativan jezik, kao i većina uralskih jezika. Jezik se takođe u velikoj meri približio fuzionim jezicima (slično estonskom jeziku, koji je u dalekom srodstvu s laponskim jezicima). Konkretno, odnosi u rečenici se ne iskazuju isključivo afiksima, nego i mutacijama unutar korena reči.
Jezik poznaje sedam padeža: nominativ, genitiv, akuzativ (doduše, oblici genitiva i akuzativa se poklapaju), lokativ, ilativ, komitativ, esiv.
Jezik poznaje tri broja: jedninu, dvojinu (dual) i množinu. Kategorija roda nije prisutna.
Osnovni red reči je subjekat-predikat-objekat.
Status
[uredi | uredi izvor]Severnolaponski u delovima severne Norveške ima službeni status, dok u Švedskoj i Finskoj ima status priznatog manjinskog jezika.