Sintaksa padeža
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Padežni sistem je vrlo kompleksan i složen podsistem sintakse. Njega čine različiti oblici promenljivih imeničkih reči. Padeži predstavljaju morfosintaksičku kategoriju imeničkih reči. S jedne strane , čine sistem oblik u promeni (deklinacija ) imeničkih reči , a s druge strane regulišu njihove upotrebne vrednosti, tj. sintaksičke funkcije u rečenici.
Nezavisni padeži
[uredi | uredi izvor]U sedmopadežnom sistemu nezavisni padeži su nominativ i vokativ . Oni ne zavise od od drugih reči, ne označavaju nikakav odnos prema drugim rečima , ali imaju svoj poseban oblik i funkciju, čime se uključuju u padežni sistem.
Nominativ je osnovni oblik imenskih reči , ne zavisi ni od jedne reči u rečenici, upotrebljava se kao glavni deo rečenice ili kao glavni član zavisne sintagme. Nominativ je bespredloški padež, s njim se upotrebljava samo veznik kao u poredbenim konstrukcijama ( On je vredan kao pčela.).
Značenja i funkcije nominativa
[uredi | uredi izvor]- imenovanje pojmova, pisani nazivi, naslovi, odrednice u rečenicama, spiskovima, popisima lica i stvari: "Seobe“,Ministarstvo prosvete , Univerzitet .
- gramatički subjekat: Kiša je pala. ; Student polaže ispite.
- imenski deo predikata : On je student.
- odredba imenske reči - atribut , atributiv, apozicija, apozitiv: velika reka ; Sava,velika reka, protiče...; Čovek , umoran, nastavi da hoda;
- dopuna glagola nepotpunog značenja: Ona se zove Svetlana.
- nepotpuna rečenica: Čista budalaština.
- poređenje: Radi kao mrav.
Vokativ ne označava odnose među imeničkim rečima, naknadno je dodata reč u iskazu, oblik za dozivanje i skretanje pažnje, intonaciono izdvojen u rečenici, u pisanju odvojen zapetom.
Značenja i funkcije vokativa
[uredi | uredi izvor]- dozivanje: Marko, dođi ovamo;
- skretanje pažnje: To je, gospodo, veoma važno.
- subjekat i imenski deo predikata u narodnim pesmama: Netko bješe Strahinjiću bane.; Misli jedan da je gorski vuče.
Zavisni padeži
[uredi | uredi izvor]Zavisni padeži imaju značenje raznih odnosa u koje stupaju imenske reči, čime imenske reči postaju odredba ili dopuna drugim imenskim rečima.
Genitiv je po značenju i funkciji najsloženiji padež. Njime se uvek kazuje čega se pojam tiče, na šta se odnosi dati pojam. Javlja se u dva oblika, bez predloga i sa predlozima (od, iz, sa, između, iznad, ispod, ispred, izvan, bez, zbog ).
Značenja i funkcije genitiva
[uredi | uredi izvor]- Posesivni genitiv : kuća mog rođaka, roman Bore Stankovića, devojka plave kose (nekongruentni atribut), pevanje ptica(subjekatski genitiv), osećanje života(objekatski genitiv)
- Ablativni genitiv : Odrekao se lošeg društva, Izašao je iz kuće(priloška odredba za mesto), kišnica je pala s krova(nekongruentni atribut) , takođe označava poreklo nečega
- Partitivni genitiv: Kupili su hleba i mleka(pravi objekat)
Genitiv ima još mnoga značenja kao što su:
- vremenski : Letovali smo prošlog leta.
- sa značenjem mesta : Pojavi se između zgrada.
- sa značenjem načina: Radovao se od srca.
- sa značenjem uzroka: Uradio je to iz ljubavi.
- sa značenjem cilja : Došla je radi upisa....
Dativ - osnovno značenje dativa jeste namena, usmerenost, upravljenost. Javlja se u dve forme - bez predloga i sa predlozima ( prema, ka, nasuprot, uprkos, blizu, nadomak).
Značenja i funkcije dativa
[uredi | uredi izvor]- dopuna glagola davanja : Uručili su njemu nagradu.
- dativ stanja : Njemu se spavalo.
- posesivni dativ : Otac mu je bio oficir.
- dopusno značenje : Došao je uprkos preprekama.
- priloška odredba za mesto : Vratili su se svojoj kući.
- nepravi objekat : On mu se divi.
- vreme: Udaje se k jeseni....
Akuzativ se javlja u funkciji pravog objekta, predmeta radnje koji ta radnja obuhvata. Javlja se bez predloga sa predlozima ( kroz, niz, uz, na, u, o, za, po, mimo, među, nad, pod, pred).
Značenja i funkcije akuzativa
[uredi | uredi izvor]- pravi objekat : Čitao je zanimljivu knjigu.
- logički subjekat : Marka boli zub.
- nepravi objekat : Mislili su na ispit.
- vreme, mera vremena : Dolazili su svaki dan.
- način : Išli su nogu pred nogu.
- mesto : Išli su kroz šumu.
- sredstvo : Balzak je kroz svoje romane pokazao...
Instrumental se javlja u osnovnom značenju sredstva i društva. Javlja se bez predloga i sa predlozima( s/sa, za, među, nad, pod, pred).
Značenja i funkcije instrumentala
[uredi | uredi izvor]- sredstvo,oruđe : Oterao je psa štapom.
- način : Trčali su s naporom.
- mesto : Sedeli su za stolom.
- vreme : Godinama je čekala.
- nepravi objekat : Car Dušan je zavladao i drugim oblastima.
- društvo : Došao je sa drugovima.
- nepravi objekat : Bavi se trgovinom.
Lokativ se javlja najčešće sa značenjem mesta i samo sa predlozima ( na, u, po, o, prema, pri).
Značenja i funkcije lokativa
[uredi | uredi izvor]- mesto : Na tabli nešto piše.
- vreme : Sećao se kakav je bio udetinjstvu.
- način : Sve idepo planu.
- imenski deo predikata : Stalno su bili na oprezu.
- nepravi objekat : Brinuli su o deci .
- uzrok i cilj : Došao je po zadatku....
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Javorka Marinković, Autorizovane beleške studenata sa predavanja prof. Javorke Marinković;
- Živojin S. Stanojčić, Kreativni centar Beograd 2010. godine;