Pređi na sadržaj

Sen Aman Monron

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Sen Aman Monron
Sen Aman Monron
Administrativni podaci
Stanovništvo
Veb-sajt
www.ville-saint-amand-montrond.fr

Sen Aman Monron (fr. Saint-Amand-Montrond) naselje je i opština u Francuskoj u regionu Centralna dolina Loare, u departmanu Šer . Godine 2007. imala je 11.464 stanovnika.

Demografija

[uredi | uredi izvor]

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]

Godine 2007. registrovano je 11.464 stanovnika. Bilo je 5.490 porodica, od kojih su 2.503 bile samohrane (986 muškaraca i 1.517 žena koje žive same), 1.583 su bile porodice bez djece, 884 su bili parovi sa djecom i 520 su bile porodice sa jednim roditeljem.

Stanovanje

[uredi | uredi izvor]

Godine 2007. bilo je 6.444 domova, 5.576 su bili glavni porodični domovi, 255 su bili drugi domovi i 613 je bilo prazno. 4.080 su bile kuće, a 2.326 stanovi. Od 5.576 glavnih kuća, 2.778 su bile vlasničke rezidencije, 2.597 je bilo iznajmljeno, a 201 je izdata besplatno; 277 kuća imalo je jednu sobu, 673 kuće su imale dvije, 1.409 kuća su imale tri, 1.595 kuća su imale četiri i 1.622 kuće su imale pet. Ukupno je 2.751 kuća imala svoj parking. Vozilo je imalo 2.852 domaćinstva, a više od 1.305 domaćinstava.[1]

Privreda

[uredi | uredi izvor]

Godine 2007. bilo je 6.644 radno sposobnih lica, od kojih je 4.457 bilo aktivnih, a 2.187 neaktivnih. Od 4.457 aktivnih, 3.778 je bilo zaposleno (1.935 muškaraca i 1.843 žene), a 679 je bilo nezaposleno (311 muškaraca i 368 žena). Od 2.187 neaktivnih, 790 je bilo u penziji, 602 je studiralo, a 795 je klasifikovano kao „ostalo neaktivno“.[2]

Prihodi

[uredi | uredi izvor]

Godine 2009. bilo je 5.339 fiskalnih jedinica, koje su činile 10.359 ljudi. Srednji fiskalni prihod po osobi iznosio je 15.947 evra godišnje.[3]

Ekonomske aktivnosti

[uredi | uredi izvor]

Od 632 preduzeća koja su postojala tokom 2007. godine, 11 su preduzeća za ekstrakciju, 16 preduzeća za hranu, 2 preduzeća za proizvodnju električnih materijala, 36 preduzeća za proizvodnju drugih industrijskih proizvoda, 53 građevinska preduzeća, 185 preduzeća za prodaju i popravku vozila, 16 preduzeća za transport, 47 ugostiteljskih, 8 preduzeća za informisanje i komunikacije, 32 preduzeća za finansiranje, 34 preduzeća za nekretnine, 63 uslužna preduzeća, 86 preduzeća javne uprave i 43 preduzeća klasifikovana u grupu „ostale uslužne djelatnosti“.[4]

Od 141 javne službe za fizička lica tokom 2009. godine, jedna je bila administrativna kancelarija Državnog trezora, dvije kancelarije za traženje posla, jedna žandarmerija, dvije pošte, deset banaka, tri pogrebna preduzeća, šest servisa za vozila i poljoprivredne alate, dva mjesta za tehnički pregled, jedna služba za iznajmljivanje vozila, tri auto škole, po osam zidarskih, molerskih i stolarskih radnji, 11 vodoinstalaterskih, sedam za izvođenje rasvjete, dvije građevinske firme, 17 frizerskih salona, dvije veterinarske stanice, tri preduzeća za privremeni rad, 24 restorana, 13 agencija za nekretnine, četiri hemijske čistionice i dva kozmetička salona.[5]

Od 101 komercijalnog objekta u 2009. godini, 1 je bio hipermarket, 6 supermarketa, 2 velike „uradi sam“ prodavnice, 4 prodavnice manje od 120 -{m}-², 11 pekara, 8 mesara, 1 ribarnica, 4 knjižare, 21 prodavnica odjeće, 4 prodavnice kućnog pribora, 7 prodavnica cipela, 5 prodavnica električnih aparata, 2 prodavnice namještaja, 7 sportskih prodavnica, 1 prodavnica za podove i zidove, 2 apoteke, 3 prodavnice parfema, 6 prodavnica nakita i 6 cvjećara.[6]

Godine 2000 postojalo je 45 poljoprivrednih gazdinstava, na 469 hektara.[7]

Obrazovanje i zdravstvo

[uredi | uredi izvor]

Godine 2009. postojale su dvije bolnice za kratkotrajno liječenje, jedna za srednjoročno (praćenje i rehabilitaciju), jedna bolnica za dugotrajno liječenje, jedan urgentni centar, jedno porodilište, jedan dom zdravlja i šest ambulanti.

Tokom iste godine postojala su četiri obdaništa, šest osnovnih škola, dvije srednje škole, jedna škola za opšte obrazovanje i dvije srednje tehnološke škole. Takođe su postojala dva neuniverzitetska visokoškolska centra, od čega jedan za zdravstvenu obuku i jedan drugi centar za obuku.

Reference

[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]