Slobodan Mulina
Slobodan Mulina | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 1947. |
Mesto rođenja | Užice, FNR Jugoslavija |
Zanimanje | pevač |
Muzički rad | |
Aktivni period | 1969—danas |
Žanr | Izvorna muzika, Narodna muzika |
Izdavačka kuća |
Slobodan Mulina (Užice, 1947) srpski je pjevač narodne muzike. Njegov najpoznatiji hit je Zlatibore, pitaj Taru.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Rođen je 1947. godine[1] u Užicu, od oca željezničara i majke domaćice. Otac mu je Hercegovac,[2] rodom iz sela Dubočani kod Trebinja.[3] Odrastao je u Užicu sa dvije sestre i bratom. Kuća im je bila pored željezničke stanice i fudbalskog stadiona.[3] Osnovnu i srednju školu završio je u Užicu. Poslije završene srednje tehničke škole, radio je u Sekciji za održavanje pruge u Užicu, a bio je i golman užičke Slobode. Takođe je po igrankama svirao gitaru, za čiju nabavku je bio otplaćivao kredit od četiri godine.[2] Obično bi danju radio i trenirao, a noću bi pjevao po zlatiborskim kafanama. Počeo je svirati i pjevati sa dvije godine mlađim bratom Vojom u hotelu Palisad na Zlatiboru.[3][1]
Godine 1969. svirao je šest-sedam mjeseci sa orkestrom Mile Uroševića.[3] Na nagovor Mile Uroševića, šefa ansambla Urošević, sa pjesmom Osvetnik ljubavi, učestvuje i pobjeđuje na festivalu nove narodne muzike Novi glasovi u Vrnjačkoj Banji, 1970. godine. Pjesma je postala veliki hit, a Slobodanova prva singl ploča, izdata za aleksandrovački Diskos, za samo osamnaest dana prodata je u zlatnom tiražu.[2][4] Svoj prvi album izdao je 1983. godine, takođe za Diskos. Na ovom albumu se prvi put našla pjesma Zlatibore, pitaj Taru.[2][5] Ipak, ova pjesma postaje hit nakon što je objavljena u novom aranžmanu na albumu iz 1987. godine, a koji je izašao u izdanju ljubljanskog ZKP RTL-a.[2][6]
Godine 1970. potpisao je ugovor sa Beogradskom estradom, nakon čega je putovao i pjevao po čitavoj Jugoslaviji, skupa sa Safetom Isovićem, Bebom Selimović, Muharemom Serbezovskim, Predragom Živkovićem Tozovcem, Tomom Zdravkovićem, Nedžadom Salkovićem, Stanišom Stošićem, Predragom Cunetom Gojkovićem, Biserom Veletanlić, Đorđem Marjanovićem i drugima.[2][3] Prvi koncert je imao sa Stanišom Stošićem, Lepom Lukić, Slavkom Perovićem i Nikolom Karovićem.[3]
Prve dvije pjesme sa trubačima snima 1980. godine. Bile su to obrade izvornih pjesama Raste trava, raste šljiva plava i Moj Dragane, gde ti leto prođe, uz duvački orkestar Radovana Babića.[7] Slobodan Mulina je snimio mnogo trubačkih pjesama o svom rodnom Užicu i Zlatiboru: Zlatibore, visoka planino, Zlatibore, uspomeno, Zlatibore, lišća ti na grani, Zlatibore, moj zeleni bore, Kad zapevam ja sa Zlatibora, Oj, Užice, mali Carigrade, Ej, Užičanko i druge. Jedan je od rekordera po broju snimljenih pjesama sa trubačima, naročito sa kompozitorom Časlavom Đokovićem. Snimao je sa duvačkim orkestrima Milovana Miće Petrovića, Radovana i Milovana Babića, Svetozara Lazovića Gonga.[2][7]
Tokom svoje karijere, nastupao je u zemlji i inostranstvu,[7] obišavši Evropu, Ameriku i Australiju.[3]
U periodu od 1970. do 1996. godine izdao je deset singl-ploča, šest albuma i dvije kompilacije.[8]
Godine 1988. snimio je pjesmu posvećenu Slobodanu Peneziću Krcunu.[1] Rodnom mjestu svoga oca posvetio je pjesmu Oj, Trebinje.[9]
Estradni nastupi[uredi | uredi izvor]
Slobodan Mulina je bio čest gost Radio-televizije Beograd i, kasnije, Radio-televizije Srbije. Čuveni srpski novinar Bane Vukašinović često ga je zvao u Beogradsku hroniku,[2] a nastupao je i u emisiji Nedeljno popodne.[1]
Privatni život[uredi | uredi izvor]
Sa suprugom, koja je preminula, dobio je sina Gorana, koji je takođe muzičar. Ima unuke Danila i Ognjena.[3]
Šest godina je živio i radio u Kanadi. Nakon penzionisanja, živi na Zlatiboru.[3]
Ponosi se svojim hercegovačkim porijeklom i često ističe da je Hercegovac.[2][3]
Bio je član Saveza komunista Jugoslavije, a nakon raspada Jugoslavije, bio je član Stranke srpskog jedinstva.[1]
Nagrade i priznanja[uredi | uredi izvor]
- 1970. Pobjednik Festivala nove narodne muzike Novi glasovi u Vrnjačkoj Banji.[2][4]
Diskografija[uredi | uredi izvor]
Singl-ploče[uredi | uredi izvor]
- 1970. Osvetnik ljubavi (Diskos)
- 1971. Draga, tako sam te zvao (Diskos)
- 1971. Prosjak ljubavi (Diskos)
- 1971. Romeo i Julija/Jedan dan života (Diskos)
- 1972. Jedna suza u tvom oku (Diskos)
- 1973. Pesma rastanka (Diskos)
- 1974. Magdalena, divna ženo (Diskos)
- 1975. Kuneš se meni, kuneš se njemu (Suzi)
- 1978. Od malena mi smo rasli/Zbog tebe se sunce rađa (Jugoton)
- 1980. Raste trava, raste šljiva plava/Moj dragane, gde ti leto prođe (Diskos)
Studijski albumi[uredi | uredi izvor]
- 1983. Potraži me u srcu svom (Diskos)
- 1987. Zlatibore, pitaj Taru (ZKP RTL)
- 1988. Brinula me seda kosa (ZKP RTL)
- 1989. Da li žališ (ZKP RTL)
- 1992. U Srbiji junak do junaka (Diskos)
- 1995. Jelo, Jelo (PGP RTS)
Kompilacije[uredi | uredi izvor]
- 1990. Slobodan Mulina (PGP Jugomelos)
- 1996. Slobodan Mulina (PGP RTS)
Festivali[uredi | uredi izvor]
- 1970. Festival nove narodne muzike Novi glasovi u Vrnjačkoj Banji.[2][4]
- 1971. Festival narodne muzike u Vrnjačkoj Banji.[10]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v g d XX Vek - Slobodan Mulina - Cela Emisija - (TV Grand 14.12.2017.) (na jeziku: srpski), Pristupljeno 2024-02-04
- ^ a b v g d đ e ž z i j Janković, Dragana (2021-10-04). „Slobodan Mulina o Zlatiboru i Užicu, poluvekovnoj karijeri: Nemam ni gde ni kome da pevam pravu narodnu muziku”. Telegraf.rs (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-02-04.
- ^ a b v g d đ e ž z i „Slobodan Mulina”. Kafanski podsetnik. Pristupljeno 2024-02-04.
- ^ a b v „Slobodan Mulina – Osvetnik Ljubavi”. Diskogs.
- ^ „Slobodan Mulina – Slobodan Mulina”. Diskogs.
- ^ „Slobodan Mulina Uz Duvački Orkestar Milovana Babića – Zlatibore Pitaj Taru”. Diskogs.
- ^ a b v Đorđević, Vladimir (2020-06-18). „Slobodan Mulina sa trubačima: "Zlatibore, pitaj Taru" ugasila mnoge druge (PLEJLISTA)”. Telegraf.rs (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-02-04.
- ^ „Slobodan Mulina”. Diskogs.
- ^ Slobodan Mulina - Oj Trebinje 2019 (na jeziku: srpski), Pristupljeno 2024-02-04
- ^ „Slobodan Mulina – Draga, tako sam te zvao”. Diskogs.