Pređi na sadržaj

Sukobi u Kumanovu (2015)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Sukob u Kumanovu (2015)
Deo sukobi u Severnoj Makedoniji (2015)

Grad Kumanovo na severu Mekedonije
Vreme9. — 10. maj 2015.
Mesto
UzrokProvokacije albanskih terorista
Ishod Pobeda Makedonske policije i specijalnih jedinica
Sukobljene strane

Severna Makedonija

Oslobodilačka nacionalna armija
Komandanti i vođe
Đorge Ivanov
Nikola Gruevski
Gordana Jankulovska
Fadil Fejzilahu
Mirsad Ndrecaj
Jačina
150-200 policajaca 70-100 terorista
Žrtve i gubici
8 policajaca (poginulih)
37 povređenih
10[1][2][3][4]-14[5][6][7] terorista (poginulih)

Sukob u Kumanovu je oružani sukob u kome se 9. i 10. maja 2015. godine sukobila Makedonska policija sa više od 40 naoružanih i uniformisanih pripadnika nepoznate organizacije koji su se krili u pojedinim kućama u Kumanovskom Divljem naselju naseljenom Albancima. Osmorica policajaca iz specijalne jedinice Tigar je poginulo, a 37 je zadobilo povrede nakon što je u Divljem naselju (koje neki mediji nazivaju Diva selo, a neki mediji navode da je sukoba bilo i u naselju Tode Mendol) u Kumanovu, u subotu 9. maja rano ujutru, u 04:40, počeo oružani sukob policije i zasad nepoznate, velike i naoružane grupe od 50 - 70 pripadnika. Skopska televizija Sitel, bliska makedonskim vlastima, javila je u subotu uveče da je policija uspela da savlada napadače, a da se poslednjih 27 terorista predalo policiji mašući belim čaršavima.

Zona konflikta: Naselje Tode Mendol, Kumanovo, 10-ak kilometara južno od granice Srbije i Severne Makedonije. Makedonski Kanal TV 5 javlja da se policija posle predaje naoružane grupe nije povukla i da je nastavila da otkriva ostale teroriste koji se kriju po kućama. Reporter RTS-a sa lica mesta javio je da su se u Kumanovu u večernjim satima još uvek čuli sporadični rafali. I Kumanovonjuz javljao je da se u Kumanovu i u subotu u večernjim časovima, nakon popodnevnog zatišja u naselju Tode Mendol i dalje čula pucnjava, da se nastavlja opsadno stanje, da policija pretresa pojedine kuće, a da su u centru Kumanova ulice prazne, a dućani zatvoreni. Kumanovo njuz prenosi saopštenje makedonskog MUP-a da je u Kumanovu u "Divljem naselju", odnosno u nekoliko kuća u naselju prema prethodnim informacijama locirana grupa čiji su pripadnici dobro naoružani i obučeni da se bore u ovim uslovima i da su pripadnici policije naišli na žestoki otpor terorista koji su koristili automatsko oružje, granate i snajpersku vatru. To je specifično područje sa uskim ulicama, što predstavlja dodatni rizik za policijske jedinice koje rade na terenu saopštilo je makedonsko Ministarstvo unutrašnjih poslova. MUP Makedonije je saopštio na konferenciji za novinare da se vrši pretres i okolnih mesta. Kumanovo je nadletao helikopter, a policijske snage iz cele zemlje upućene su u taj grad. Gradonačelnik Kumanova Zoran Damjanovski je za TV Novu grupa izjavio da je između 50 i 70 naoružanih osoba smešteno u privatnim kućama koje su opkolili pripadnici makedonske poicije, a da je u toku je i potera za onima koji su odbegli i nalaze se u naselju Diva. U nedelju 10. maja oko podne portparol MUP-a Ivo Kotevski saopštio je da je poginulo osam policajaca, da je 37 povređeno, a da je u razmeni vatre ubijeno je 14 terorista. Zbog sukoba obustavljen je saobraćaj na auto-putu Beograd-Skoplje koji prolazi kroz Kumanovo, javljali su makedonski mediji, a kasnije je objavljeno da je put prohodan. Srpskim građanima zvaničnici u Beogradu su savetovali da ne putuju u Makedoniju, a da na putu za Grčku biraju alternativne pravce. Makedonska policija je blokirala auto-put i u pravcu granice sa Bugarskom. Naselje Tode Mendol je blokirano i opkoljeno jakim policijskim snagama. Neke kuće su gorele. Makedonska policija je poslednjih dana učestalo patrolirala po okolini Kumanova, posebno oko Lipka, ali nije bilo izveštaja o sukobima. U selu Tanuševci, nedaleko od Kumanova, počeo je sukob 2001. godine.

Etnički sastav stanovništva[uredi | uredi izvor]

U Kumanovu, trećem po veličini gradu u Makedonije je prema popisu iz 2002. godine živelo 70.000 stanovnika, od toga Makedonaca 43.000, Albanaca 18.000, Srba oko 5.000 i Roma oko 4.000.

Pozadina[uredi | uredi izvor]

Nekoliko naoružanih grupa od početka sedmice pojavilo se u okolini Kumanova i Kičeva, ali još niko sa sigurnišću ne zna ko ih je predvodio i kakvi su im ciljevi. U toj zoni ranije u aprilu 2012. se odigrao zločin - petostrukog ubistva na Smiljkovskom jezeru za dvadeset kilometara udaljenom predgrađu Skoplja. U kućama uhapšenih osumnjičenih za to ubistvo pronađeni su amblemi UČK i indicije o učešću nekih od njih u ratovima na Bliskom istoku. Ovog proleća oko 40 naoružanih ljudi napalo je na pograničnu karaulu u selu Gošince, 15-ak kilometara severozapadno od Kumanova, a osobe koje su taj napad izvele, i onda posle izvesnog vremena misteriozno nestale opisivane su kao dobro naoružane i obučene u maskirne uniforme sa oznakama OVK.

Tok sukoba[uredi | uredi izvor]

Prema listu Vesti pucnjava je počela u naselju "Tode Mendol", a borbe su vođene i blizu ambulante, Doma armije, fabrike "Kiro Fetak" i Zelene pijace u Kumanovu. List citira žitelje tog dela grada koji ističu da je policija iz jedne kuće pokušala da zapleni veću količinu oružja, ali da je naišla na oružani otpor, da je po jednima naoružana grupa sa Kosova došla iz pravca sela Slupčane sa ciljem da zauzme kasarnu na izlazu iz Kumanova, ali da je u tome bila sprečena. Vesti citiraju portal Libertas koji Dve kriminalni bandi od Kosovo "iznajmeni" za incidenti vo Kumanovo?! navodi da su nekoliko dana pre sukoba u Kumanovo dovedene dve kriminalne bande sa Kosova, da su jednu predvodili Mirsad Ndrecaj komandant NATO iz OVK sa Kosova i bek Rizva, koja je prethodnih nekoliko dana bila u obližnjem selu Slupčani, a da je drugu kriminalnu bandu sa Kosova predvodio izvesni Sabit Geci iz Kosovske Drenice, koju su, kao i prvu prema «diplomatskim izvorima" Libertasa angažovali naručioci iz Makedonije. Plan naurožane terorističke grupe bio je napad na nekoliko državnih i civilnih ciljeva, rekla su u priznanju privedena lica a potvrdio portparol makedonskog MUP-a Ivo Kotevski. Makedonska MINA pod naslovom MINA pod naslovom Kosovo Terrorists with ISIS Tactics, Planned to Kill 100s of Civilians with a Car Bomb tvrdi na engleskom jeziku da je tokom akcije u Kumanovu makedonska policija uništila automobil-bombu koji je bio prepun eksploziva, a koji je bio parkiran u blizini kuće u kojoj su se sklonili i da je verovatni plan kosovske terorističke grupe bio da izazove veliki broj civilnih žrtava, obzirom da je više hiljada ljudi trebalo da se okupi na fudbalskom derbiju između Vardara i Škendije i na skopskom maratonu (koji je po izbijanju sukoba otkazan). Pojava naoružane grupe koncidira s masovnim protestima opozicije u Skoplju i u još devet makedonskih gradova, koji nisu imali nacionalni karakter. Socijaldemokrata Zoran Zaev pozvao je na prekid protesta kako bi svi doprineli rešavanju situacije u kojoj se našla Makedonija. Ibrahim Šabani, razrešeni skopski muftija i generalni sekretar Islamske verske zajednice Afrim Tahiri upali su 4. maja sa povećom grupom od 50 naoružanih lica u sedište Islamske verske zajednice u Skoplju i saopštili da će oni upravljati tom organizacijom. Prema skopskom portalu Faktor to je predstavljalo kulminaciju sukoba Šabanija i Tahirija s jedne strane i reisa Islamske verske zajednice Sulejmana Redžepija sa druge strana. Makedonska policija je poslednjih dana učestalo patrolirala po okolini Kumanova, posebno oko Lipka, ali nije bilo izveštaja o sukobima. U selu Tanuševci, nedaleko od Kumanova, počeo je sukob 2001. godine. U toj oblasti živi velika zajednica etničkih Albanaca. Albanska manjina čini četvrtinu od ukupno dva miliona stanovnika Makedonije. U saopštenju makedonskog MUP-a se kaže da je grupa ilegalno ušla iz susedne zemlje (ali ne kaže koje) nekoliko dana ranije. Pojedini mediji su javljali da je u selu Zajas i u okolini Kumanova viđena grupa naoružanih ljudi, ali su meštani negirali da su takvu grupu videli. Ministarka Jankulovska je potom rekla da su među teroristima strani državljani, ali i građani Makedonije. "Politika prenosi da je prištinski list" Ekspres "javio, pozivajući se na svoje izvore, da u incidentima u Kumanovu ima i građana sa Kosova. Prištinski list Fjalja u tekstu Ekskluzive: Fjalja u tekstu Ekskluzive: UCK u kthye në Kumanovë për ti nxjerrë 3 bashkëluftarë citira nekog člana UČK koji izjavljuje da je "bitka" u Kumanovu posvećena "komandantu Harun Aliju, za koga kaže da je ubijen pre 5 godina sa Džafar Šaljom Radušom u Skoplju... (Kako je svojevremeno izveštavano na sajtu RTS pod naslovom Četiri mrtva u obračunu kod Skoplja Džafer Šalja iz Prištine, koji je u Makedoniji osuđen na devet godina zatvora zbog napada na policajca i šverca oružja, i makedonski državljani Kemal Fejzula i Šaban Zejneli, prvi iz skopskog sela Grčec, a drugi iz tetovskog sela Merovo ubijeni su 12. maja 2010. godine kada je policijska patrola pokušala da zaustavi kombi, nedaleko od sela Raduša, a osobe koje su se nalazile u vozilu otvorile vatru na policiju. U kombiju su pronađene tri ručne bombe, tri kompleta ručnih bacača, šest automatskih i poluautomatskih pušaka, snajperska puška, eksploziv, 12 minobacačkih projektila, uniforme i amblemi OVK.)

Koha ditore je 10. maja pod naslovom Policia lëshon videon e arrestimit të shqiptarëve në Kumanovë objavila video na kome se vidi nekoliko Albanaca uhapšemih u Kumanovu, uz napomenu da su među uhapšenima Sami Uksini, poznat kao komandant Sokoli, Beg Rizvaj, Demehu i Muhamed Krasnići, komandant Mališeva... Skopski Kanal 5 takođe 10. maja objavljuje pomenuti snimak i posebno pominje Muhameda Krasnićija, komandanta Mališeva, Mirsada Ndrecaja, komandanta NATO, Samija Ukšinija, komandanta Sokolija, Beg Rizvaja zvanog komandant Begu, Deme šehu zvanog Juniku. Pored pomenutih pripadnika oružane grupe sa Kosova za koje se kaže da su u prethodnim godinama bili involvirani u brojne napade, a da su bili na međunarodnim poternicama za najteža krivična dela, Kanal 5 navodi da deo uhapšenih ima makedonsko državljanstvo, te da je reč o licima koja su prethodno gonjena za najteža krivična dela, ubistva, krađe ... Skopski list Večer navodi da je među 14 poginulih terorista prepoznat Džafer Zumberi iz Đakovice, a da možda ima još poginulih terorista, pošto su neke od zgrada oko kojih su vođene borbe jako oštećene. MUP Makedonije se oglasio saopštenjem u kom je navedeno da su naružanoj grupi u Kumanovu njene pristalice pomogle da se sakriju u nekoliko kuća u tzv Divljem naselju naseljenom skoro isključivo Albancima, da je grupa dobro naoružana i dobro obučena. Ranjen je i jedan od napadača, koji su uniformisani. Kanal TV 5 citirajući ministarku policije Gordana Jankulovska izveštava da je otpor naoružane grupe trajao punih 16 časova, a da je grupa u osnovi podeljena u subotu 9. maja, oko 18 časova popodne, kada se jedna poveća grupa predala, ali je druga, zabarikadirana u drugoj zgradi nastavila da pruža otpor. Ona je rekla da među teroristima ima poginulih, ali da još ne može da govori o tačnim brojkama. Makedonska agencija MINA javlja da je u policijskoj akciji navodno ubijen Fadilj Fejzulahi za koga se kaže da je poznati terorista i bivši lider UČK. MINA takođe izveštava da je posle 20 časova uveče i dalje bilo pucnjave, da policija pretresa kuću po kuću, da se pretpostavka da se grupa terorista nalazi u naselju Tode Mendol pokazala tačnom, te da su neki od terorista skinuli uniforme i zamenili ih civilnim odelom kako bi izbegli hapšenje. Skopska TV na albanskom jeziku Alsat izvestila je nešto posle 21 čas 9. maja da je uništena i poslednja naoružana grupa od devet lica, od kojih su se četvorica predala policiji, četvorica poginula, a jedan izvršio samoubistvo. U nedelju 10. maja ujutru reporter RTS-a Miljana Okiljević javila je da se Kumamanovu ponovo čuje sporadična pucnjava, i da grad nadleće policijski helikopter... U toku policijske akcije građanima je zabranjeno da napuštaju domove, ali mnogi od njih su preplašeni i počeli su da napuštaju grad. Uočena je velika grupa ljudi koja je kod Preševa prešla u Srbiju. Kasnije u toku dana javljano je o evakuaciji civila iz zone konflikta (neki su evakuisani i u oklopnim transporterima). Mediji u Makedoniji, koji emituju program na albanskom jeziku, javljaju da u sukobima ima i poginulih civila. Grupa od oko 150 Albanaca protestovala je ispred makedonske ambasade u Beču, tvrdeći da je u Kumanovu reč o napadu na Albance. Jedna od grupa koja nosi ime Oslobodilačka nacionalna armija, ili UČK, putem interneta preuzela je odgovornost za napad na makedonsku policiju, kao odgovor na "višednevno uznemiravanje Albanaca u okolini Kumanova", piše prištinski Bota sot. Verodostojnost ove tvrdnje, za sada, nije moguće proveriti, prenosi sajt RTS-a. Potpresednica skupštine Kosova iz ovog pokreta, Aida Derguti je rekla da su ujutru "napadnuti Albanci u Makedoniji, kao nekada, kada je srpska policija je napala Albance na Kosovu" i poručila Makedonskim vlastima:

"Nemojte da nas terate da sedam miliona Albanaca, krenemo praznih ruku i da ne bude više te države..."

Nekadašnji komandant Oslobodilačke nacionalne armije, lider Demokratske unije integracija Ali Ahmeti, manje članice vladajuće koalicije, pozvao je danas građane da ne podležu provokacijama. On je naveo da je upad naoružanih ljudi u Kumanovo nastavak incidenata poput nedavnog napada na karaulu Gošince, kao i eksplozije koja se dogodila ispred sedišta njegove stranke u Skoplju. Tanjug prenosi pisanje prištinskih medija da je tamošnji pokret Samoopredeljenje je zatražilo od zvanične Prištine i Tirane da reaguju i da zaustave, kako su naveli, "diktatora" Nikolu Gruevskog, premijera Makedonije. Nakon dešavanja u Kumanovu, Žandarmerija Srbije je rasporedila dodatne snage u Kopnenoj zoni bezbednosti, a premijer Srbije Aleksandar Vučić je za nedelju 10. maja zakazao vanrednu sednicu Biroa za koordinaciju službi bezbednosti. U Preševu je prema izveštajima sa terena, napeto ... Tanjug javlja da je u pasatu nemačkih registarskih oznaka, kojima je upravljao državljanin Nemačke na graničnom prelazu Batrovci otkriveno 10 paketa po 100 komada, ukupno 1.000 komada elektronskih detonatora za eksploziv. Povodom policijske akcije ujutro 10. maja u Kumanovu, u kojoj, kako javljaju makedonski mediji, ima povređenih, a možda i poginulih civila i policajaca, oglasio se i Demokratski savez Srba u Makedoniji, istakavši da sa zabrinutošću prati razvoj stanja. Iz te stranke apeluju na smirenost i uzdržanost. Demokratski savez je pozvao građane da se, bez obzira na etničku i versku pripadnost, ujedine i da osude terorističke napade, da ih izoluju i da sarađuju sa snagama bezbednosti.

"Očekujemo od građana da pruže podršku snagama bezbednosti u borbi sa teroristima koji ugrožavaju bezbednost i teritorijalni itegritet Makedonije", navodi se u saopštenju Demokratskog saveza.

Taj savez apeluje na sve ostale partije da prestanu sa međusobnim optužbama i od snaga bezbednosti očekuju da se na efikasan način obračunaju sa naoružanim grupama. Predsednik Makedonije Đorđe Ivanov je, zbog događaja u Kumanovu, prekinuo zvaničnu posetu Rusiji gde je prisustvovao paradi u čast 70 godišnjice pobede nad fašizmom i vratio se u zemlju, saopšteno je iz njegovog kabineta. Srpski ministar policije Nebojša Stefanović razgovarao je i sa makedonskom ministarkom unutrašnjih poslova Gordanom Jankulovski o trenutnoj situaciji u Makedoniji i obavestio Jankulovsku da su upućene dodatne policijske snage na granici sa Makedonijom, potvrđeno je "Blicu" koji je preneo da je došlo do povlačenja granične policije sa Makedonijom, ali TV N1 nije dobio potvrdu ove informacije. Makedonska ministarka policije Gordana Jankulovska je odbacila spekulacije medija da se makedonska policija povukla sa nekih granica ili strateških pozicija[8].

Kraj sukoba[uredi | uredi izvor]

Pomoćnik ministra unutrašnjih poslova Ivo Kotevski je rekao danas da je policija pronašla tela 14 terorista u uniformama, kao i da je policijska akcija u Kumanovu danas završena. On je na konferenciji za novinare rekao da su u pitanju Albanci sa Kosova i da se dovode u vezu sa formiranjem brojnih terorističkih i ekstremističkih grupa u regionu, odnosno, kako je rekao, figuriraju kao osnivači paravojnih struktura. Deo privedenih je od ranije poznat policiji, kazao je on, i dodao da teroristi sa sobom nisu imali lična dokumenta. On je naveo da su oni u Makedoniju ušli početkom maja, s namerom da sredinom meseca počnu sa terorističkim napadima. Tokom policijske akcije pronađen je veliki arsenal oružja, a lideri oružane grupe su bili Muhamed Krasnići, poznat kao komandant Mališeva, Mirsad Ndrecaj, poznat kao komandant Nato, Sami Uškini, poznat kao komandant Sokoli, Bei Rizaj i Dem Šehu. Novinska agencija MIA navela je da su poznati identiteti šestorice poginulih pripadnika policije: Žarko Kuzmanovski (32), Sašo Samoilovski (32), Nenad Serafimovski (28), Isamedin Osmani, Boban Ivanović i Goran Ilievski. Broj poginulih civila još uvek nije poznat[9].

Međunarodna reakcija[uredi | uredi izvor]

Diplomatske misije SAD, EU, OEBS-a i NATO-a u Skoplju, izdale su zajedničko saopštenje u vezi sa policijskom operacijom u Kumanovu, u kojoj su snage bezbednosti dva dana vodile žestoku borbu sa naoružanom grupom. "Svi iskreno žalimo zbog gubitka života u operaciji u Kumanovu koja se, kako izgleda, na sreću okončala", navodi se u saopštenju i dodaje da su svi legitimni politički predstavnici u Makedoniji i regionu osudili nasilje. "Prema našem mišljenju, naoružana grupa u Kumanovu je izolovan fenomen. Verujemo da neće biti dozvoljeno da ovo naruši odnose unutar društva", dodaje se u saopštenju.

Diplomatske misije su, takođe, izrazile nadu da je ovo trenutak kada lideri u Makedoniji treba da se udruže u dijalogu o svim pitanjima sa kojima se država suočava, uključujući političku krizu i neophodne reforme, prenela je MIA[10].

Rusko Ministarstvo spoljnih poslova izrazilo je danas zabrinutost zbog oružanih incidenata kod Kumanova u Makedoniji ali i antivladinih protesta u toj zemlji. U saopštenju za javnost oni ističu da se nadaju da će situacija u Kumanovu u najskorije vreme biti normalizovana i istražene okolnosti. Takođe se izražava zabrinutost zbog antivladinih protesta u Makedoniji, uz ocenu da niz opozicionih snaga i nevladinih organizacija koje, kako se navodi, "inspiriše Zapad" i koje slede logiku "obojenih revolucija" mogu da imaju posledice po regionalnu bezbednost[11].

Reference[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]