Srednjoevropska nizija
Srednjoevropska nizija, Pribaltička nizija ili Nemačko-poljska nizija, je nizija koja se prostire u dužini od oko 600 km (i upola toliko po širini) i nalazi na severu srednje Evrope. Ona zahvata severne delove Nemačke i Poljske (odatle joj i naziv Nemačko-poljska nizija)
Sastoji se od niskih ravnica između hercinske Evrope[1][2][3] (Srednjoevropsko gorje[4][5][6]) na jugu i obala Severnog mora i Baltičkog mora na severu. Ova dva mora razdvaja poluostrvo Jutland (Danska). Severnoevropska ravnica je povezana sa istočnoevropskom ravnicom, zajedno čineći većinu Velike evropske ravnice (Evropska nizija).
Geografija[uredi | uredi izvor]
Nadmorska visina varira između 0 i 200 m (0 do oko 650 stopa). Iako se uglavnom koristi kao poljoprivredno zemljište, region takođe sadrži močvare, vresišta i jezera. Vadensko more, veliko područje plime i oseke, nalazi se na obali Severnog mora.
Brojne slatkovodne lagune, uključujući Ščećinsku lagunu,[7][8] lagunu Visla[9] i Kuršsku lagunu[10][11] nalaze se na obali Baltičkog mora.
Odlike i reljef[uredi | uredi izvor]
Srednjoevropska nizija je široka od 150 km na zapadu do više od 400 km na istoku, blago nagnuta od sredogorja prema severu. Na krajnjem jugu nizije, na prelazu prema sredogorju, prostrana su područja prekrivena praporom, prema severu sve je više slabije plodnog morenskog materijala. Morene su preoblikovane u blago valovite platoe između kojih su vlažnije pradoline, oblikovane tokovima koji su za ledenog doba tekli ispod i rubom ledenog pokrova. Najseverniji deo nizije pokriven je nanosima, slabije se odvodnjava pa se mestimično javljaju močvare, posebno u istočnom delu.
Lokacija[uredi | uredi izvor]
Severnoevropska ravnica obuhvata Flandriju (severna Belgija i severna Francuska), Holandiju, severnu Nemačku, Dansku i veći deo centralno-zapadne Poljske; dodiruje i Češku i jugozapadni deo Švedske.
Delovi istočne Engleske se takođe mogu smatrati delom iste ravnice; pošto dele njen nizinski karakter i bili su povezani kopnom sa kontinentom tokom poslednjeg ledenog doba. Severnoevropske ravnice se takođe nalaze ispod Baltičkog mora.
Reke[uredi | uredi izvor]
Glavni slivovi reka obuhvataju, od zapada ka istoku: Rajnu, Ems, Vezer, Laba, Odru i Vislu.
Podnožje ovih reka je teško sa tankim zemljištem, što otežava poljoprivredu da napreduje u blizini ovih reka.
Pod-regioni[uredi | uredi izvor]
Niske zemlje[uredi | uredi izvor]
Istorijski, posebno u srednjem veku i ranom modernom periodu, zapadni deo je bio poznat kao Niske zemlje.
Severnonemačka ravnica[uredi | uredi izvor]
Severnonemačka ravnica se nalazi severno od Centralnog srednjegorja Nemačke.
Poljska ravnica[uredi | uredi izvor]
Deo u današnjoj Poljskoj naziva se „Poljska ravnica“ (polj. Niż Polski ili Poljska nizija) i proteže se od Baltičkog mora na severu do Sudeta i Karpata. engleske ravnice
Engleske ravnice[uredi | uredi izvor]
Proširenje ravnice u Englesku sastoji se uglavnom od ravnica Istočne Anglije, Fensa i Linkolnšira, gde je pejzaž u delovima upadljivo sličan onom u Holandiji.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Martínez Catalán, José R. (2012-07-01). „The Central Iberian arc, an orocline centered in the Iberian Massif and some implications for the Variscan belt”. International Journal of Earth Sciences (na jeziku: engleski). 101 (5): 1299—1314. Bibcode:2012IJEaS.101.1299M. ISSN 1437-3262. S2CID 195334509. doi:10.1007/s00531-011-0715-6.
- ^ Crespo-Blanc, Ana; Orozco, Miguel (1991-10-01). „The boundary between the Ossa-Morena and Southportuguese Zones (Southern Iberian Massif): Major suture in the European Hercynian Chain”. Geologische Rundschau (na jeziku: engleski). 80 (3): 691—702. Bibcode:1991GeoRu..80..691C. ISSN 1432-1149. S2CID 128688878. doi:10.1007/BF01803695.
- ^ Lee, K. Y. (1989). „Geology of petroleum and coal deposits in the North China Basin, Eastern China”. USGS Bulletin 1871. Arhivirano iz originala 2019-09-13. g. Pristupljeno 2017-09-17. Table 1, p. 3.
- ^ Pusch, Martin; Behrendt, Horst; Gancarczyk, Aleksandra; Kronvang, Brian; Sandin, Leonard; Stendera, Sonja; Wolter, Christian; Andersen, Hans E.; Fischer, Helmut (2009-01-01), Tockner, Klement; Uehlinger, Urs; Robinson, Christopher T., ur., „Chapter 14 - Rivers of the Central European Highlands and Plains”, Rivers of Europe (na jeziku: engleski), London: Academic Press, str. 525—576, ISBN 978-0-12-369449-2, S2CID 128731308, doi:10.1016/b978-0-12-369449-2.00014-x, Pristupljeno 2021-09-29
- ^ Pusch, Martin; Behrendt, Horst; Gancarczyk, Aleksandra; Kronvang, Brian; Sandin, Leonard; Stendera, Sonja; Wolter, Christian; Andersen, Hans E.; Fischer, Helmut; Hoffmann, Carl. C.; Nowacki, Franciszek; Schöll, Franz; Svendsen, Lars M.; Bäthe, Jürgen; Friberg, Nikolai; Hachoł, Justyna; Pedersen, Morten L.; Scholten, Matthias; Wnuk-Gławdel, Ewa (2009). „Rivers of the Central European Highlands and Plains”. Rivers of Europe. str. 525—576. ISBN 9780123694492. S2CID 128731308. doi:10.1016/B978-0-12-369449-2.00014-X — preko ResearchGate.
- ^ „Central European highlands and their hydrological role, with special”. studylib.net (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-09-29.
- ^ Gerald Schernewski, Baltic coastal ecosystems: structure, function, and coastal zone management, Springer, 2002, p.79, ISBN 3-540-42937-9
- ^ Ulrich Schiewer, Ecology of Baltic coastal waters, Springer, 2008, ISBN 3-540-73523-2
- ^ Górski, Karol (1949). Związek Pruski i poddanie się Prus Polsce: zbiór tekstów źródłowych (na jeziku: poljski). Poznań: Instytut Zachodni. str. 51, 56.
- ^ „Curonian Lagoon”. Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 2009-10-17.
- ^ I. Ethem Gönenç, Angheluta Vadineanu (2008). Sustainable Use and Development of Watersheds. Springer. ISBN 978-1-4020-8557-4.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Tadić, Milutin; Sitarica, Rada (2016). Geografija 6 za 6. razred osnovne škole (7. izd.). Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. ISBN 978-86-17-19478-7.
- „Odlike Nemačke”. Pristupljeno 6. januar 2018.
- German Climate Arhivirano 2007-04-22 na sajtu Wayback Machine
- Matte, P. (2001). „The Variscan collage and orogeny (480 ±290 Ma) and the tectonic definition of the Armorica microplate: a review”. Terra Nova. 13 (2): 122—128. Bibcode:2001TeNov..13..122M. S2CID 129727506. doi:10.1046/j.1365-3121.2001.00327.x.
- Ziegler, P.A. (1990). Geological Atlas of Western and Central Europe (2 izd.). Shell Internationale Petroleum Maatschappij BV. ISBN 978-90-6644-125-5.
- von Raumer, J.; Stampfli, G.M.; Borel, G.D.; Bussy, F. (2002). „The organisation of pre-Variscan basement areas at the north-Gondwanan margin” (PDF). International Journal of Earth Sciences. 91 (1): 35—52. Bibcode:2002IJEaS..91...35V. S2CID 131617311. doi:10.1007/s005310100200.
- von Raumer, J.; Stampfli, G.M.; Bussy, F. (2003). „Gondwana-derived microcontinents - the constituents of the Variscan and Alpine collisional orogens”. Tectonophysics. 365 (1–4): 7—22. Bibcode:2003Tectp.365....7V. CiteSeerX 10.1.1.430.1420
. doi:10.1016/S0040-1951(03)00015-5. - Stampfli, GM; Borel, GD (2004). „The TRANSMED Transects in Space and Time: Constraints on the Paleotectonic Evolution of the Mediterranean Domain”. Ur.: Cavazza W; Roure F; Spakman W; Stampfli GM; Ziegler P. The TRANSMED Atlas: the Mediterranean Region from Crust to Mantle. Springer Verlag. ISBN 978-3-540-22181-4.
- „German Climate and Weather”. World Travels. Globe Media Ltd. 2014. Pristupljeno 30. 11. 2006.
- „Wetterrekorde Deutschland”. wetterdienst.de. Pristupljeno 8. 5. 2018.
- „Ausgabe der Klimadaten: Monatswerte”. Arhivirano iz originala 12. 6. 2014. g. Pristupljeno 2019-06-12.
- „Berlin, Germany - Detailed climate information and monthly weather forecast”. Weather Atlas (na jeziku: engleski). Yu Media Group. Arhivirano iz originala 25. 11. 2021. g. Pristupljeno 2019-07-02.
- „CIA – The World Factbook – Germany”. The World Factbook. Central Intelligence Agency. 26. 4. 2015. Pristupljeno 2015-04-26.
- Murray, N.J.; Phinn, S.R.; DeWitt, M.; Ferrari, R.; Johnston, R.; Lyons, M.B.; Clinton, N.; Thau, D.; Fuller, R.A. (2019). „The global distribution and trajectory of tidal flats”. Nature. 565 (7738): 222—225. PMID 30568300. S2CID 56481043. doi:10.1038/s41586-018-0805-8.
- „International Migrant Stock 2020”. UN Department of Economic and Social Affairs. Pristupljeno 15. 7. 2021.
- „The Federal States”. www.bundesrat.de. Bundesrat of Germany. Pristupljeno 17. 7. 2011.
- „Amtliche Bezeichnung der Bundesländer” [Official denomination of federated states] (PDF; download file „Englisch“). www.auswaertiges-amt.de (na jeziku: nemački). Federal Foreign Office. Pristupljeno 22. 10. 2011.
- „Example for state constitution: "Constitution of the Land of North Rhine-Westphalia"”. Landtag (state assembly) of North Rhine-Westphalia. Arhivirano iz originala 17. 1. 2013. g. Pristupljeno 17. 7. 2011.
- „Kreise und kreisfreie Städte zur Europawahl 2019” (na jeziku: nemački). Federal Returning Officer Deutschland. maj 2019. Pristupljeno 15. 7. 2021.
- „Fusion der Stadt Eisenach mit dem Wartburgkreis 01.07.2021” (na jeziku: nemački). City Eisenach. 1. 7. 2021. Pristupljeno 15. 7. 2021.
- „Bevölkerung nach Nationalität und Bundesländern am 31.12.2020” (na jeziku: nemački). Statistisches Bundesamt Deutschland. 21. 6. 2021. Pristupljeno 15. 7. 2021.
- „Exploration And Extraction Of Sand And Gravel Resources In The Polish Exclusive Economical Zone Of The Baltic Sea” (PDF). Advanced Solutions International Inc. Arhivirano iz originala (PDF) 23. 3. 2004. g. Pristupljeno 1. 4. 2017.
- Centrum Informacyjne Lasów Państwowych (jun 2012), Raport o stanie lasów w Polsce (Report on the Status of Forests in Poland) (PDF file, direct download 4.12 MB) (na jeziku: poljski), Dyrekcja Generalna Lasów Państwowych (Main Directorate of State Forest), str. 8, Pristupljeno 14. 9. 2013, „Określona według standardu międzynarodowego lesistość Polski na koniec roku 2011 wynosiła 30,5%.”
- Glenn E. Curtis (1992). „Poland: A Country Study”. Library of Congress Country Studies (GPO Country Studies Index, Washington).
- Gnel Gabrielyan, Domestic and Export Price Formation of U.S. Hops Arhivirano april 26, 2014 na sajtu Wayback Machine School of Economic Sciences at Washington State University. PDF file, direct download 220 KB. Retrieved 4 May 2014.
- „Agriculture in the European Union. Statistical and Economic Information 2011” (PDF file, direct download 6.24 MB). World production and gross domestic production of main pigmeat-producing or exporting countries. European Union. Directorate-General for Agriculture and Rural Development. str. 307. Pristupljeno 4. 5. 2014. „EU: official slaughter only. Source: FAO.”
- „Poland.pl – White Stork – About White Stork”. Storks.poland.pl. Arhivirano iz originala 8. 2. 2009. g. Pristupljeno 6. 5. 2009.
- Ministry of Foreign Affairs (2011). „Kingdom of birds”. Experience Poland » Geography » Environment » Fauna. „A real kingdom of birds is the Biebrza Basin, its wildlife making it one of the most unique areas in Poland. It is Europe's most valuable peatland/marshland and an important wildfowl breeding area on the continent, providing refuge for 263 bird species, including 185 nesting species.”
- Kevin Hillstrom, Laurie Collier Hillstrom (2003). Europe: A Continental Overview of Environmental Issues, Volume 4. ABC-CLIO World geography. str. 34. ISBN 1-57607-686-5.
- Timothy Snyder (2003). The Reconstruction of Nations: Poland, Ukraine, Lithuania, Belarus, 1569-1999. Yale University Press. str. 111. ISBN 0-300-12841-X. „Commonwealth became the breadbasket of Western Europe, wrote Timothy Snyder, thanks to the presence of fertile southeastern regions of Podolia and east Galicia.”
- Christine Zuchora-Walske (2013). „The Lakes Region”. Poland. ABDO Publishing. str. 28. ISBN 978-1-61480-877-0. „'Insert: Poland is home to 9,300 lakes. Finland is the only European nation with a higher density of lakes than Poland.”
- Ḥayah Bar-Yitsḥaḳ (2001). Jewish Poland – legends of Origin: Ethnopoetics and Legendary Chronicles. Wayne State University Press. str. 93. ISBN 0-8143-2789-3.
- TripAdvisor. „Top 10 Destinations – Poland”. Travelers' Choice 2013 (winners). TripAdvisor.ca The world largest travel site. str. 1 of 10. Pristupljeno 25. 8. 2014.
- Uzarowicz, Łukasz; Charzyński, Przemysław; Greinert, Andrzej; Hulisz, Piotr; Kabała, Cezary; Kusza, Grzegorz; Kwasowski, Wojciech; Pędziwiatr, Artur (2021-01-14). „Studies of technogenic soils in Poland: past, present, and future perspectives”. Soil Science Annual. Soil Science Society of Poland. 71 (4): 281—299. ISSN 2300-4967. doi:10.37501/soilsa/131615 .
