Taborfalva
Taborfalva mađ. Táborfalva | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Mađarska |
Region | Centralna Mađarska |
Županija | Pešta |
Srez | Dabaš |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2018. | 3.216 [1] |
— gustina | 77,15 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 47° 36′ 36″ S; 18° 17′ 24″ I / 47.610° S; 18.290° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Površina | 42,05 km2 |
Poštanski broj | 2381 |
Pozivni broj | (+36) 29 |
Veb-sajt | |
http://www.taborfalva.hu/ |
Taborfalva (mađ. Táborfalva) je naselje u centralnoj Mađarskoj. Taborfalva je veće naselje u okviru peštanske županije.
Geografija
[uredi | uredi izvor]Lokacija
[uredi | uredi izvor]Taborfalva se nalazi u južnom delu Peštanske županije, 60 kilometara od Budimpešte. Sa severa je okružena hrastovima, a sa juga peščanim dinama i žbunjem kleke Kiškunšaga. Nalazi se neposredno uz južnu granicu Peštanskog okruga, ima četiri suseda naselja u Peštanskom okrugu i tri u Bačko-kiškunskom okrugu: Dabaš, Erkenj, Pustavač i Tatarsentđerđ i Lajošmiže, Felšelajoš i Ladanjbene.
Selu Tabor pripada i vojno naselje Erkenjtabor, koje se nalazi 4 kilometra zapadno od centra sela.
Istorija
[uredi | uredi izvor]Taborfalva je novo selo, u istorijskim vremenima takvog naselja nije bilo. Godine 1870. na salašima u današnjem naselju naselja živelo je 394 stanovnika. Vlasnik Gaborne Varadi je 1875. godine prodala svoje zemljište lošeg kvaliteta u zapadnom delu današnje Taborfalve u vojne svrhe. Godine 1886. na ovom području je osnovan Erkenjtabor, koji i danas postoji kao vojno naselje. (1886. Baraken Lager, 1907. Lotertabor, 1926. Erkenjtabor) Železnička linija je otvorena 1889, a centar sela se kasnije razvio u blizini železničke stanice. Godine 1908. sluge porodice Paloci su se preselile u Telep, severni deo današnjeg sela Tabor, a pošta je počela da radi u Erkenjitaboru.
Naseobinska škola podignuta je 1922. godine a 1926. godine centralni delovi današnjeg sela su isparcelisani. Godine 1930. škola za obuku oficira konjice Honveda preselila se u Erkenjtabor i izgrađen je školski centar.
Godine 1949. formirano je nezavisno selo Tabor spajanjem tri dela naselja (Erkenjtabor, Telep i oblast oko železničke stanice). Od 1971. Taborfalva stvara tzv „opštine sa zajedničkim većem“. Godine 1990. uspostavljena je lokalna uprava, a Taborfalva je postala nezavisno naselje.
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]Tokom popisa 2011. godine, 85,4% stanovnika se izjasnilo kao Mađari, 2,2% kao Romi, 0,3% kao Nemci i 0,6% kao Rumuni (14,5% se nije izjasnilo).
Verska distribucija je bila sledeća: rimokatolici 43,5%, reformisani 7,9%, luterani 0,2%, grkokatolici 0,4%, nekonfesionalni 22,3% (24,9% se nije izjasnilo).[2]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ [1]. Központi Statisztikai Hivatal, 2018 januar 1. (Pristupljeno: 2023. januar 18.).
- ^ Táborfalva Helységnévtár