Pređi na sadržaj

TIGR

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

TIGR je skraćenica za Trst-Istra-Gorica-Rijeka. Bila je među prvim antifašističkih organizacija u Evropi. Mnogo članova te organizacije bilo je povezano sa jugoslovenskom i engleskom obaveštajnom službom. Takođe su bili vojnički izvežbani. TIGR u svojoj borbi nije birao sredstava, pa su nasilne akcije i sabotaže bile uobičajene. Podršku je dobivao iz Jugoslavije.

Temelj organizacije postavili su septembra 1927. godine Jože Dekleva, Andrej Šavli i Jože Vadnjal u Nanosu. Ime organizacije preuzeli su po časopisu istarskih đaka u Karlovcu, TIMOR (Tužnu Istru moraju osloboditi rođaci).

Otkrivanje i Tršćanski proces[uredi | uredi izvor]

Organizaciju TIGR Italijani su otkrili nakon atentata na uredništvo tršćanskog časopisa Il Popolo di Trieste. Optuženima su sudili na posebnom sudu za sigurnost države u Trstu. Na procesu, koji je trajao od 1. do 5. septembra 1930. godine, osuđeni su na smrt i streljani Ferdo Bidovec, Fran Marušič, Zvonimir Miloš i Alojzij Valenčič. Ostalih 12 osuđenika bilo je pritvoreno.

TIGR je 1938. godine planirao atentat na Benita Musolinija, prilikom njegove posete u Kobaridu. Plan nije sproveden zbog straha za moguće odmazde nad tamošnjim Slovencima. Godine 1941, nakon hapšenja i streljanja petoro članova TIGR-a, rad organizacije je ugašen.

Kučanovo priznanje[uredi | uredi izvor]

Godine 1997, slovenački predsednik Milan Kučan je, prilikom 50. godišnjice priključenja Primorja Sloveniji, organizaciji TIGR dodelio „Zlatni časni znak svobode Republike Slovenije“.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]