Pređi na sadržaj

Senat Sjedinjenih Američkih Država

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Senat Sjedinjenih Američkih Država
United States Senate
119. saziv Kongresa
Grb ili logo
Grb američkog senata
Vrsta
VrstaGornji dom Kongresa SAD
GraniceNema
Početak novog saziva20. januar 2025.
Predvodništvo
Predsednik senataDžej Di Vens, (R)
od 20. januar 2025.
Privremeni predsednik SenataČak Grasli, (R - IA)
od 3. januar 2021.
Politički Vođa većineDžon Tun, (R - SD)
od 3. januar 2021.
Politički Vođa manjineČak Šumer, (D - NY)
od 3. januar 2021.
Politički organizator većineDžon Baraso, (R - WY)
od 3. januar 2021.
Politički organizator manjineDik Durbin, (D - IL)
od 3. januar 2021.
Sastav
Broj poslanika100
51 (ili 50 plus Potpredsednik SAD-a) je potrebno za većinu
119th United States Senate.svg
Političke
grupe
Većina (50)[a]
  •   Demokrate (48)
  •   Nezavisni političari (2)[b]

Manjina (50)

Mesto održavanja sednica
Kapitol u Vašingtonu
Veb-sajt
senate.gov
Senat se sastaje u Kapitolu u Vašingtonu

Senat Sjedinjenih Američkih Država (engl. United States Senate) gornji je dom američkog Kongresa, koji zajedno sa Predstavničkim domom Sjedinjenih Američkih Država — donjim domom — čini zakonodavno telo Sjedinjenih Američkih Država.

Sastav i ovlaštenja Senata utvrđena su prvim članom Ustava Sjedinjenih Američkih Država.[2] Senat sačinjavaju senatori, od kojih svaki predstavlja jednu saveznu državu u celini, pri čemu svaku državu podjednako predstavljaju dva senatora, bez obzira na njeno stanovništvo i čiji mandat traje šest godina. Sa 50 saveznih država, Senat čini 100 senatora.

Od 1789. do 1913. godine, senatora je biralo zakonodavno telo savezne države koju je predstavljao. Nakon ratifikacije sedamnaestog amandmana 1913. godine, senatori se biraju većinskom odlukom naroda, po trećina na po dve godine. Mandat senatora traje šest godina. Komora Senata nalazi se u severnom krilu Kapitola, u Vašingtonu.

Kao gornji dom, Senat ima nekoliko ovlašćenja koja su jedinstvena za njega; to uključuje ratifikaciju međunarodnih ugovora i konfirmaciju Kabineta Sjedinjenih Američkih Država, Vrhovnog suda, sudija, ambasadora, itd. Senat se smatra deliberativnijim i prestižnijim telom od Predstavničkog doma.[3]

Potpredsednik Sjedinjenih Američkih Država po svome položaju je predsednik Senata, ali Senat bira iz reda svojih članova predsednika pro tempore.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Maine Independent Angus King To Caucus With Senate Democrats. Arhivirano na veb-sajtu Wayback Machine (8. decembar 2020) "Angus King of Maine, who cruised to victory last week running as an independent, said Wednesday that he will caucus with Senate Democrats. [...] The Senate's other independent, Bernie Sanders of Vermont, also caucuses with the Democrats." Politico. November 14, 2012. Retrieved November 28, 2020.
  2. ^ „U.S. Senate: Constitution of the United States”. www.senate.gov. Arhivirano iz originala 27. 11. 2022. g. Pristupljeno 2. 8. 2018.  Nevalidan unos |dead-url=live (pomoć)
  3. ^ Berke, Richard L. „In Fight for Control of Congress, Tough Skirmishes Within Parties” (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 15. 08. 2018. g. Pristupljeno 2. 8. 2018.  Nevalidan unos |dead-url=live (pomoć)

Napomene

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Republikanci su u većini pošto u situaciji kada dve partije imaju isti broj senatora, predsednik Senata, tj. potpredsednik SAD, koji je u ovom sazivu Džej Di Vens, dobija pravo glasa, što čini višak od 1 glasa; u praksi je aktivno pravilo za klozuru (engl. cloture) koje većinu za izglasavanje zakona postavlja na tropetinsku, odnosno 60 senatora, te ne postoje klasična "većina" ili "manjina" kao u većini drugih zakonodavnih tela.
  2. ^ Vanstranački senatori, Angus King iz savezne države Mejn i Berni Sanders iz savezne države Vermont, nastupaju zajedno sa Demokratama.[1]

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]