Trebenište
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/b1/Trebeni%C5%A1te_necropolis%2C_National_Museum_in_Belgrade.jpg/200px-Trebeni%C5%A1te_necropolis%2C_National_Museum_in_Belgrade.jpg)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/f9/Trebeni%C5%A1te_necropolis1%2C_National_Museum_in_Belgrade.jpg/200px-Trebeni%C5%A1te_necropolis1%2C_National_Museum_in_Belgrade.jpg)
Trebenište je arheološki lokalitet, nekropola u blizini Ohridskog jezera, na kome je istražen veliki broj »kneževskih grobova«, koji se datuju u period od kraja 6. do početka 5. veka p. n. e. Grobovi su u obliku velikih pravougaonih jama koje su posle sahrane ispunjavane kamenjem i šljunkom i obeležavane pravougaonom kamenom konstrukcijom.
Nosioci ove kulture polagali su u grobove bogate priloge. Otkrivene su zlatne maske, sandale i rukavice, nakit od zlata i srebra, ratnička oprema, bronzane i srebrne posude, bronzani krateri sa reljefnom dekoracijom, aribalos od fajansa, ćilibarske perle.
U selu Gorenci kod Trebeništa, u vreme Prvog svetskog rata, 1918. godine, bugarski vojnici su slučajno naišli na bogete gvozdenodopske grobove. Nekropola je kasnije u više navrata istraživana i otkriveno je, od 1930. do 2002. godine, 56 grobova. Predmeti se danac čuvaju u muzejima u Sofiji, Beogradu, Skoplju i Ohridu. Iako ne pripada u pravom smicly fenomenu kneževskih sahrana, Trebenište je primer statusnog raslojavanja i pojave praistorijske aristokratije, kao i izraz osobenosti na mesty kontakta periferije sa grčkim svetom.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- Praistorija jugoslovenskih zemalja, 5. tom, Gvozdeno doba, Sarajevo, 1986.
- Informacija u Narodnom muzeju u Beogradu.