Pređi na sadržaj

Specijalni rezervat prirode Zasavica

Koordinate: 44° 57′ 27″ N 19° 31′ 34″ E / 44.95750° S; 19.52611° I / 44.95750; 19.52611
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Specijalni rezervat prirode Zasavica
IUCN kategorija IV (stanište)
Mapa sa lokacijom zaštićene oblasti Specijalni rezervat prirode Zasavica
Mapa sa lokacijom zaštićene oblasti Specijalni rezervat prirode Zasavica
Mjesto Srbija
Najbliži gradMačvanska Mitrovica
Koordinate44° 57′ 27″ N 19° 31′ 34″ E / 44.95750° S; 19.52611° I / 44.95750; 19.52611
Površina1.150 ha
Osnovano1977. godine
Upravljačko tijeloSrbija

Specijalan rezervat prirode Zasavica je prirodni rezervat stavljen pod zaštitu države 1977. godine kao prirodno dobro I kategorije od izuzetnog značaja. Rezervat se prostire u severnoj Mačvi na teritorijama opština Sremska Mitrovica i Bogatić.[1] Ovo je močvarno područje sa poplavnim livadama i šumama površine 1825 hektara uz rečicu Zasavicu dužine 33,1 km. Kroz ovaj rezervat teče rečica Zasavica, potok Batar, kanali Jovac i Prekopac i postoji veza sa rekom Savom. Ukupna površina rezervata je 1825 ha od čega je 675 ha u prvoj kategoriji zaštite. Zasavica se podzemnim putem napaja i vodom iz reke Drine i gravitaciono sa planine Cer. Pripada Crnomorskom slivu i jedno je od od poslednjih izvorno očuvanih močvarnih područja, idući od severa ka jugu Srbije.[2]

Stanište je više stotina ptica, životinja i riba. U ovom rezervatu obitava riba umbra, a od 2004. godine i porodice dabrova, koji su uništeni pre oko stotinak godina u celoj državi. 2005. godine Prirodnjački muzej iz Minhena darovao je 16 porodica dabrova koji su se dobro prilagodili u novoj sredini – neke porodice već su dobile prinove, a sve su već izgradile sopstveni dom – na vodi i pod vodom – u koji u proseku ugrađuju 25-30 m³ drva.

Prirodni uslovi u vodotoku Zasavica uslovili su da je ovaj prostor naseljen mnogim retkim biljnim i životinjskim vrstama, gde se izdvaja prisustvo jezičastog ljutića (Ranunculus lingua), rebratice (Hottonia palustris), močvarne koprive (Urtica kioviensis), slatkovodnog sunđera (Spongilla lacustris), retke vrste oligohete (Rynchelmnis limnosela), podunavskog mrmoljka (Triturus dobrogicus), patke njorke (Aythya nyroca) i vidre (Lutra lutra).[3]

Na Zasavici je izgrađen objekat za posetioce – sa više ležajeva, a otkako se dabar vratio održavaju se kampovi prirodnjaka iz Srbije i više zemalja Evrope.

Zasavica je i naziv za napušteno rečno korito, oko donje Drine, nekada je bila korito Save, pa Drine, a danas je van hidrografske funkcije, tako da je fosilno rečno korito.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Zasavica
Zasavica

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Zasavica”. Radio-televizija Republike Srpske. 20. 7. 2012. Pristupljeno 22. 7. 2012. 
  2. ^ „Grad Sremska Mitrovica”. 
  3. ^ „Pokrajinski sekretarijat”. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]