Silovanja tokom rata u Bosni i Hercegovini
Silovanja tokom rata u Bosni i Hercegovini predstavljalo je politiku masovnog sistemskog nasilja usmerenog protiv žena.[1] Iako su muškarci svih etničkih grupa počinili silovanja, većinu su počinili pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS) i drugih paravojnih jedinica, koje su koristile silovanje kao sredstvo terora i taktiku,[2] u okviru etničkog čišćenja.[3][4][5] Procene broja silovanih žena tokom rata kreću se između 10.000 i 50.000.[6] Tačan broj je teško utvrditi i veruje se da je broj neprijavljenih slučajeva mnogo veći od prijavljenih.[7]
Haški tribunal proglasio je „sistematsko silovanje” i „seksualno ropstvo” u ratno vreme zločinom protiv čovečnosti. Neki autori zaključili su na osnovu organizovane i sistematske prirode masovnih silovanja ženske bošnjačke populacije da su ova silovanja bila deo šire kampanje etničkog čišćenja[8][9][10] i da je VRS sprovodila politiku genocidnog silovanja protiv Bošnjaka.[11][12]
Suđenje pripadniku VRS-a Dragoljubu Kunarcu bilo je prvi put da je osoba osuđena zbog korišćenja silovanja kao sredstva za vođenje rata. Nakon rata, napravljeno je nekoliko nagrađivanih dokumentaraca, dugometražnih filmova i predstava koje obrađuju silovanja i njihove posledice.[13][14]
Silovanja
Procene
Procene broja silovanih žena i devojaka variraju od 12.000 do 50.000, pri čemu ogromna većina njih su Bošnjakinje.[15] MKSJ procenjuje između 20.000 i 50.000 silovanja, i da se 80% tih slučajeva dogodilo tokom dužeg perioda zatočeništva.[16] Stručnjaci UNHCR-a tvrde da se dogodilo 12.000 silovanja.[17][18] Komisija UN stručnjaka identifikovala je 1.600 slučajeva seksualnog nasilja,[19] koji je izračunao da su srpske snage odgovorne za 90% seksualnih napada, hrvatske snage za šest odsto, dok su bošnjačke snage odgovorne za četiri procenta.[20][21]
Kao etničko čišćenje
Oktobra 1992. Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija osnovao je Komisiju kojom je predsedavao Mahmud Šerif Basioni. Prema nalazima komisije, bilo je očigledno da su srpske snage sistematski koristile silovanje, uz podršku komandanata i lokalnih vlasti.[a] Komisija je takođe zaključila da: „Prijavljena silovanja vršile su sve strane u sukobu. Međutim, najveći broj prijavljenih žrtava su Bošnjaci, a najveći broj optuženih su Srbi. Postoji takođe i nekoliko izveštaja o silovanju i seksualnim napadima između pripadnika iste etničke grupe.”[23]
Logori
Tokom sukoba, žene svih etničkih grupa bile su pogođene, iako ne u meri u kojoj je pretrpela bošnjačka populacija.[18] Srpske snage su osnovale „logore silovanja” gde su žene bile zatočene, mučene i silovane tokom višegodišnjeg perioda. Žene zadržavane u logorima puštane su tek kada bi ostale trudne.[25] Grupna silovanja i javna silovanja nisu bila retka.[26] Ovi logori su se nalazili u Keratermu[27], Vilinoj Vlasi, Manjači[28], Omarskoj, Trnopolju, Uzamnici.[29] Starost žrtava bila je između 12 i 60 godina i žene su često bile iz iste porodice.
Logori su bili uspostavljeni širom Foče ali najozloglašenija lokacija gde su žene bile silovane bila je „Karamanova kuća”. Bošnjakinje, uključujući i maloletnice od svega 12 godina, bile su redovno silovane.[30] Tokom suđenja Dragoljubu Kunarcu i drugima, uslovi u ovim logorima su opisani kao „nepodnošljivo nehigijenski”. Žene i devojke koje je probrao Kunarac ili njegovi ljudi bile su odvožene i silovane.[31] Šef policije u Foči, Dragan Gagović, identifikovan je kao jedan od muškaraca koji bi posećivali ove logore kako bi birali žene za silovanje. Grupna silovanja bila su uobičajena. Svedokinja u predmetu Kunarac i drugi u logoru Buk Bijela, opisuje kako je izvelo 10 starijih muškaraca i silovalo je u istoj noći.[32] Najmanje 11 osoba je optuženo u vezi sa silovanjima u logorima u Foči.[33]
U periodu od pet mjeseci između proleća i leta 1992, između 5.000 i 7.000 Bošnjaka i Hrvata bilo je zatočeno u nehumanim uslovima u Omarskoj.[34] U koncentracionom logoru, silovanje, seksualni napadi i mučenje muškaraca i žena bili su uobičajena pojava. Jedne novine su tamošnje događaje opisale kao "mesto ubijanja, sakaćenja, premlaćivanja i silovanja".[35][36]
U logoru Trnopolje pripradnici VRS-a, milicajci i čuvari logora silovali su nepoznati broj žena i devojaka.[37] U logoru Uzamnica, jedan svjedok na suđenju Oliveru Krsmanoviću, optuženom za zločine u vezi sa višegradskim masakrima, tvrdio je da su zatočenici svojevremeno bili prisiljeni da siluju žene.[38] Oko 100 žena bilo je zatočeno i podvrgnuto višestrukim silovanjima u logoru u Kalinoviku. Žene su bile prinuđene da zatrudne i rađaju.[39]
U zajedničkom logoru Čelebići kojim su upravljale bošnjačke i hrvatske snage, srpski civili bili su podvrgnuti raznim oblicima mučenja i seksualnog zlostavljanja, uključujući silovanje.[40] U Dretelju većinu zatvorenika činili su srpski civili koji su držani u nehumanim uslovima, dok su ženski zatvorenici bili silovani i rečeno im je da će biti zadržane dok ne rode „ustašu”. I srpski i bošnjački civili bili su zatočeni u HVO logoru Heliodrom u Rodocu.[41] Srpske žene i devojke su bile silovane i mučene u bordelima u delu Sarajeva pod kontrolom ARBiH.[42]
Posledice
Nakon kraja rata i potpisivanja Dejtonskog sporazuma bilo je kontinuiranih pokušaja da se suprotstavljene strane pomire.[43]
Mnogo je pažnje posvećeno potrebi da se shvati realnost onoga što se desilo, razbiju mitovi i tome da se odgovorne vođe dovedu pred lice pravde i podstaknu da prihvate svoju krivicu za masovna silovanja i druge oblike okrutnosti.[44]
Među posledicama ovog rata jest i to da je etnički identitet sada od mnogo veće društvene važnosti u Bosni i Hercegovini nego što je to bio prije 1992. Od 60-ih godina 20. stoljeća do rata postotak miješanih brakova iznosio je približno 12% i mlađi građani često bi za sebe prije govorili da su Bosanci nego identificirali svoju etničku pripadnost. Nakon rata je postalo obavezno da se ljudi identificiraju kao Bošnjaci, Srbi ili Hrvati i to je bio i ostao problem za djecu silovanih žena koja odrastaju i sazrevaju.[45]
Medicinska studija obavljena na 68 Bošnjakinja i Hrvatica koje su bile žrtve silovanja tokom rata od 1992. do 1995. otkrila je da su mnoge od njih kao rezultat pretrpjele psihičke probleme. Nijedna od njih nije ih imala prije silovanja. Nakon silovanja, 25 od njih imalo je samoubilačke misli, 58 patilo je od depresije odmah nakon silovanja, a 52 još su patile od nje u vrijeme provođenja studije, godinu kasnije. Četrdeset četiri od njih silovane su više od jednom, a 21 silovana je svakog dana tokom perioda u zatočeništvu. Dvadeset devet ih je zatrudnjelo, a 17 ih je pobacilo. Studija je došla do zaključka da su silovanja imala „duboke trenutne i dugoročne posledice na mentalno zdravlje” ovih žena.[46] U BiH, prema podacima Amnesti internašonala, živi više od 20 hiljada preživjelih žrtava ratnog silovanja.[47]
Kritika
Srpska pravoslavna crkva je priče o masovnim silovanjima muslimanki od strane Srba iz Bosne i Hercegovine okarakterisala kao krupne propagandne laži svetskih medija protiv Srba. Sveti arhijerejski Sabor je tim povodom, radi istinitog obaveštavanja međunarodne i domaće javnosti objavio posebno Saopštenje povodom lažnih optužbi protiv srpskog naroda u Bosni i Hercegovini. Najviše crkveno telo je za te optužbe reklo da su one fabrikovane u službi nečasne ratne propagande protiv srpskog naroda u celini.[48]
Napomene
- ^ „U Bosni, neki od prijavljenih slučajeva silovanja i seksualnog zlostavljanja koje su izvršili Srbi, uglavnom protiv muslimana, jasno su rezultat individualnog ili malog grupnog ponašanja bez dokaza o sistematskom djelovanju. Međutim, mnogo više slučajeva čini deo opšteg obrasca čije karakteristike uključuju: sličnosti među praksama u prostorno nepovezanim geografskim područjima; istovremeno kršenje drugih pravila međunarodnog humanitarnog prava; istovremena vojna aktivnost; istovremena aktivnost usmerena na raseljavanje civilnog stanovništva; zajednički elementi pri izvršenju silovanja, maksimiziranje poniženja na žrtve i zajednice; i vreme silovanja. Jedan poseban faktor koji vodi do ovog zaključka je veliki broj silovanja koja su se dogodila u mestima pritvora. Silovanja u pritvoru ne deluju nasumično i ukazuju na najmanje politiku podsticanja silovanja, uz podršku namernog propusta komandira logora i lokalnih vlasti da vrše komandu i kontrolu nad osobljem koje je pod njihovom nadležnošću.” [22]
Reference
- ^ Doja, Albert (2019). „Politics of mass rapes in ethnic conflict: a morphodynamics of raw madness and cooked evil” (PDF). Crime, Law and Social Change (na jeziku: engleski). SpringerLink. 71 (5): 541—580. ISSN 1573-0751. S2CID 149928004. doi:10.1007/s10611-018-9800-0.
- ^ Bell 2018.
- ^ Totten & Bartrop 2007, str. 356–57.
- ^ Henry 2010, str. 65.
- ^ Hyndman 2009, str. 204.
- ^ Bell (2018); Turto (2017); Džidić & Dzidic (2015); Reuters (2019); Gadzo (2017); Crowe (2013):p. 343
- ^ „In Bosnia and Herzegovina, stigmatization persists for victims of wartime sexual violence”. TRIAL International (na jeziku: engleski). 17. 4. 2020. Pristupljeno 2. 6. 2020.
- ^ Cohen 1996, str. 47.
- ^ Boose 2002, str. 73.
- ^ Becirevic 2014, str. 117.
- ^ Johan Vetlesen 2005, str. 197.
- ^ Fairbanks, Bailey (2019-01-11). „Rape as an Act of Genocide: Definitions and Prosecutions as Established in Bosnia and Rwanda”. Historical Perspectives: Santa Clara University Undergraduate Journal of History, Series II. 23 (1).
- ^ Morales 2001, str. 180.
- ^ Stiglmayer 1994, str. 202.
- ^ Wood 2013, str. 140, 343.
- ^ Bartrop, Paul R. (4. 3. 2016). Bosnian Genocide: The Essential Reference Guide. ABC-CLIO. ISBN 978-1-4408-3868-2.
- ^ Burg, Steven L.; Shoup, Paul S. (4. 3. 2015). Ethnic Conflict and International Intervention: Crisis in Bosnia-Herzegovina, 1990-93: Crisis in Bosnia-Herzegovina, 1990-93. Taylor & Francis. str. 222—. ISBN 978-1-317-47101-1.
- ^ a b Wood 2013, str. 140.
- ^ Burg, Steven L.; Shoup, Paul S. (4. 3. 2015). Ethnic Conflict and International Intervention: Crisis in Bosnia-Herzegovina, 1990-93: Crisis in Bosnia-Herzegovina, 1990-93. Taylor & Francis. str. 222—. ISBN 978-1-317-47101-1.
- ^ Kennedy 2002, str. 252.
- ^ Waller 2002, str. 276–277.
- ^ Allen 1996, str. 47.
- ^ Allen 1996, str. 78.
- ^ Irwin, Rachel (2013-10-04). „Witness Describes Sexual Torture by Bosnia Serb Forces”. iwpr.net (na jeziku: engleski). Institute for War and Peace Reporting. Pristupljeno 2023-08-31.
- ^ Crowe 2013, str. 343.
- ^ Parrot & Cummings 2008, str. 39.
- ^ Downey 2013, str. 139.
- ^ Skjelsbæk 2006, str. 63.
- ^ Mojzes 2011, str. 172.
- ^ McDonald & Swaak-Goldman 1999, str. 1414.
- ^ de Brouwer 2005, str. 90–91.
- ^ „Kunarac, Vukovic and Kovac - Judgement - Part III”. www.icty.org. Pristupljeno 2023-08-23.
- ^ Bartrop, Paul R. (4. 3. 2016). Bosnian Genocide: The Essential Reference Guide. ABC-CLIO. ISBN 978-1-4408-3868-2.
- ^ Robinson 1998, str. 185.
- ^ Henry 2010, str. 66–67.
- ^ Hewstone 2009, str. 73.
- ^ Halilovich 2013, str. 91.
- ^ Tausan 2013.
- ^ Weitsman 2008, str. 561–578.
- ^ Walsh 2012, str. 63.
- ^ Bogati 2001.
- ^ Nikolic-Ristanovic 2000, str. 59.
- ^ Malek 2005.
- ^ Boraine 2002.
- ^ Saunders 2009.
- ^ Lončar & Medved 2006, str. 67–75.
- ^ Milojević, Milorad (2023-01-11). „Sarajka, prva žrtva ratnog silovanja kojoj BiH treba isplatiti odštetu”. Radio Slobodna Evropa (na jeziku: srpskohrvatski). Pristupljeno 2023-08-23.
- ^ Janjić 2018, str. 468.
Literatura
- Janjić, Jovan (2018). Srpska crkva u komunizmu i postkomunizmu (1945-2000). NID Kompanija "Novosti" ad - Beograd. ISBN 978-86-7446-272-0.
- Abu-Hamad, Aziz (1995). „Rape as a Weapon of War”. The Human Rights Watch Global Report on Women's Human Rights. Human Rights Watch. ISBN 0-300-06546-9.
- „Bosnia's 'Monster of Grbavica' gets 45 years”. Al Jazeera. Agence France-Presse. 29. 3. 2013. Pristupljeno 3. 8. 2014.
- Allen, Beverly (1996). Rape Warfare: Hidden Genocide in Bosnia-Herzegovina and Croatia. University of Minnesota Press. ISBN 978-0-8166-2818-6.
- Barberet, Rosemary L. (2014). Women, Crime and Criminal Justice: A Global Enquiry. Routledge. ISBN 978-0-415-85636-2.
- Beames, Robert (15. 2. 2012). „Berlin Film Festival: Angelina Jolie's In the Land of Blood and Honey, review”. The Daily Telegraph. Pristupljeno 4. 8. 2014.
- „Bosnia jails Serb Veselin Vlahovic for war crimes”. BBC. 29. 3. 2013. Pristupljeno 3. 8. 2014.
- Becirevic, Edina (2014). Genocide on the Drina River. Yale University Press. ISBN 978-0-300-19258-2.
- Bell, Jared O. (2. 4. 2018). „4. Sexual Violence: Has a Justification for Thematic Prosecution Been Developed?”. The Bosnian War Crimes Justice Strategy a Decade Later (na jeziku: engleski) (FICHL Policy Brief Series No. 92 izd.). Torkel Opsahl Academic Publisher. str. 3. ISBN 978-82-8348-078-8. Pristupljeno 2. 6. 2020.
- „Nine Years for Crimes Committed in Vite”. Justice Report. BRIN. 12. 11. 2010. Arhivirano iz originala 09. 08. 2014. g. Pristupljeno 3. 8. 2014.
- „Kovac charged over Vitez Crimes”. Justice Report. BRIN. 25. 3. 2008. Arhivirano iz originala 09. 08. 2014. g. Pristupljeno 3. 8. 2014.
- „Samardzic sentenced to 13 years”. Justice Report. BRIN. 7. 4. 2006. Arhivirano iz originala 09. 08. 2014. g. Pristupljeno 30. 7. 2014.
- „Nikacevic: Indictment confirmed”. Justice Report. BRIN. 17. 3. 2008. Arhivirano iz originala 09. 08. 2014. g. Pristupljeno 3. 8. 2014.
- „Samardzic gets 24-year jail sentence”. Justice Report. BIRN BiH. 14. 12. 2006. Arhivirano iz originala 09. 08. 2014. g. Pristupljeno 30. 7. 2014.
- Bogati, Vjera (28. 7. 2001). „Courtside: Tuta & Stela - First Mostar Crimes Heard”. Institute for War & Peace Reporting. Arhivirano iz originala 28. 7. 2014. g. Pristupljeno 23. 7. 2014.
- Boose, Lynda E. (2002). „Crossing the River Drina: Bosnian Rape Camps, Turkish Impalement, and Serb Cultural Memory”. Signs. University of Chicago Press. 28 (1): 71—96. JSTOR 10.1086/340921. S2CID 145718891. doi:10.1086/340921.
- Borchelt, Gretchen (2005). „Sexual Violence Against Women in War and Armed Conflict”. Ur.: Barnes, Andrea. The Handbook of Women, Psychology, and the Law (1st izd.). John Wiley & Sons. str. 293–327. ISBN 978-0-7879-7060-4.
- Boraine, Alex (18. 12. 2002). „Toward reconciliation : War criminal's remorse could help Bosnia heal”. The New York Times. Pristupljeno 23. 7. 2014.
- Brooks, Roy L. (1999). „The Age of Apology”. Ur.: Brooks, Roy L. When Sorry isn't Enough: The Controversy Over Apologies and Reparations for Human Injustice. New York University Press. str. 3–12. ISBN 978-0-8147-1332-7.
- Brunner, Lisl (15. 12. 2006). „Bosnian Serb sentenced to 20 years by war crimes court”. JURIST. Pristupljeno 1. 8. 2014.
- Burg, Steven L.; Shoup, Paul S. (2000). Ethnic Conflict and International Intervention: Crisis in Bosnia-Herzegovina, 1990–93 (New izd.). M.E. Sharpe. ISBN 978-1-56324-309-7.
- Buss, Doris (2002). „Prosecuting Mass Rape: Prosecutor v. Dragoljub Kunarac, Radomir Kovac and Zoran Vukovic”. Feminist Legal Studies. 10 (1): 91—99. S2CID 141287152. doi:10.1023/A:1014965414217.
- de Brouwer, Anne-Marie (2005). Supranational Criminal Prosecution of Sexual Violence: The ICC and the Practice of the ICTY and the ICTR. Intersentia. ISBN 978-90-5095-533-1.
- Carpenter, R. Charli (2010). Forgetting Children Born of War: Setting the Human Rights Agenda in Bosnia. Columbia University Press. ISBN 978-0-231-15130-6.
- Cawthorne, Nigel (2009). The World's Ten Most Evil Men - From Twisted Dictators to Child Killers. John Blake. ISBN 978-1-84454-745-6.
- Cengic, Amir (2009). „Cases”. Ur.: Cassese, Antonio. The Oxford Companion to International Criminal Justice. Oxford University Press. ISBN 978-0-19-923832-3.
- Cerkez, Aida (26. 11. 2010). „UN official: Bosnia war rapes must be prosecuted”. Fox News.
- Ching, Jacqueline (2008). Genocide and the Bosnian War. Rosen Publishing. ISBN 978-1-4042-1826-0.
- Cohen, Philip J. (1996). „The Complicity of Serbian Intellectuals”. Ur.: Cushman, Thomas; Mestrovic, Stjepan G. This Time We Knew: Western Responses to Genocide in Bosnia. New York University Press. str. 39–65. ISBN 978-0-8147-1535-2.
- Crowe, David M. (2013). War Crimes, Genocide, and Justice: A Global History. Palgrave Macmillan. ISBN 978-0-230-62224-1.
- Dewey, Susan (2008). Hollow Bodies: Institutional Responses to Sex Trafficking in Armenia, Bosnia and India. Kumarian Press. ISBN 978-1-56549-265-3.
- Damon, Matt (11. 10. 2011). „I Came to Testify”. PBS. Arhivirano iz originala 12. 02. 2019. g. Pristupljeno 3. 8. 2014.
- Doja, Albert (2019). „Politics of mass rapes in ethnic conflict: a morphodynamics of raw madness and cooked evil” (PDF). Crime, Law and Social Change. 71 (5): 541—580. S2CID 149928004. doi:10.1007/s10611-018-9800-0.
- Drakulic, Slavenka (2013). They Would Never Hurt A Fly (1st American izd.). Viking Press. ISBN 978-0-670-03332-4.
- Dombrowski, Nicole A. (2004). Women and War in the Twentieth Century: Enlisted With Or Without Consent. Routledge. str. 333. ISBN 978-0-415-97256-7. „The apparent uniqueness of the rape directed overwhelmingly against Bosnian–Muslim women as part of a genocidal campaign of "ethnic cleansing"''”
- Downey, Anthony (2013). „Exemplary Subjects: Camps and the Politics of Representation”. Ur.: Frost, Tom. Giorgio Agamben: Legal, Political and Philosophical Perspectives. Routledge. str. 142. ISBN 978-0-415-63758-9.
- Dutton, Donald G. (2007). The Psychology of Genocide, Massacres, and Extreme Violence: Why "Normal" People Come to Commit Atrocities (1st izd.). Praeger. ISBN 978-0-275-99000-8.
- Džidić, Denic; Dzidic, Denis (29. 9. 2015). „'20,000 Women Sexually Assaulted' During Bosnian War”. Balkan Insight (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2. 6. 2020.
- Eboe-Osuji, Chile (2007). „Superior or Command Responsibility: A Doubtful Theory of Criminal Responsibility at the Ad Hoc Tribunals”. Ur.: Decaux, Emmanuel; Dieng, Adama; Sow, Malick. Des droits de l'homme au droit international pénal (Bilingual izd.). Martinus Nijhoff. str. 311—344. ISBN 978-90-04-16055-2.
- Elsie, Robert (2004). Historical Dictionary of Kosova. Scarecrow Press. ISBN 978-0-8108-5309-6.
- Escritt, Thomas; Zuvela, Maja (29. 5. 2013). „Bosnian Croat leaders jailed for 1990s ethnic cleansing”. Reuters. Pristupljeno 21. 7. 2014.
- Ferguson, Niall (1996). The War of The World: Twentieth-Century Conflict and the Descent of the West (Reprint izd.). Penguin Books. ISBN 978-0-14-311239-6.
- Ferguson, Niall (2009). The War of the World: History's Age of Hatred. Penguin Books. ISBN 978-0-14-101382-4.
- Gadzo, Mersiha (29. 12. 2017). „Court fees and fear: Bosnia war rape victims struggle”. Al Jazeera (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2. 6. 2020.
- Ginn, Courtney (2013). „Ensuring The Effective Prosecution Of Sexually Violent Crimes In The Bosnian War Crimes Chamber: Applying Lessons From The ICTY”. Emory International Law Review. 27: 566—601.
- Goodman, Walter (3. 3. 1997). „Women as Victims of the Bosnian War”. The New York Times. Pristupljeno 4. 8. 2014.
- Goscilo, Helena (2012). Hashamova, Yana, ur. Embracing Arms - Cultural Representation of Slavic and Balkan Women in War. Central European University Press. ISBN 978-615-5225-09-3.
- Haas, Michael (2013). International Human Rights: A Comprehensive Introduction (2nd izd.). Routledge. ISBN 978-0-415-53820-6.
- Halilovich, Hariz (2013). Places of Pain: Forced Displacement, Popular Memory, and Trans-Local Identities in Bosnian War-Torn Communities. Berghahn Books. ISBN 978-0857457769.
- Hazan, Pierre (2004). Justice in a Time of War: The True Story Behind the International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia. Texas A&M University Press. ISBN 978-1-58544-411-3.
- Henry, Nicola (2010). War and Rape: Law, Memory, and Justice. Routledge. ISBN 978-0-415-56472-4.
- Hewstone, Miles (2009). „Why Neighbors Kill: Prior Intergroup Contact and Ethnic Outgroup Neighbors”. Ur.: Esses, Victoria M.; Vernon, Richard A. Explaining the Breakdown of Ethnic Relations. Wiley-Blackwell. str. 61—92. ISBN 978-1-4443-0306-3.
- Husejnović, Merima (26. 1. 2009). „Analysis – Nikacevic: Ten Witnesses Deny Rape Allegations”. BIRN. Justice Report. Arhivirano iz originala 09. 08. 2014. g. Pristupljeno 3. 8. 2014.
- Hyndman, Jennifer (2009). „Genocide and Ethnic Cleansing”. Ur.: Essed, Philomena; Goldberg, David Theo; Kobayashi, Audrey. A Companion to Gender Studies (New izd.). Wiley-Blackwell. str. 202—211. ISBN 978-1-4051-8808-1.
- Ivanišević, Bogdan (2008). The War Crimes Chamber in Bosnia and Herzegovina: From Hybrid to Domestic Court. International Center for Transitional Justice.
- Johan Vetlesen, Arne (2005). Evil and Human Agency: Understanding Collective Evildoing. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-67357-0.
- Kennedy, Michael D. (2002). Cultural Formations of Postcommunism: Emancipation, Transition, Nation and War. University of Minnesota Press. ISBN 978-0-8166-3857-4.
- Kosmidou, Eleftheria Rania (2012). European Civil War Films: Memory, Conflict, and Nostalgia. Routledge. ISBN 978-0-415-52320-2.
- Leaning, Jennifer; Bartels, Susan; Mowafi, Hani (2009). „Sexual Violence during War and Forced Migration”. Ur.: Susan Forbes Martin, John Tirman. Women, Migration, and Conflict: Breaking a Deadly Cycle. Springer. str. 173—199. ISBN 978-9048128242.
- LeBor, Adam (2006). „Recently Disturbed Earth”. "Complicity with Evil" The United Nations in the Age of Modern Genocide. Yale University Press. ISBN 978-0-300-13514-5. JSTOR j.ctt1npvrk.
- Lee, John Y. (2000). „Japanese War Criminals on the U.S. Justice Departments "Watchlist" of 3 December 1996: The Legal and Political Background”. Ur.: Stetz, Margaret D.; Oh, Bonnie B. C. Legacies of the Comfort Women of World War II. M.E. Sharpe. str. 152—170. ISBN 978-0-7656-0544-3.
- Lekha Sriram, Chandra; Martin-Ortega, Olga; Herman, Johanna (2014). War, Conflict and Human Rights: Theory and practice (2nd izd.). Routledge. ISBN 978-0-415-83226-7.
- Lieberman, Benjamin (2013). The Holocaust and Genocides in Europe (1st izd.). Bloomsbury Academic. ISBN 978-1-4411-9478-7.
- Lončar, Mladen; Medved, Vesna (2006). „Psychological Consequences of Rape on Women in 1991–1995 War in Croatia and Bosnia and Herzegovina”. Croatian Medical Journal. 47 (1): 67—75. PMC 2080379 . PMID 16489699.
- Luban, David (2009). International and transnational criminal law. Aspen. ISBN 978-0-7355-6214-1.
- Malek, Cate (2005). „Reconciliation in Bosnia”. Beyond Intractability. University of Colorado. Pristupljeno 23. 7. 2014.
- Maners, Lynn D. (2000). „Clapping for Serbs: Nationalism and Performance in Bosnia and Herzegovina”. Ur.: Halpern, Joel M.; Kideckel, David A. Neighbors at War: Anthropological Perspectives on Yugoslav Ethnicity, Culture and History. Pennsylvania State University Press. str. 302—315. ISBN 978-0-271-01979-6.
- May, Larry (2007). War Crimes and Just War (1st izd.). Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-69153-6.
- McDonald, Gabrielle Kirk; Swaak-Goldman, Olivia (1999). Substantive and Procedural Aspects of International Criminal Law: The Experience of International and National Courts, Documents: 002. Kluwer Law. ISBN 978-90-411-1134-0.
- Meron, Theodor (2011). The Making of International Criminal Justice: A View from the Bench: Selected Speeches. Oxford University Press. ISBN 978-0-19-960893-5.
- Mojzes, Paul (2011). Balkan Genocides: Holocaust and Ethnic Cleansing in the Twentieth Century. Rowman & Littlefield Publishers. ISBN 978-1-4422-0663-2.
- Morales, Waltraud Queiser (2001). „Feminization of Global Scarcity and Violence”. Ur.: Dobkowski, Michael N.; Wallimann, Isidor. On the Edge of Scarcity: Environment, Resources, Population, Sustainability and Conflict (2nd izd.). Syracuse University Press. str. 173–182. ISBN 978-0-8156-2943-6.
- Nikolic-Ristanovic, Vesna (2000). Women, Violence and War: Wartime Victimization of Refugees in the Balkans. Central European University Press. ISBN 978-9-6391-1660-3.
- Oosthuizen, Gabriël H. (2010). Review of the Sexual Violence Elements of the Judgements of the International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia, the International Criminal ... the Light of Security Council Resolution 18. United Nations. ISBN 978-92-1-137032-4.
- Parrot, Andrea; Cummings, Nina (2008). Sexual Enslavement of Girls and Women Worldwide. Greenwood Publishing Group. ISBN 978-0-275-99291-0.
- Pelinka, Anton; Ronen, Dov (1997). The Challenge of Ethnic Conflict, Democracy and Self-determination in Central Europe. Routledge. ISBN 978-0-7146-4752-4.
- Pulver, Andrew (10. 2. 2012). „In the Land of Blood and Honey – review”. The Guardian. Pristupljeno 4. 8. 2014.
- Von Ragenfeld-Feldman, Norma (1997). „The Victimization of Women: Rape and the Reporting of Rape in Bosnia-Herzegovina, 1992–1993”. Fifth Annual Interdisciplinary German Studies Conference.
- Ralston, John H.; Finnin, Sarah (2007). „International Law Enforcement Strategies”. Ur.: Blumenthal, David A.; McCormack, Timothy L. H. The Legacy of Nuremberg: Civilising Influence Or Institutionalised Vengeance?. Brill. str. 47—68. ISBN 978-90-04-15691-3.
- „'Invisible' Bosnians born of wartime rape use art to find their voice”. Reuters (na jeziku: engleski). Reuters. 15. 10. 2019. Pristupljeno 2. 6. 2020.
- „Bosnia court jails ex-Serb army commander for 18 years”. Reuters. Reuters. 2009-07-03. Pristupljeno 2009-07-07.
- Robinson, Darryl (1998). „Trials, Tribulations, and Triumphs: Major Developments in 1997 at the International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia”. Ur.: McRae, Donald M. The Canadian Yearbook of International Law (Volume 35 izd.). University of British Columbia Press. str. 179—213. ISBN 978-0-7748-0679-4.
- Sander, Helke (1994). „Prologue”. Ur.: Stiglmayer, Alexandra. Mass Rape: The War against Women in Bosnia-Herzegovina. Bison Books. str. xvii—xxiii. ISBN 978-0-8032-4239-5.
- Senasi, Deneen (2008). „Signs of Desire: Nationalism, War, and Rape in Titus Andronicus, Savior, and Calling the Ghosts”. Ur.: Forter, Greg; Miller, Paul Allen. Desire of the Analysts: Psychoanalysis and Cultural Criticism. State University of New York Press. str. 99–122. ISBN 978-0-7914-7300-9.
- Smith-Spark, Laura (8. 12. 2004). „How did rape become a weapon of war?”. British Broadcasting Corporation. Pristupljeno 29. 12. 2013.
- Stiglmayer, Alexandra (1994). „The Rapes in Bosnia-Herzegovina”. Ur.: Stiglmayer, Alexandra. Mass Rape: The War Against Women in Bosnia-Herzegovina. University of Nebraska Press. str. 82—169. ISBN 978-0-8032-9229-1.
- Skjelsbæk, Inger (2006). „Victim and Survivor: Narrated Social Identities of Women Who Experienced Rape During the War in Bosnia-Herzegovina”. Feminism & Psychology. Sage. 16 (4): 373—403. S2CID 145206051. doi:10.1177/0959353506068746.
- „Seventh Report on War Crimes in the Former Yugoslavia: Part II”. US submission of information to the United Nations Security Council. 1993. Pristupljeno 27. 6. 2014.
- Simic, Olivera (2014). Regulation of Sexual Conduct in UN Peacekeeping Operations. Springer. ISBN 978-3-642-42785-5.
- „Bosnian Serb gets 18 years in killings”. Los Angeles Times. 4. 7. 2009. Pristupljeno 3. 8. 2014.
- Sjoberg, Laura; Gentry, Caron E. (2007). Mothers, Monsters, Whores: Women's Violence in Global Politics. Zed Books. ISBN 978-1-84277-866-1.
- Saunders, Doug (5. 4. 2009). „Children born of rape come of age in Bosnia”. Globe and Mail. Pristupljeno 23. 7. 2014.
- Van Sliedregt, Elies (2012). Individual Criminal Responsibility in International Law. Oxford University Press. ISBN 978-0-19-956036-3.
- Tausan, Marija (20. 8. 2013). „Defence Witnesses Speak about Abusers in Uzamnica”. BRIN. Arhivirano iz originala 16. 10. 2021. g. Pristupljeno 6. 11. 2014.
- Totten, Samuel; Bartrop, Paul R. (2007). Dictionary of Genocide. ABC-CLIO. ISBN 978-0-313-32967-8.
- Turto, Sue (21. 7. 2017). „Bosnian War rape survivors speak of their suffering 25 years on”. The Independent (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2. 6. 2020.
- Weitsman, Patricia A. (2008). „The Politics of Identity and Sexual Violence: A Review of Bosnia and Rwanda”. Human Rights Quarterly. 30 (3): 561—578. S2CID 143000182. doi:10.1353/hrq.0.0024.
- Waller, James E. (2002). Becoming Evil: How Ordinary People Commit Genocide and Mass Killing. Oxford University Press. ISBN 978-0-19-514868-8.
- Walsh, Annelotte (2012). „International Criminal Justice and the Girl Child”. Ur.: Yarwood, Lisa. Women and Transitional Justice: The Experience of Women as Participants. Lisa Yarwood. str. 54—74. ISBN 978-0-415-69911-2.
- Weitsman, Patricia (2007). „Children Born of War and the Politics of Identity”. Ur.: Carpenter, Charli. Born of War: Protecting Children of Sexual Violence Survivors in Conflict Zones. Kumarian Press. str. 110—127. ISBN 978-1-56549-237-0.
- Williams, Paul R.; Scharf, Michael P. (1998). „Task Force Statement of the Twentieth Century Fund's Task Force on Apprehending Indicted War Criminals: Meeting the Obligations of Justice”. Human Rights. American Bar Association. 3 (25): 17—20. JSTOR 27880109.
- Wood, Elisabeth J. (2013). Miranda A.H Horvath, Jessica Woodhams, ur. Handbook on the Study of Multiple Perpetrator Rape: A multidisciplinary response to an international problem. Routledge. ISBN 978-0-415-50044-9.
- Yee, Sienho (2003). „The Doctrine of Command Responsibility”. International Crime and Punishment: Selected Issues (Volume 1 izd.). University Press of America. ISBN 978-0-7618-2570-8.
- Zappala, Salvatore (2009). „Cases”. Ur.: Cassese, Antonio. The Oxford Companion to International Criminal Justice. Oxford University Press. str. 683—685. ISBN 978-0-19-923832-3.
- Zuvela, Maja (19. 2. 2009). „Bosnian Serb jailed for 8 years for wartime rapes”. Reuters. Pristupljeno 3. 8. 2014.
Spoljašnje veze
- Orentlicher, Diane (1997). „Sexual Assault Issues Before the War Crimes Tribunal”. Human Rights Brief (na jeziku: engleski). 4 (2): 8—9.
- When Everyone is Silent: Reparation for Survivors of Wartime Rape in Republika Srpska in Bosnia and Herzegovina (PDF). Amnesty International (Izveštaj) (na jeziku: engleski). 31. 10. 2012. EUR 63/012/2012. Arhivirano (PDF) iz originala 5. 12. 2012. g. Pristupljeno 28. 8. 2014.
- Whose Justice? Bosnia and Herzegovina's Women Still Waiting (PDF). Amnesty International (Izveštaj) (na jeziku: engleski). 30. 9. 2009. EUR 63/006/2009. Arhivirano (PDF) iz originala 14. 9. 2011. g. Pristupljeno 28. 8. 2014.