Surze
Surze nem. Sursee | |
---|---|
![]() Pešačka ulica u starom delu Surzea | |
Administrativni podaci | |
Država | ![]() |
Kanton | Lucern |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— | 8.690 |
— gustina | 1.433,99 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 47° 10′ 28″ S; 8° 06′ 30″ I / 47.17444° S; 8.108333° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 504 m |
Površina | 6,06 km2 |
Poštanski broj | 6210 |
Veb-sajt | |
www.sursee.org |
Surze (nem. Sursee, fr. Sursee, ital. Sursee) je grad u središnjoj Švajcarskoj. Surze je drugi po veličini grad u okviru kantona Lucern.
Prirodne odlike
[uredi | uredi izvor]Surze se nalazi u središnjem delu Švajcarske. Od najbližeg većeg grada, Ciriha grad je udaljen 70 km zapadno. Lucern je mnogo bliži - udaljen je 25 km južno.
Reljef: Surze se nalazi u obodnom, istočnom delu plodne i gusto naseljene Švajcarske visoravni, na približno 500 metara nadmorske visine. Grad se nalazi u pitomoj dolini oko Surskog jezera. Neposredno južno od grada izdižu se Bernski Alpi.
Klima: Klima u Surzeu je umereno kontinentalna.
Vode: Kroz Surze blizu istoka reke Sure iz Surskog jezera.
Istorija
[uredi | uredi izvor]Područje Surzea je bilo naseljeno još u vreme praistorije i Starog Rima, ali nije imalo veliki značaj.
Današnje naselje sa datim nazivom prvi put se spominje 1264. godine.
Tokom 18. veka Surze se počinje razvijati i jačati ekonomski. Tada grad dobija odlike značajnijeg naselja. Posle nekoliko burnih godina pod Napoleonom grad se nastavio razvijati na svim poljima. Ovo blagostanje grada se zadržalo do dan-danas.
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]2008. godine Surze je imao oko 9.000 stanovnika, što je tri puta više nego pre jednog veka. Od toga približno 16,9% su strani državljani.
Jezik: Švajcarski Nemci čine tradicionalno stanovništvo grada i nemački jezik je zvanični u gradu i kantonu. Međutim, gradsko stanovništvo je tokom proteklih nekoliko decenija postalo veoma šaroliko, pa se na ulicama Surzea čuju brojni drugi jezici. Tako danas nemački govori 86,9% gradskog stanovništva, a prate ga srpskohrvatski (2,8%) i albanski jezik (2,8%).
Veroispovest: Mesni Nemci su od davnina rimokatolici. Međutim, poslednjih decenija u gradu se znatno povećao udeo drugih vera. Danas su veoma brojni rimokatolici (74,5%) i protestanti (9,8%), a potom slede ateisti, muslimani, pravoslavci.
Galerija slika
[uredi | uredi izvor]-
Gradska rimokatolička crkva
-
Gradska kuća
-
Stari grad
-
Gradsko pozorište