Staklena ambalaža
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/14/Bouteilles_bieres.jpg/220px-Bouteilles_bieres.jpg)
Staklena amabalaža ili staklena boca je boca napravljena od stakla. Staklene boce mogu značajno da se razlikuju, ali se najčešće prave u veličinama između oko 200 mililitara i 1,5 litara. Boce se obično koriste za začine, alkoholno piće, kozmetiku, kisele krastavce i konzervanse. Ove vrste boca se koriste u komercijalnoj industriji.
Istorija[uredi | uredi izvor]
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/84/A_Post_Medieval_glass_wine_bottle_dating_from_AD_1690-1700._%28FindID_891131%29_%28cropped%29.jpg/220px-A_Post_Medieval_glass_wine_bottle_dating_from_AD_1690-1700._%28FindID_891131%29_%28cropped%29.jpg)
Staklene boce i staklene tegle postoje u mnogim domaćinstvima širom sveta. Prve staklene boce proizvedene su u jugoistočnoj Aziji oko 100. godine pre nove ere, a u Rimskom carstvu oko 1. AD.[1] Američka industrija stakla i staklenih tegli započeta je ranih 1600-ih godina, kada su doseljenici u Džejmstounu izgradili prvu peć za topljenje stakla. Automatska mašina za duvanje staklenih boca je 1880. godine industrijalizovaa proces pravljenja boca.[2]
U 2019. godini napravljeni su planovi da se početkom 2020. ponovo uvedu isporuke boca sa mlekom u Oklandu.[3]
Proizvodnja[uredi | uredi izvor]
Najstarije flaše ili posude napravio je praistorijski čovek. Sastojci su najpre rastopljeni kako bi se napravilo staklo, a zatim se u tečnost umakala glina. Kada bi se staklo ohladilo, glina je iznutra izrezana ostavljajući samo šuplju staklenu posudu.[4] Ovo staklo je bilo vrlo tanko, jer vatra nije bila toliko vruća kao što su peći modernog doba. Duvaljka je izumljena oko 1 godine pre nove ere. Ovo je omogućilo da se izliveno staklo skupi na kraju duvaljke i duva na drugi kraj da bi se stvorila šuplja posuda. Na kraju je uvedena upotreba kalupa, a potom je izumljena poluautomatska mašina pod nazivom Pres end Blou. Godine 1904. Majkl Ovens izumio je automatsku mašinu za flaše.[5]
Boce mogu da trpe unutrašnji pritisak kao rezultat nejednakog ili previše brzog hlađenja. Peć za žarenje se koristi za hlađenje staklenih posuda kako bi se sprečio pritisak i ojačala boca.[6] Kada staklena boca napunjena tečnošću padne, efekat vodenog čekića može izazvati hidrodinamički stres, razbijanje boce.[7][8]
Karakteristike[uredi | uredi izvor]
Oznake[uredi | uredi izvor]
Prilikom oblikovanja, moderne boce dobijaju oznake na dnu boce. Ove oznake služe u različite svrhe, kao što su identifikacija mašine koja se koristi u proizvodnji boce (za potrebe kontrole kvaliteta), kao pokazivač proizvođaču boce, koliko treba napuniti bocu, prikaz datuma proizvodnje boce, kao kao i druge informacije.[9][10][11][12]
Zatvaranje[uredi | uredi izvor]
Staklene boce imaju različita zatvarače kako bi se boca mogla zatvoriti i sprečiti da sadržaj izađe. Starije boce su bile zapečaćene voskom, a kasnije su obložene plutom. Danas su češći čepovi.[13]
Odlaganje[uredi | uredi izvor]
Recikliranjem stakla dobija se velika količina sirovina.[14]
Primeri[uredi | uredi izvor]
-
Farmaceutski pribor
-
Boca vina kvadratnog oblika
-
Asortiman flaša za pivo
-
Povratna staklena ambalaža
-
Staklene flaše različitih boja
-
Rimska šestougaona boca
-
Farmaceutska boca
-
Staklena boca za sprej
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „All About Glass | Corning Museum of Glass”. www.cmog.org. Pristupljeno 23. 5. 2017.
- ^ „A History of Glass Bottle and Glass Jar Manufacturing Glass Bottles and Glass Jars eBottles.com - Buy by the Case Wholesale - eBottles.com has Glass bottles and Glass Jars with closures.”. www.ebottles.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 23. 5. 2017.
- ^ Taunton, Esther. „Home delivery: Milk in glass bottles coming back to Auckland”. Stuff. Pristupljeno 10. 8. 2019.
- ^ Wheeler, Mike. „ASGS - History of Glassblowing”. asgs-glass.org (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 21. 1. 2018. g. Pristupljeno 23. 5. 2017.
- ^ https://sha.org/bottle/glassmaking.htm#B. Machine-made bottles
- ^ „How Glass Bottles are Made”. Приступљено 9. 3. 2010.
- ^ Saitoh, S (1999). „Water hammer breakage of a glass container”. International glass journal. Faenza Editrice. ISSN 1123-5063.
- ^ Brandt RC; Tressler RE (1994). Fractography of Glass. Plenum Press. ISBN 0-306-44880-7.
- ^ https://sha.org/bottle/body.htm#Mold Seams
- ^ „Behälterkennzeichnung”. Arhivirano iz originala 17. 04. 2021. g. Pristupljeno 21. 3. 2016.
- ^ „How to Read a Glass Bottle” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 28. 3. 2018. g. Pristupljeno 21. 3. 2016.
- ^ Dobson, Jim. Glass Container Defect Manual. str. 7—8. ISBN 9780557336067.
- ^ „Closure Types”. sha.org. Pristupljeno 23. 5. 2017.
- ^ „Recycling”. Glass Packaging Institute. Arhivirano iz originala 06. 08. 2021. g. Pristupljeno 31. 3. 2018.