Sibirskotatarski jezik

sibirskotatarski
сыбыр тел
Govori se u	Rusija
Region	Omska, Tjumenska, Novosibirska, Tomska, Kemerovoska, Sverdlovska i Kurganska oblast
Etnička pripadnost	Sibiri
Broj govornika	100.000 (2012)
Jezička porodica	turkijski zajednički turkijski kipčački ili sibirski turkijski kipčačko-nogajski ili zapadni sibirski sibirskotatarski
Pismo	ćirilica, latinica
Zvanični status
Službeni jezik u	Rusija Omska oblast Tjumenska oblast Novosibirska oblast Tomska oblast Kemerovska oblast Sverdlovska oblast Kurganska oblast
Jezički kodovi
ISO 639-3	sty
Glotolog	sibe1250

Sibirskotatarski jezik, ili sibirski jezik (сыбыр тел), je turkijski jezik kojim se govori u zapadnom Sibiru u Rusiji.

Dijalekti

Sibirskotatarski jezik se sastoji od tri dijalekta: tobolsko-irtiškog, barabinskog i tomskog.

Prema D. G. Tumaševoj, barabinski dijalekt je gramatički najbliži južnom dijalektu altajskih jezika, kirgijskom jeziku i ima značajne gramatičke sličnosti sa čulimskim, hakaskim, šorskim i tuvanskim jezikom.

Tomski dijalekt je, prema njenom mišljenju, još bliži altajskim i sličnim jezicima.

Tevriški govor tobolsko-irtiškog dijalekta deli značajne elemente sa sibirskim turkijskim jezicima, naime sa altajskim jezicima, hakaskim i šorskim jezikom.

Iako je Gabdeljhaj Ahatov bio Volški Tatar, on se upuštao u proučavanje fonetskih posebnosti sibirskotatarskog jezika autohtonog stanovništva Sibira, Sibirskih Tatara.

U svom klasičnom temeljnom istraživačkom radu „Dijalekt zapadnosibirskih Tatara“ (1963.) Ahatov je pisao o tobolsko-irtiškim Sibirskim Tatarima, zapadnoj grupi Sibirskih Tatara, koji su domoroci Omske i Tjumenske oblasti.

Predlažući sveobuhvatnu integrisanu analizu fonetskog sistema, leksičkog sastava i gramatičke strukture, naučnik je zaključio da je jezik Sibirskih Tatara zaseban jezik, podeljen na tri dijalekta i jedan je od najstarijih turkijskih jezika.

Alfabet

Ćirilica	Latinica	Izgovor	Beleške
A a	A a	[a]
Ә ә	Ä ä	[æ]
B b	B b	[b]
V v	W w, V v	[w]; [v]	V v u pozajmljenicama
G g	G g	[g]
Ғ ғ	Ğ ğ	[ɣ]
D d	D d	[d]
E e	E e, Ye ye	[e]	E e se takođe koristi kao [je] u ruskim pozajmljenicama, u drugim slučajevima sibirski tatari koriste Йe йe (Ye ye)
Ё ё	Yo yo, Yö, yö	[jo]	Koristi se u ruskim pozajmljenicama, u drugim slučajevima sibirski tatari koriste Йo йo, Йө йө (Yo yo, Yö yö)
Ž ž	J j	[ʒ]; [ʑ]
Z z	Z z	[z]
I i	İ i	[i]
Й й	Y y	[j]
K k	K k	[k]
Ҡ ҡ	Q q	[q]
L l	L l	[l]
M m	M m	[m]
N n	N n	[n]
Ң ң	Ŋ ŋ	[ŋ]
O o	O o	[ʊ̞]; [o]
Ө ө	Ö ö	[ø]
P p	P p	[p]
R r	R r	[ɾ]; [r]
S s	S s	[s]
T t	T t	[t]
U u	U u, W w	[u]; [w]	ul – ul; uaҡыt – waqıt
Ү ү	Ü ü, W w	[y]; [w]	kүreү – kürew
F f	F f	[f]
H h	X x	[χ]
Һ һ	H h	[h]
C c	C c	[t͡s]
Č č	Ç ç	[tʃ]; [tɕ]
Š š	Ş ş	[ʃ]; [ɕ]
Щ щ	Şç şç	[ɕɕ]	Koristi se samo u ruskim pozajmljenicama
Ъ ъ	-	[-]
Ы ы	I ı	[ɤ]; [ɯ]
Ь ь	-	[ʲ]
Э э	E e	[e]
Ю ю	Yu yu, Yü yü	[ju]	koristi se u ruskim pozajmljenicama, u drugim slučajevima sibirski tatari koriste Йu йu, Йү йү (Yu yu, Yü yü)
Я я	Ya ya, Yä yä	[ja]	koristi se u ruskim pozajmljenicama, u drugim slučajevima sibirski tatari koriste Йa йa, Йә йә (Ya ya, Yä yä)

Ovaj alfabet zasnovan je na zajedničkom turkijskom alfabetu.