Pređi na sadržaj

Staklena ambalaža

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Različite stare Koka-Kola boce.
Razne boce piva

Staklena amabalaža ili staklena boca je boca napravljena od stakla. Staklene boce mogu značajno da se razlikuju, ali se najčešće prave u veličinama između oko 200 mililitara i 1,5 litara. Boce se obično koriste za začine, alkoholno piće, kozmetiku, kisele krastavce i konzervanse. Ove vrste boca se koriste u komercijalnoj industriji.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Boca vina iz 1690-1700, pronađena u Engleskoj oko 2018. godine

Staklene boce i staklene tegle postoje u mnogim domaćinstvima širom sveta. Prve staklene boce proizvedene su u jugoistočnoj Aziji oko 100. godine pre nove ere, a u Rimskom carstvu oko 1. AD.[1] Američka industrija stakla i staklenih tegli započeta je ranih 1600-ih godina, kada su doseljenici u Džejmstounu izgradili prvu peć za topljenje stakla. Automatska mašina za duvanje staklenih boca je 1880. godine industrijalizovaa proces pravljenja boca.[2]

U 2019. godini napravljeni su planovi da se početkom 2020. ponovo uvedu isporuke boca sa mlekom u Oklandu.[3]

Proizvodnja[uredi | uredi izvor]

Najstarije flaše ili posude napravio je praistorijski čovek. Sastojci su najpre rastopljeni kako bi se napravilo staklo, a zatim se u tečnost umakala glina. Kada bi se staklo ohladilo, glina je iznutra izrezana ostavljajući samo šuplju staklenu posudu.[4] Ovo staklo je bilo vrlo tanko, jer vatra nije bila toliko vruća kao što su peći modernog doba. Duvaljka je izumljena oko 1 godine pre nove ere. Ovo je omogućilo da se izliveno staklo skupi na kraju duvaljke i duva na drugi kraj da bi se stvorila šuplja posuda. Na kraju je uvedena upotreba kalupa, a potom je izumljena poluautomatska mašina pod nazivom Pres end Blou. Godine 1904. Majkl Ovens izumio je automatsku mašinu za flaše.[5]

Boce mogu da trpe unutrašnji pritisak kao rezultat nejednakog ili previše brzog hlađenja. Peć za žarenje se koristi za hlađenje staklenih posuda kako bi se sprečio pritisak i ojačala boca.[6] Kada staklena boca napunjena tečnošću padne, efekat vodenog čekića može izazvati hidrodinamički stres, razbijanje boce.[7][8]

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Oznake[uredi | uredi izvor]

Prilikom oblikovanja, moderne boce dobijaju oznake na dnu boce. Ove oznake služe u različite svrhe, kao što su identifikacija mašine koja se koristi u proizvodnji boce (za potrebe kontrole kvaliteta), kao pokazivač proizvođaču boce, koliko treba napuniti bocu, prikaz datuma proizvodnje boce, kao kao i druge informacije.[9][10][11][12]

Zatvaranje[uredi | uredi izvor]

Staklene boce imaju različita zatvarače kako bi se boca mogla zatvoriti i sprečiti da sadržaj izađe. Starije boce su bile zapečaćene voskom, a kasnije su obložene plutom. Danas su češći čepovi.[13]

Odlaganje[uredi | uredi izvor]

Recikliranjem stakla dobija se velika količina sirovina.[14]

Primeri[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „All About Glass | Corning Museum of Glass”. www.cmog.org. Pristupljeno 23. 5. 2017. 
  2. ^ „A History of Glass Bottle and Glass Jar Manufacturing Glass Bottles and Glass Jars eBottles.com - Buy by the Case Wholesale - eBottles.com has Glass bottles and Glass Jars with closures.”. www.ebottles.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 23. 5. 2017. 
  3. ^ Taunton, Esther. „Home delivery: Milk in glass bottles coming back to Auckland”. Stuff. Pristupljeno 10. 8. 2019. 
  4. ^ Wheeler, Mike. „ASGS - History of Glassblowing”. asgs-glass.org (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 21. 1. 2018. g. Pristupljeno 23. 5. 2017. 
  5. ^ https://sha.org/bottle/glassmaking.htm#B. Machine-made bottles
  6. ^ „How Glass Bottles are Made”. Приступљено 9. 3. 2010. 
  7. ^ Saitoh, S (1999). „Water hammer breakage of a glass container”. International glass journal. Faenza Editrice. ISSN 1123-5063. 
  8. ^ Brandt RC; Tressler RE (1994). Fractography of Glass. Plenum Press. ISBN 0-306-44880-7. 
  9. ^ https://sha.org/bottle/body.htm#Mold Seams
  10. ^ „Behälterkennzeichnung”. Arhivirano iz originala 17. 04. 2021. g. Pristupljeno 21. 3. 2016. 
  11. ^ „How to Read a Glass Bottle” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 28. 3. 2018. g. Pristupljeno 21. 3. 2016. 
  12. ^ Dobson, Jim. Glass Container Defect Manual. str. 7—8. ISBN 9780557336067. 
  13. ^ „Closure Types”. sha.org. Pristupljeno 23. 5. 2017. 
  14. ^ „Recycling”. Glass Packaging Institute. Arhivirano iz originala 06. 08. 2021. g. Pristupljeno 31. 3. 2018.