Tavor
Tavor | |
---|---|
![]() Gora Tavor | |
Geografske karakteristike | |
Ndm. visina | 575 m |
Koordinate | 32° 41′ 14″ S; 35° 23′ 25″ I / 32.687114° S; 35.390383° I |
Geografija | |
Tavor ili Tabor (hebr. הר תבור, (grč. Ορος Θαβωρ) je izdvojena planina visine 588 metara u istočnom delu Izraelske doline, u donjoj Galileji, 9 km jugoistočno od Nazareta.
U hrišćanstvu se poštuje kao mesto Preobraženja Gospodnjeg. Na vrhu planine, postoje dva aktivna manastira: pravoslavni i rimokatolički. U svakom od njih veruju da je izgrađen na mestu Preobraženja.
Poreklo imena[uredi | uredi izvor]
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/b3/Tabor-galilea.jpg/240px-Tabor-galilea.jpg)
Tavor (Taboureau) znači centralna kupola prostora. Tavorska gora je potpuno odvojena od lanca planina i zaobljen od baze do vrha, pa otuda ime.
Gora Tavor se često uzima kao primer uzvišenog i veličanstvenog. Prorok Jeremija poredi egipatskog cara, njegovu slavu i moć među narodima, sa Tavorom između planina (Jer 46:18).
Istorija[uredi | uredi izvor]
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/dd/Ortodosse107.jpg/240px-Ortodosse107.jpg)
Novi Tabor se pominje u Bibliji kao granica zemljišta tri plemena Izrailjevih: Zavulonova, Isaharova i Nefalimova (Nav 19:22).
Vrh planine Tavor je od Antioha Velikog (218. p. n. e.) pa sve do rimskog osvajanja i uništenja Jerusalima bio utvrđeni grad.
Tradicionalne crkvene zajednice od davnina priznaju goru Tavor, za goru Preobraženja, iako se ime planine ne spominje u jevanđeljima.