Pređi na sadržaj

Torakocenteza

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Torakocenteza
Ilustracija prikazuje osobu sa torakocentezu. Osoba sedi uspravno i oslanja se na sto. Višak tečnosti iz pleuralnog prostora se odvodi u posudu.
ICD-9-CM34.91
Other codesOPCS-4.2T12.3
MedlinePlus003420

Torakocenteza ili dekompresija iglom (često korišćen termin), jeste invazivna medicinska procedura za uklanjanje tečnosti ili vazduha iz pleuralnog prostora u dijagnostičke ili terapeutske svrhe. Izvodi se tako što se kanila, ili šuplja igla, pažljivo uvodi u grudni koš, obično nakon primene lokalne anestezije. Postupak je prvi izveo Morrill Wyman 1850. godine, a zatim ga je opisao Henry Ingersoll Bowditch 1852. godine.[1]

Preporučena lokacija plasiranja igle varira u zavisnosti od izvora. Neki izvori preporučuju srednju aksilarnu liniju, u osmom, devetom ili desetom međurebarnom prostoru.[2] Kad god je to moguće, proceduru treba izvoditi pod nadzorom ultrazvuka, što se pokazalo da značajno smanjuje broj komplikacija.[3][4][5]

Rendgenski snimak grudnog koša koji pokazuje levostrani pleuralni izliv (desna strana slike). Ovaj izliv se može lečiti torakocentezom.
Komplet instrumenata za torakocentezu

Jedna od glavnih indikacija je tenzijski pneumotoraks koji zahteva hitnu medicinsku pomoć odnosno dekompresiju iglom pre postavljanja grudne cevi.[6][7]

Upotreba[uredi | uredi izvor]

Najčešći slučajevi u kojima je indikovana torakocenteza mogu biti:

  • Primarni izliv u grudnom košu: može se uraditi kod svih onih pacijenata koji imaju torakalni izliv;
  • Infekcije: kada postoji sumnja na prisustvo inficirane tečnosti u grudima;
  • Rak: u nekim slučajevima torakocenteza može pomoći u postavljanju dijagnoze uzimanjem uzorka tumorskih ćelija;
  • Terapijski: prisustvo velike količine tečnosti može ometati respiratornu funkciju pluća; u ovom slučaju uklanjanje tečnosti može omogućiti poboljšanje disanja.

Kontraindikacije[uredi | uredi izvor]

Relativna kontraindikacija se odnosi na neoperativne pacijente i/ili za pacijente sa poremećajima koagulacije.

Rizici[uredi | uredi izvor]

Rizici koji mogu nastati su:

  • Krvarenje, koje može nastati prilikom uvođenja igle koja ošteti krvni sud . Obično prestaje spontano, ali u nekim slučajevima može izazvati hematom, ili retko može da se akumulira u pleuralnoj šupljini (u tom slučaju može biti neophodna drenaža grudnog koša ili čak operacija).
  • Kolaps pluća i u drugim slučajevima, kada pluća mogu biti probušena. Ako je perforacija minimalna, može brzo da zaraste; ako je perforacija značajna, vazduh može ući u pleuralnu šupljinu i izazvati kolaps pluća, poznatiji kao pneumotoraks. U ovim slučajevima, grudna cev se koristi za odvod vazduha iz pleuralne šupljine kako bi se omogućilo plućima da se ponovo prošire.

Kako bi se rizici torakocenteze sveli na minimum, može se koristiti ultrazvuk da se prati uvođenje igle.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Kelly, Howard A. (1907-01-26). „Cyclopedia of American Medical Biographies.”. JAMA: The Journal of the American Medical Association. XLVIII (4): 342. ISSN 0098-7484. doi:10.1001/jama.1907.02520300070014. 
  2. ^ „Human Gross Anatomy”. Arhivirano iz originala 2008-02-14. g. Pristupljeno 2007-10-22. 
  3. ^ Gordon, Craig E.; Feller-Kopman, D; Balk, EM; Smetana, GW (22. 2. 2010). „Pneumothorax Following Thoracentesis”. Archives of Internal Medicine. 170 (4): 332—9. PMID 20177035. doi:10.1001/archinternmed.2009.548Slobodan pristup. 
  4. ^ Feller-Kopman, David (jul 2007). „Therapeutic thoracentesis: the role of ultrasound and pleural manometry”. Current Opinion in Pulmonary Medicine. 13 (4): 312—318. PMID 17534178. S2CID 21367134. doi:10.1097/MCP.0b013e3281214492. 
  5. ^ Daniels, Craig E; Ryu, Jay H (jul 2011). „Improving the safety of thoracentesis”. Current Opinion in Pulmonary Medicine. 17 (4): 232—236. PMID 21346571. S2CID 25046432. doi:10.1097/MCP.0b013e328345160b. 
  6. ^ Harcke, HT; Mabry, RL; Mazuchowski, EL (2013). „Needle thoracentesis decompression: observations from postmortem computed tomography and autopsy.”. Journal of Special Operations Medicine. 13 (4): 53—8. PMID 24227562. doi:10.55460/FWAO-F36G. 
  7. ^ Ball, Chad G.; Wyrzykowski, Amy D.; Kirkpatrick, Andrew W.; Dente, Christopher J.; Nicholas, Jeffrey M.; Salomone, Jeffrey P.; Rozycki, Grace S.; Kortbeek, John B.; Feliciano, David V. (2010). „Thoracic needle decompression for tension pneumothorax: clinical correlation with catheter length”. Canadian Journal of Surgery. 53 (3): 184—188. PMC 2878990Slobodan pristup. PMID 20507791. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).