Stojan Živadinović
Stojan Živadinović | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 1889. |
Mesto rođenja | Sokobanja, Kraljevina Srbija |
Datum smrti | 1941.51/52 god.) ( |
Mesto smrti | Beograd, Okupirana Srbija |
Zanimanje | književnik |
Stojan Živadinović (Sokobanja, 1889 – Beograd, 1941) je bio srpski književnik najpoznatiji po trilogiji istorijskih romana o slavnim junacima iz Prvog srpskog ustanka. Neki izvori navode da je umro 1942. godine.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Školovao se u Francuskoj, gde je završio prava. Bio je takođe operski pevač, i novinar, i diplomata Kraljevine Jugoslavije od 1924–1941.[1] U svojim delima često je opisivao svoj kraj Sokobanju, planinu Ozren i aleksinačku kotlinu.[2] Njegov rad je donedavno bio zaboravljen i skrajnut zbog cenzure u komunističkoj Jugoslaviji, jer je jedan njegov rođak, brat od strica Ratko Živadinović, bio član Jugoslovenskog narodnog pokreta Zbor.[3] Zavičajni muzej Sokobanja se nalazi u kući koja je konfiskovana njegovoj porodici, i u njoj se ironično sada nalazi njegova spomen soba. U Sokobanji danas postoji Udruženje književnika Stojan Živadinović. Gojko Tešić je u publikaciji "Utuljena baština" o zabranjenim piscima, saznao da je Stojan bio dobitnik nagrade Srpske kraljevske akademije za zbirku "Ispod Ozrena", i da je bio prevođen na nemački, francuski i mađarski jezik, ali je zbog svog strica kasnije zabranjen i dela su mu pala u zaborav.[4] Njegov roman "Zmija u nedrima" iz 1940. godine je jedna od poslednjih knjiga koje je objavio Geca Kon, i u pitanju je remek delo psihološke i kriminalističke literature. Roman govori o sedamnaestogodišnjem mladiću Stevanu koji se sa studija vraća u rodni kraj kako bi otkrio ko mu je ubio roditelje.[5]
Dela[uredi | uredi izvor]
- Do poslednje daha - roman (1923)
- Ispod Ozrena - pripovetke (1923)
- Događaji i ljudi - pripovetke (1924)
- Gospođa zagonetka - pripovetke (1924)
- Pismo Milanu Rakiću (rukopis) (1927)
- Karađorđe - roman (1930) prvi deo trilogije
- U đavoljim kandžama (1931)
- Hajduk Veljko - roman (1932) drugi deo trilogije
- Vujica Vulićević - roman (1933) treći deo trilogije
- Betoven (1937)
- Pripovetke (1937)
- Trideset godina ćutanja (1937)
- Zmija u nedrima (1940)
- O radu (1941)[6]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ https://www.juznevesti.com. „Nepravedno zaboravljeni Sokobanjac – Stojan Živadinović”. Južne vesti (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-10-14.
- ^ „Stojan Živadinović”. Portalibris knjižara (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-10-14.
- ^ „Online knjižara Dereta | Autori”. Online knjižara Dereta (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-10-14.
- ^ Gojko Tešić: Utuljena tradicija - proganjani i streljani pisci (na jeziku: srpski), Pristupljeno 2023-10-14
- ^ „Zmija u nedrima – Stojan Živadinović”. Portalibris knjižara (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-10-14.
- ^ Maribor, IZUM-Institut informacijskih znanosti. „Rezultati pretraživanja stojan živadinović NBS :: COBISS+”. plus.cobiss.net (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-10-14.