Slovaci u Mađarskoj
слч. Maďarskí Slováci мађ. magyarországi szlovákok мађ. magyarországi tótok | |
---|---|
![]() | |
![]() | |
Ukupna populacija | |
17.693 (2001.)[1] 29.794 (2016)[2] | |
Regioni sa značajnom populacijom | |
uglavnom županije Bakeš, Pešta, Đer-Mošon-Šopron, Komarom-Estergom, Nograd i grad Budimpešta | |
![]() | 5.482 |
![]() | 5.482 |
![]() | 5.184 |
![]() | 4.707 |
![]() | 2.086 |
![]() | 1.847 |
![]() | 1.788 |
Jezici | |
mađarski i slovački | |
Religija | |
rimokatolici, luterani | |
Srodne etničke grupe | |
Slovaci, Mađari |
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e0/Photo_History_Nationality_Hungary_-_A_Slovak_family_%28colored%29.png/250px-Photo_History_Nationality_Hungary_-_A_Slovak_family_%28colored%29.png)
Slovaci u Mađarskoj (sloven. Maďarskí Slováci, mađ. magyarországi szlovákok i magyarországi tótok) su četvrta manjinska populacija u Mađarskoj, posle Roma, Nemaca i Rumuna. Prema mikrocenzusu iz 2016. godine, u mađarskoj državi živi 29.794 Slovaka. Broj ljudi koji govore slovački jezik iznosi 56.107, ali to uključuje i etničke Mađare iz Slovačke.[1] Prema procenama manjinskih organizacija, broj ljudi slovačkog porekla mogao bi da bude i do 100.000-110.000. Dakle, procenjena populacija Slovaka u Mađarskoj se kreće od 0,18% do 1,1% ukupnog stanovništva, u zavisnosti od kriterijuma.[.[1][3]
Istorija[uredi | uredi izvor]
Rani srednji vek[uredi | uredi izvor]
Prisustvo slovačke nacionalnosti na teritoriji današnje Mađarske datira još iz srednjeg veka.[traži se izvor] U 9. i 10. veku teritorije naseljene Slovenima bile su deo Velike Moravske. Nakon toga, u 9. veku ove oblasti su uključene u sastav „Kneževine Mađarske” iz koje je nastala mađarska kraljevina 1000. godine nove ere.
Renesansa[uredi | uredi izvor]
U 16. veku, posle Mohačke bitke tokom turskih ratova, Kraljevina Mađarska je podeljena na tri dela, a regioni naseljeni Slovacima su uglavnom postali deo Kraljevine Mađarske kontrolisane od strane Habzburške monarhije. Nakon poraza Osmanlija krajem 17. veka, sva područja naseljena Slovacima su uključena u sastav Habzburške Kraljevine Mađarska. U to vreme, Slovaci su uglavnom živeli u severnim delovima zemlje, često nazivanim Gornja Mađarska (danas uglavnom deo Slovačke).
Prosvetiteljstvo[uredi | uredi izvor]
U 18. i 19. veku, neki slovački migranti počeli su da se naseljavaju u druge županije (u severnim delovima današnje Mađarske) i razvili jak međusobni jezički kontakt sa Mađarima, a kasnije su se takođe naselili u nekim južnim regionima. Nakon perioda slovačkog zahteva za autonomijom u okviru Habzburške Kraljevine Mađarske, došlo je do sukoba između Slovaka i Mađara.
Posle Trijanonskog sporazuma[uredi | uredi izvor]
Prema Trijanonskom ugovoru iz 1920. godine, većina slovačkih teritorija predratne Kraljevine Mađarske postala je deo Čehoslovačke.[4] Neki Slovaci su, međutim, ostali u granicama post−trijanonske Mađarske. Prema austrougarskim podacima iz 1900. godine na teritoriji današnje Mađarske bilo je 192.200 Slovaka (2,8% ukupnog stanovništva).[5] Prema mađarskom popisu, 141.882 ljudi govorilo je slovačkim jezikom 1920. godine.[6]
Posle Drugog svetskog rata][uredi | uredi izvor]
Čehoslovačko-mađarska razmena stanovništva koja se dogodila posle 1920. godine, ponovila se posle Drugog svetskog rata kada se oko 73.000 Slovaka preselilo iz Mađarske u Slovačku.[3]
Demografske promene[uredi | uredi izvor]
1949. | 1960. | 1970. | 1980. | 1990. | 2001. | 2011. | ||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|
25 988 | 30 690 | 21 176 | 16 054 | 10 459 | 17 693 | 29 647 | ||
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v „MINISTRY OF FOREIGN AFFAIRS BUDAPEST” (PDF). Mfa.gov.hu. Arhivirano iz originala (PDF) 28. 05. 2013. g. Pristupljeno 10. 1. 2018.
- ^ Mikropopis PDF
- ^ a b „European Commission”. Ec.europa.eu. Arhivirano iz originala 12. 2. 2012. g. Pristupljeno 10. 1. 2018.
- ^ Fawn, Rick; Hochman, Jiri (19. 11. 2009). Historical Dictionary of the Czech State. Scarecrow Press. str. 263. ISBN 9780810870741. Pristupljeno 10. 1. 2018 — preko Google Books.
- ^ Ethnic Groups and Population Changes in Twentieth-Century Central-Eastern Europe. M.E. Sharpe. str. 335. ISBN 9780765618337. Pristupljeno 10. 1. 2018 — preko Google Books.
- ^ Seton-Watson, Hugh (10. 1. 2018). Eastern Europe Between the Wars, 1918-1941. CUP Archive. str. 431. ISBN 9781001284781. Pristupljeno 10. 1. 2018 — preko Google Books.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Gyivicsán Anna - Krupa András: A magyarországi szlovákok (Változó Világ 16., Budapest, 1997)
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Független magyarországi szlovák portál: www.oslovma.hu
- Ľudové noviny
- A magyarországi szlovákok története
- Mai szlovákok népszámlálás tükrében
- Országos szlovák önkormányzat
- Csabai szlovákok szervezete
- Szlovákok, tótok, tirpákok
Škole: