Studentski protest 1992. godine u Nišu
Studentski protest 1992. godine u Nišu je organizovan nakon martovskih demonstracija 1991. godine. Iako su beogradski studenti započeli protest protiv režima Slobodana Miloševića, vrlo brzo su im se pridružili i studenti iz Niša i Novog Sada.
Studentski protest 1992. godine u Nišu | |
---|---|
Datum | 15. jun - 10. jul |
Lokacija | Niš |
Status | Protest je spontano prekinut |
Zahtevi protesta
[uredi | uredi izvor]Predstavnici studenata beogradskog univerziteta 08.06.1992. godine zahtevali su:
- Formiranje Vlade nacionalnog spasa - koju bi činili najumniji i najsposobniji građani Srbije koji bi svojim ugledom u zemlji i svetu vratili Srbiji mesto koje mu sa pravom pripada u svetskoj zajednici i sprečiti krvoproliće i razjedinjavanje srpskog naroda;
- Raspuštanje Narodne skupštine i Vlade Republike Srbije zbog toga što su vodile krajnje nekompetentnu i neuspelu politiku i time direktno izneverile narod koji predstavljaju;
- Ostavku predsednika Republike Srbije, Slobodana Miloševića, kao glavnog nosioca ove politike;
- Raspisivanje višestranačkih izbora za Ustavotvornu Skupštinu od strane Vlade nacionalnog spasa.
Studenti Beogradskog univerziteta, predvođeni Savezom studenata Elektrotehničkog fakulteta, započinju demonstracije pod nazivom „Studentski protest 1992.” koje su trajale čitavo leto. Njima se pridružuju studenti iz Niša i Novog Sada.
Protest se odvijao na platou ispred Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, i u prostorijama ovog i ostalih fakulteta na Studentski trg. Organizovani su koncerti, predstave, predavanja i performansi.
Studentski protest u Nišu počinje istog dana kada i u Beogradu. Prvi stupaju u protest studenti Elektronskog fakulteta i stanari Studentskog doma kod tehničkih fakulteta (Paviljon 4). Odluku o stupanju u protest 15. 06 .1992. godine potpisuje Štrajkački odbor.
Značajni datumi Studentskog protesta 1992. godine
[uredi | uredi izvor]Značajni datumi Studentskog protesta 1992. godine[1]:
- 30. maj: Generalna skupština UN donosi Rezoluciju 757 kojom na snagu stupaju sankcije prema SR Jugoslavija.
- 01. jun: Od ranog jutra, na Elektrotehničkom fakultetu studenti spontano protestuju i traže reakciju Saveza studenata. Odluku da pokrenu protest donose lideri Saveza studenata Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu, nezavisnog studentskog lista „Vrenje“, Studentske međufakultetske asocijacije i Foruma terazijskog parlamenta: Milan Ristić Rista, Osvald Tomović, Goran Ćirić, Aleksandra Rašić, Nađa Sabljaković, Aleksandar Gubaš, Mira Trajković, Brankica Aćimović, Slobodan Tomić, Aleksandra Vesić, Goran Filipović, Branimir Kuzmanović, Goran Lapčević, Zoran Popović, Olga Kavran[2], Boris Stajkovac, Aleksandar Vranić, Milan Jovanović, Borko Drašković, Vlatko Sekulović, Nenad Vujić, Zoran Stepanović, Denis Pavličić, Branko Janković i Sava Veličković. Tokom prepodneva, već su napisani i zahtevi Studentskog protesta, koji će se nekoliko dana kasnije pojaviti u javnosti. Prvi put se pojavljuje i zvaničan zahtev za ostavkom Slobodana Miloševića.
- 03. jun: Na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu je organizovan sastanak većine studentskih organizacija Beogradskog univerziteta. Prisutni su i predstavnici Saveza studenata Beograda, pod rukovodstvom Slaviše Orlovića. Na sastanku se prvi put zvanično pojavljuju četiri zahteva Studentskog protesta '92. Nakon vrlo burne rasprave zahtevi se u načelu prihvataju, ali se konačna odluka o početku protesta odlaže za sledeći sastanak.
- 04. jun - Održan je miran protest studenata beogradskog Univerziteta ispred Tehničkih fakulteta na kome je prisustvovalo 3000 studenata.
- 05. jun: Sastanak predstavnika 33 studentske organizacije u prostorijama Saveza studenata Beograda. Uz oprečna mišljenja i polemike, jedini rezultat je bio zakazivanje novog sastanka. Izvršni odbor Saveza studenata Studentskog grada organizuje neuspešan miting sa zahtevima da se ruskoj i američkoj ambasadi uputi ultimatum za povlačenje sankcija.
- 07. jun: U Studentskom gradu, grupa studenata, stanara doma, organizuje miting podrške Inicijativnom odboru Studentskog protesta.
- 08. jun: Predstavnici tridesetak fakulteta i asocijacija Beograda usaglasilo je Proglas studenata beogradskog univerziteta.
- 15. jun: Zvaničan početak protesta u Beogradu i Nišu. U Nišu počinje na Elektronskom fakultetu, kome se priključuju studenti Mašinskog fakulteta i Građevinskog fakulteta.
- 17. jun: Razgovor Slobodana Miloševića sa delegacijom BU. Nakon razgovora sledi burna reakcija univerzitetske javnosti i dodatni impuls protesta.
- 22. jun: Nastavno - naučno veće Univerziteta u Nišu podržalo zahteve studenata - učesnika u protestu.
- 27. jun: Svestudentski sabor u Beogradu.
- 28. jun: Početak Vidovdanskog sabora u Beogradu.
- 09. jul: Formiranje Odbora studentskog protesta Srbije.
- 15. jul: Završetak „Prve faze” Studentskog protesta ’92.
Struktura protesta
[uredi | uredi izvor]Operativno telo je predsedništvo. Odbor i predsedništvo spadaju u najuže jezgro protesta. Oni koordiniraju najveći deo akcija, zastupaju protest u javnosti, zvanično reaguju na neadekvatno predstavljanje protesta. U Nišu je osnovna svrha Odbora, naročito u prvim danima protesta bila usklađivanje sa dešavanjima u Beogradu. Poslednjih dana protesta, na inicijativu Odbora iz Niša, iznet je 02. jula. predlog formiranja Odbora studentskog protesta Srbije.
PREDLOG ZA FORMIRANjE ODBORA NA NIVOU SRBIJE:
- Ime: 1) Organizacioni odbor Univerziteta Srbije; 2) Koordinaciono telo Odbora studentskog protesta Univerziteta Srbije.
- Sastav: Beograd (4 člana), Niš (2 člana), Novi Sad (2 člana), Kragujevac (2 člana), Priština (2 člana);
- Sedište: Beograd;
- Predsedavajući: Beograd;
- Kvorum: 1/2 + 1 = 7 članova;
- Odlučivanje: Prostom većinom;
- Sastanci: redovni - jednom mesečno i vanredni - po potrebi;
- Cilj: 1) Ispunjenje zahteva studenata Srbije i 2) Stvaranje autentične studentske organizacije u Srbiji;
- Način delovanja: Koristeći sva demokratska sredstva pritiska na organe vlasti u državi i na Univerzitetima;
- Napomena: U dogledno vreme pristupiti donošenju Programa i Statuta organizacije. Kada se steknu uslovi izvršiti demokratske izbore za autentične predstavnike studenata[1].
Odnos sa zvaničnim studentskim institucijama
[uredi | uredi izvor]- Savez studenata Univerziteta u Nišu, odnosno njegov Univerzitetski odbor nije se oglasio u javnosti nijednim zvaničnim obaveštenjem u kome bi se odredio prema Studentskom protestu ’92;
- Studentski kulturni Centar u Nišu - u toku trajanja protesta, a ni posle njega, ni u jednom trenutku se nije obratio javnosti saopštavajući svoj stav prema protestu;
- PRESSING - PRESSING je studentski list. Njegov osnivač i izdavač je SS Univerziteta u Nišu. Počinje da izlazi 1991. godine, najpre kao podlistak u omladinskom glasilu „Grafit”, a zatim i kao samostalno izdanje. Ipak, dok traje studentski protest ’92 u Nišu se pojavljuje se nijedno posebno izdanje lista. U broju koji izlazi iz štampe neposredno po njegovom završetku nema nijednog teksta posvećenog protestu studenata niškog Univerziteta. Tako se desilo da jedno studentsko glasilo nijednom rečenicom ne zabeleži tako dugotrajan protest;
- Studentski radio program „10” - počinje sa radom sredinom 1991. godine i sam početak delovanja ovog programa predstavlja pionirski poduhvat, budući da do tada nije postojala nijedna emisija koja se bavila isključivo studentskim pitanjima. Početak rada je nesumnjivo zasluga čelnika SS koji su iskoristili popustljivu klimu „gradskih struktura” posle „plišane revolucije”. Radio program „10” se emituje svakog radnog dana u trajanju od sat vremena. Dva dana nakon otpočinjanja protesta - 17. 06. 1992 upućen je zahtev Radio Nišu - Studentskom radio programu „10” za ustupanje termina za predstavnike Protesta. Nakon toga u narednom periodu u ovom programu podjednako su zastupljeni stavovi SS i Odbora studentskog protesta. Nijedna od objavljenih vesti nije dobila ni negativan ni pozitivan komentar, na taj način Studentski program je uspeo da zadrži profesionalni nivo u izveštavanju. Zbog redovne letnje pauze, program je prekinuo rad 30. juna, te nije dočekao prestanak protesta[1].
Rektor i profesori među studentima u protestu
[uredi | uredi izvor]„Univerzitetski nastavnici nisu jedina populacija unutar sistema visokog obrazovanja koja se koleba između pokornosti, pasivnog otpora i pobune” - Slobodan Drakulić
24. juna. 1992. godine u amfiteatru Elektronskog fakultetana zboru koji je organizovao Odbor studentskog protesta ’92, zajedno sa svim ostalim prorektorima i pojedinim dekanima (izostali su Tehničkog Mašinskog, Ekonomskog i Fakulteta zaštite na radu) studentima se obratio dr Branimir Đorđević, redovni profesor Elektronskog fakulteta i rektor Univerziteta u Nišu. Pres služba, nakon obraćanja, obavestila je širu javnost na sledeći način:
„Cilj obraćanja je bio da Rektor obrazloži odluku Nastavno - naučnog veća donetu na tajnom glasanju sa 15 glasova ZA i 10 PROTIV u kome se podržavaju zahtevi studenata izraženi u Proglasu studenata. Rektor je nedvosmisleno izjavio da će se s obzirom na odluku Nastavno - naučnog veća u javnosti zastupati zahteve studenata, te razrešio nesporazume nastale oko svoje interpretacije teksta odluke koja odstupa od zapisnika i stenograma. Na pitanje novinara: “Da li će posle Vašeg pristanka na naše zahteve biti sukoba u partiji kojoj pripadate, preciznije Socijalističkoj Partiji Srbije?” Gospodin rektor je odgovorio: Ja sam oduvek bio čovek koji misli svojom glavom. Meni niko ne može reći na kojoj ću strani biti“.
Spisak ostalih profesora i saradnika, koji su pružali podršku studentima:
Ime i prezime | Naučna titula | Univerzitetsko zvanje | Nastavni predmet | Fakultet |
---|---|---|---|---|
1. Gradimir Milovanović | Doktor matematičkih nauka | Redovni profesor Matematika 1 | Numerička matematika | Elektronski |
2. Dimitrije Stefanović | Doktor elektrotehničkih nauka | Redovni profesor | Materijali za elektroniku/ Optoelektronika | Elektronski |
3. Dragutin Veličković | Doktor elektrotehničkih nauka | Redovni profesor | Elektromagnetika | Elektronski |
4. Lidija Stefanović | Doktor matematičkih nauka | Docent | Matematika 2 | Elektronski |
5. Ninoslav Stojadinović | Doktor elektrotehničkih nauka | Redovni profesor | Mikroelektronika | Elektronski |
6. Radosav Đorđević | Doktor matematičkih nauka | Redovni profesor | Matematika 1 | Elektronski |
7. Bogdan Đurović | Diplomirani sociolog | Asistent - pripravnik | Sociologija rada sa ekonomijom | Mašinski |
8. Vojislav Stojiljković | Doktor mašinskih nauka | Redovni profesor | Obrada plastičnom deformacijom /Obrada rezanjem | Mašinski |
9. Dragoljub B. Đorđević | Doktor socioloških nauka | Vanredni profesor | Sociologija sa filozofijom prirodnih nauka | Mašinski |
10. Predrag Popović | Doktor mašinskih nauka | Redovni profesor | Mašine za obradu deformisanjem | Mašinski |
11. Nikola Cekić | Doktor arhitekt. nauka | Docent | Projektovanje društ. zgrada / Osnovi projektovanja | Građevinski |
12. Tomislav Igić | Doktor građevinskih nauka | Vanredni profesor | Tehnička mehanika 2 / Otpornost materijala | Građevinski |
13. Tomislav Radoičić | Doktor građevinskih nauka | Redovni profesor | Betonski mostovi / Betonske i predhod. napregnute konstrukcije | Građevinski |
14. Marko Sekulović | Doktor ekonomskih nauka | Vanredni profesor | Ekonomske doktrine | Ekonomski |
15. Stojan Bogdanović | Doktor matematičkih nauka | Redovni profesor | Matematika | Ekonomski |
16. Vladimir Nešić | Doktor psiholoških nauka | Vanredni profesor | Socijalna psihologija / Psihologija | Filozofski |
17. Dragan Žunić | Doktor socioloških nauka | Vanredni profesor | Sociologija umetnosti | Filozofski |
18. Draško Bjelica | Magistar filozofskih nauka | Asistent | Logika/ Uvod u filozofiju | Filozofski |
19. Dušan Ćirić | Doktor matematičkih nauka | Vanredni profesor | Topologija / Matematička analiza 1 | Filozofski |
20. Miodrag Milenković | Magistar socioloških nauka | Asistent | Sociologija saznanja/ Sociologija religije | Filozofski |
21. Miroslav Ćirić | Doktor matematičkih nauka | Docent | Algebra 3 | Filozofski |
22. Slobodanka Kitić | Magistar filoloških nauka | Asistent | Engleski jezik | Filozofski |
23. Jadran Stojanović | Diplomirani matematičar | Asistent - pripravnik | Matematika | Filozofski |
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b v Đorđević B., Dragoljub;; Dukić, Saša (1992). SILE MRAKA I BEZUMLjA. Niš: Naučni podmladak Studentski kulturni centar Niš. ISBN 86-7873-002-1.
- ^ Radomirović, B. „Za studente Prištinskog univerziteta 1.210 ležajeva”. Politika Online. Pristupljeno 2022-12-18.