Pređi na sadržaj

Sognefjord

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Sogne fjord je najveći i najpoznatiji fjord u Norveškoj i treći najveći u svetu (posle Scoresby Sund i Greely Fiord). Pošto su preostala dva prekrivena ledom, Sogne fjrod je najduži fjord koji nije pokriven ledom. Nalazi se u zapadnoj Norveškoj i ima dužinu od 205km od okeana do malog sela Skjolden u okrugu Luster. Ime je dobio po tradicionalnom okrugu Sogn, koji prekriva južni deo države. Deo Sogne fjorda Nærøyfjord je uvršten u UNESKO-vu listu.[1]

Oblast rasprostiranja Sogne Fjorda

Geografija[uredi | uredi izvor]

Gjord prolazi kroz mnoge okruge: Solund, Gulen, Hyllestad, Høyanger, Vik, Balestrand, Lejkanger, Sogndal, Lærdal, Aurland, Årdal, i Luster. Dostiže maksimum dubinu od 1308m ispod nivoa mora i ti najdublji delovi su pronađeni u unutrašnjim delovima fjorda. Blizu ušća, dno naglo raste do 100m visine ispod nivoa mora. Prosečna širina glavne grane Sogne fjorda je oko 4,5km. Odseci koji okružuju fjord iz vode dostižu visinu od 1000m.[2]

Fjordovi[uredi | uredi izvor]

Sogne fjord ima nekoliko zasebnih rukavaca koji se protežu između strmih planina i završavaju u malim selima.

  • Arnafjorden
  • Finnafjord/Finnabotn
  • Fjærlandsfjord
  • Sognefjord
  • Stegastein
  • The Lusterfjord
  • The Nærøyfjord(glavni rukavac Sogne fjorda)[2]

Klima[uredi | uredi izvor]

Postoje tri glavna faktora koja utiču na klimu zapadne Norveške:

  • Golfska struja: Zbog Golfske struje, temperatura duž obale Norveške je toplija 5-10 stepeni nego u drugim mestima koja bi se mogla porediti sa Norveškom (Aljaska, Sibir). Ova struja stvara umerenu klimu Norveške u proleće i jesen.[2]
  • Velika temperaturna razlika
  • Ekstremno duga severo-južna obala

Proleće/Leto[uredi | uredi izvor]

Letnje temperature dostižu maksimum krajem juna do početka avgusta. Tada je vreme najstabilnije i najtoplije sa dugim, sunčanim danima. Temperature mogu da dostignu 25 °C i više. Region Fjorda je jedna od najvlažnijih oblasti sveta, ako izuzmemo tropske. Ovo vreme u kombinaciji sa strmim planinama i fjordovima, sunčevom toplotom obezbeđuju život mnogim oblastima u kojima je zastupljeno voće i povrće.[2]

Jesen[uredi | uredi izvor]

Jesen, koja počinje od septembra, je ujedno i vreme žetve. Takođe je i najpogodniji period za lov. Najviše se love divlje kokoške, divlji zečevi, jeleni i irvasi.

Zima[uredi | uredi izvor]

Tokom zime, počev od novembra, ujedno počinje i skijaška sezona. Takođe i leto može biti sezona skijanja, zbog sjajnih uslova koje pruža klima.

Turističke atrakcije[uredi | uredi izvor]

Glacijalni oblici[uredi | uredi izvor]

Jostedal glečer grana se na nekoliko rukavaca koji se protežu ka dolini blizu samog nivoa mora. Postoje organizovane pešačke ture po glečerima Fjærland i Jostedalen, gde se ujedno može naučiti naučiti nešto o ledu i okolnoj prirodi.[2]

Hjellefossen i Utladalen

Drvene crkve[uredi | uredi izvor]

Ove crkve predstavljaju doprinos svetskoj kulturnoj baštini, što je potvrđeno njihovim uvršćivanjem u UNESKO-vu listu. Ime su dobile po materijalu kojim su napravljeni - drvo. Ostalo je svega 28 drvenih crkava, od kojih se 5 najstarijih (datiraju iz XII veka) nalaze u Sogne fjord regionu.[2]

Nacionalni parkovi[uredi | uredi izvor]

U ovom regionu postoje dva najveća nacionalna parka Norveške - Jotunheimen i Jostedalsbreen. Tri najveće pejzažne oblasti su Utladalen, Nærøyfjord i Stølsheimen.

Muzeji i centri za posetioce[uredi | uredi izvor]

Sogne fjord ima više muzeja koji su jedinstveni u Norveškoj. Većina njih prezentuje prirodno okruženje Sogne fjorda. Neki od njih su:

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ UNESKO lista
  2. ^ a b v g d đ „Fjord Norway”. Arhivirano iz originala 17. 05. 2015. g. Pristupljeno 16. 05. 2015. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]