Sumuabum
![]() | Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Sumuabun je bio vođa amoritskih plemena, osnivač i prvi vladar Prve vavilonske dinastije. Prema donjoj hronologiji, Sumuabun je vladao od 1830. do 1817. godine p. n. e.
Vladavina[uredi | uredi izvor]
Raspadom Sumersko-akadskog carstva (Treće dinastije Ura) nastalo je više amoritskih gradova-država među kojima se ističu Isin, Larsa, Ešnuna, Mari i Ašur. Amoritska plemena upadala su na prostore Mesopotamije uglavnom iz predela Sirije.
Osnivač Prve vavilonske dinastije bio je vođa amoritskih plemena - Sumuabum. On je 1894. godine p. n. e. (sumerski popis kraljeva, prema donjoj hronologiji, dinastija je osnovana oko 1830. godine p. n. e.) upao na teritoriju nome Vavilon i uspostavio svoju dinastiju. Za prestonicu je uzeo grad Vavilon. Strateški položaj Vavilona omogućavao mu je mešanje u borbe okolnih država: Borsipe, Dilbata i Kutua. Kiš, prestonica druge države, nalazio se samo na 15 km severno od Vavilona. Vojska Sumuabuma brojala je svega 300 ljudi. Za sebe je prigrabio titulu "car sve četiri strane sveta" što znači da je od podanika očekivao da ga poštuju kao božanstvo. Kralj Sumuabum proširio je vavilonsku državu na štetu amoritskih država u Kazalu, Kišu i Siparu. Nasledio ga je sin Sumu-la-El.
Kraljevi Prve vavilonske dinastije[uredi | uredi izvor]
Kralj | Vladavina | Komentar |
---|---|---|
Sumuabum | oko 1830—1817 p. n. e. (Kratka hronologija) | Osnivač dianstije |
Sumu-la-El | oko 1817—1781 p. n. e. | |
Sabium | oko 1781—1767 p. n. e. | |
Apil-Sin | oko 1767—1749 p. n. e. | |
Sin-mubalit | oko 1748—1729 p. n. e. | |
Hamurabi | oko 1728—1686 p. n. e. | Carstvo dostiže vrhunac, prostire se na teritoriji čitave Mesopotamije |
Šamsu-Iluna | oko 1686—1648 p. n. e. | |
Abiešu | oko 1648—1620 p. n. e. | |
Ami-ditana | oko 1620—1583 p. n. e. | |
Ami-saduka | oko 1582—1562 p. n. e. | |
Šamsu-Ditana | oko 1562—1531 p. n. e. | Pad Vavilona |
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Istorija starog veka 1 - dr Momir Jović(105)