Тропрсти детлић

Troprsti detlić
	Mužjak troprstog detlića; Oglašavanje
Status ugroženosti
	; Najmanje ugrožen (IUCN 3.1)
Naučna klasifikacija
Domen:	Eukaryota
Carstvo:	Animalia
Tip:	Chordata
Klasa:	Aves
Red:	Piciformes
Porodica:	Picidae
Rod:	Picoides
Vrsta:	P. tridactylus
Binomno ime
	Picoides tridactylus; (Linnaeus, 1758)
	Rasprostranjenost troprstog detića
	Rasprostranjenost u Evropi
Sinonimi
	Picus tridactylus (Linnaeus,1758); Dendrocopos tridactylus (Linnaeus,1758);

Troprsti detlić (lat. Picoides tridactylus) vrsta je ptice iz porodice detlića. Naučni naziv ove vrste je sastavljen iz dveju starogrčkih reči. Ime roda Picoides je kombinacija reči Picus što znači detlić (danas je to naziv roda žune) i sufiksa oides što znači nalik, liči. Pridev tridactylus znači troprsti.^[4]

Opis

Dužina tela od vrha kljuna do vrha repa je od 20 do 24 centimetara u Evropi i od 21 do 23 centimetara u Severnoj Americi. Masa ptice varira od 54 do 66 grama (ženke) i od 65 do 74 grama (mužjaci).^[5] Od detlića roda (Dendrocopos) se razlikuje po nedostatku crvene boje perja na telu. Takođe, ima vrlo malo belih pega, pa izgleda gotovo potpuno tamno. Približne je veličine kao veliki detlić. Sa potiljka mu se niz leđa spušta vertikalna široka bela linija (podvrsta P. t. tridactylus ) ili su leđa nežno isprugana tankim horizontalnim belim prugama (podvrsta P. t. alpinus ). Polni dimorfizam je prisutan. Teme mužjaka je bledožuto obojeno, dok je kod ženke prošarano sitnim crnim pegama bez žute prebojenosti.^[6]

Rasprostranjenost i stanište

Areal rasprostranjenja obuhvata borealni deo Evrope, Azije i Severne Amerike. Izolovane populacije kao glacijalni relikti mogu se pronaći i južno, na prostoru Alpa, Balkana, Altaja, Tjen Šana i u nekoliko drugih manjih područja. Naseljava mahom zrele smrčeve šume na visinama većim od 1000 metara nadmorske visine. Dosta ređe nastanjuje mešovite šume, kao i one uništene nepogodama poput oluja sa jakim vetrom ili požarima iza kojih ostaju mrtva i natrula stabla. ^[3]

Podvrste

Na svetu postoji 7 podvrsta troprstog detlića i svaka ima drugačije rasprostranjenje^[5]:

Evroazijske podvrste

P. t. tridactylus — naseljava severnu Evropu, zapadne Karpate, tajge južnog Sibira, Altajske planine, sever Mongolije i Kine sve do Primorske pokrajine i ostrva Sahalin.
P. t. crissoleucus — naseljava severne tajge od Urala na istok do Ohotskog mora
P. t. albidior — naseljava Kamčatku
P. t. alpinus — naseljava planine centralne, južne i jugoistočne Evrope (izuzev zapadnih Karpata), Tjen Šan, severoistočni deo Korejskog poluostrva i japansko ostrvo Hokaido

Severnoameričke podvrste

P. t. fasciatus — naseljava severozapadnu i centralnu Aljasku, severozapadnu Kanadu, jug do Oregona, severni Ajdaho i zapadnu Montanu
P. t. bacatus — na severu areala naseljava Manitobu, Ontario i Kvebek, poluostrvo Labrador i ostrvo Njufaundlend, a na jugu je rasprostranjen do Velikih jezera, Njujorka, Nju Hempšira i Mejna
P. t. dorsalis — naseljava Stenovite planine od Montane do Nevade i od Arizone do Novog Meksika

Biologija

Detlić srednje veličine, stanovnik borealnih i (visoko) planinskih četinarsih šuma, po načinu života, ishrani i staništu upućen na prašumske delove sa značajnim udelom mrtve drvne mase ili pogođene nevremenom ili požarima. Za gnezdo dubi stojeća mrtva stabla. gnežđenje počinje u aprilu i maju, inkubacija traje između 11 i 13 dana, a mladunci se osamostaljuju sa oko 24 dana. Hrani se insektima, mahom iz reda Coleoptera i porodice Scolytidae, izbor vrsta zavisi od godišnjeg doba: zimi se isključivo hrani potkornjacima iz rodova Ips spp. i Polygraphus spp., leti larvama insekata iz porodice Cerambycidae i paucima. Stanarica je.^[3] Ornitolozi procenjuju da evropska populacija broji između 598 000 i 1 450 000 gnezdećih parova, a trend populacije je do 2000. godine ocenjen kao stabilan, dok je noviji trend nepoznat.^[7]

Ugroženost

Intenzivno šumarstvo i prekomerna eksploatacija šuma, kao i seča zrelih i uklanjanje umirućih i palih stabala dovodi do fragmentacije i uništavanja staništa koje uzrokuju pad brojnosti. Sanitarna seča i upotreba insekticida u šumarstvu takođe predstavljaju ugrožavajuće faktore. Male i lokalizovane populacije su posebno ugrožene.^[7]

Troprsti detlić u Srbiji

Najređa vrsta detlića i u prošlosti i u današnje vreme. Naseljava samo visokoplaninske četinarske šume. Prvi put je pronađen na masivu Kopaonika. Do sredine 20. veka, vrsta je evidentirana i na Goliji, Zlataru, Tari i Prokletijama, dok podatak sa Stare planine nije dovoljno pouzdan. Nakon 1950. vrsta je i dalje retka, a novi nalazi su usledili tek krajem 20. i početkom 21. veka, kada je ponovo zabeležen na svim nekadašnjim lokalitetima izuzev Golije, a novopronađena staništa su na Kamenoj gori i na obroncima Jadovnika.^[8] Iako je najnovija procena populacije znatno veća od prethodne, populacija se u savremenom periodu smatra stabilnom zbog bolje istraženosti visokoplaninskih četinarskih šuma jugozapadne Srbije. Smatra se da populacija broji između 50 i 90 gnezdećih parova.^[9]Prema Crvenoj knjizi faune Srbije III - Ptice, gnezdeća populacija troprstog detlića je ocenjena kao ugrožena (EN)^[3]

Faktori ugrožavanja u Srbiji:^[3]

seča zrelih šuma sa značajnim udelom suve i mrtve drvne mase, sanitarna seča i povećanje desetogodišnjeg etata
promena prakse u šumarstvu
šumski požari
izgradnja i širenje putne mreže, turističkih centara i druge infrastrukture

Reference

^ BirdLife International (2016). „Picoides tridactylus”. IUCN Red List of Threatened Species. Version 2020.1. International Union for Conservation of Nature. Pristupljeno 27. 4. 2020.
^ ^a ^b BirdLife International and NatureServe (2014) Bird Species Distribution Maps of the World. 2014. Picoides tridactylus. In: IUCN 2014. The IUCN Red List of Threatened Species. Version 2014.3. „Archived copy”. Arhivirano iz originala 27. 6. 2014. g. Pristupljeno 23. 4. 2014. . Downloaded on 26. 5. 2015.
^ ^a ^b ^v ^g ^d Vasić, V., Rajković, D. 2018. Picoides tridactylus. In: Radišić, D., Vasić, V., Puzović, S., Ružić, M., Šćiban, M., Grubač, B., Vujić, A. eds. 2018. Crvena knjiga faune Srbije III — Ptice. Beograd: Zavod za zaštitu prirode Srbije, Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno-matematički fakultet, Departman za biologiju i ekologiju i Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije. pp 282—284.
^ Jobling, James A (2010). The Helm Dictionary of Scientific Bird Names. London: Christopher Helm. ISBN 978-1-4081-2501-4.
^ ^a ^b Winkler, H.; Christie, D.A. (2020). „Three-toed Woodpecker (Picoides tridactylus)”. Ur.: del Hoyo, J.; Elliott, A.; Sargatal, J.; Christie, D.A. & de Juana, E. Handbook of the Birds of the World. Barcelona: Lynx Edicions.
^ Svensson, Lars (2010). Collins Bird Guide: The Most Complete Guide to the Birds of Britain and Europe (2 izd.). Harper Collins. ISBN 978-0-00-726814-6.
^ ^a ^b „Three-toed Woodpecker Picoides tridactylus”. Data Zone. Pristupljeno 27. 4. 2020.
^ Šćiban, M., Rajković, D., Radišić, D., Vasić, V. i Pantović, U. (2015):Ptice Srbije — kritički spisak vrsta. Pokrajinski zavod za zaštitu prirode i Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, Novi Sad.
^ Puzović, S., Radišić, D., Ružić, M., Rajković, D., Radaković, M., Pantović, U., Janković, M., Stojnić, N., Šćiban, M., Tucakov, M., Gergelj, J., Sekulić, G., Agošton, A., & Raković, M. 2015. Ptice Srbije: procena veličina populacija i trendova gnezdarica 2008-2013. Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i Prirodno-matematički fakultet, Departman za biologiju i ekologiju, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad.

Literatura

Svensson, Lars (2010). Collins Bird Guide: The Most Complete Guide to the Birds of Britain and Europe (2 izd.). Harper Collins. ISBN 978-0-00-726814-6.
Jobling, James A. (2010). The Helm Dictionary of Scientific Bird Names. London: Christopher Helm. str. 108, 170. ISBN 978-1-4081-2501-4.
Šćiban, Marko; Rajković, Draženko; Radišić, Dimitrije; Vasić, Voislav; Pantović, Uroš (2015). Ptice Srbije - kritički spisak vrsta (prvo izd.). Novi Sad: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode i Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije. str. 106.
Radišić, Dimitrije; Vasić, Voislav; Puzović, Slobodan; Ružić, Milan; Šćiban, Marko; Grubač, Bratislav; Vujić, Ante (2018). Crvena knjiga faune Srbije III – Ptice. Beograd: Zavod za zaštitu prirode Srbije, Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno-matematički fakultet, Departman za biologiju i ekologiju i Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.
Puzović, Slobodan; Radišić, Dimitrije; Ružić, Milan; Rajković, Draženko; Radaković, Miloš; Pantović, Uroš; Janković, Marko; Stojnić, Nikola; Šćiban, Marko; Tucakov, Marko; Gergelj, Jožef; Sekulić, Goran; Agošton, Atila; Raković, Marko (2015). Ptice Srbije: procena veličina populacija i trendova gnezdarica 2008-2013 (prvo izd.). Novi Sad: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i Prirodno-matematički fakultet, Departman za biologiju i ekologiju, Univerzitet u Novom Sadu. ISBN 978-86-80728-00-1.

Spoljašnje veze

Mediji vezani za članak Troprsti detlić na Vikimedijinoj ostavi

[1] BirdLife International (2016). „Picoides tridactylus”. IUCN Red List of Threatened Species. Version 2020.1. International Union for Conservation of Nature. Pristupljeno 27. 4. 2020.

[IUCN_map-2] BirdLife International and NatureServe (2014) Bird Species Distribution Maps of the World. 2014. Picoides tridactylus. In: IUCN 2014. The IUCN Red List of Threatened Species. Version 2014.3. „Archived copy”. Arhivirano iz originala 27. 6. 2014. g. Pristupljeno 23. 4. 2014. . Downloaded on 26. 5. 2015.

[CKFSIII-3] v ^g ^d Vasić, V., Rajković, D. 2018. Picoides tridactylus. In: Radišić, D., Vasić, V., Puzović, S., Ružić, M., Šćiban, M., Grubač, B., Vujić, A. eds. 2018. Crvena knjiga faune Srbije III — Ptice. Beograd: Zavod za zaštitu prirode Srbije, Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno-matematički fakultet, Departman za biologiju i ekologiju i Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije. pp 282—284.

[job-4] Jobling, James A (2010). The Helm Dictionary of Scientific Bird Names. London: Christopher Helm. ISBN 978-1-4081-2501-4.

[hbw-5] Winkler, H.; Christie, D.A. (2020). „Three-toed Woodpecker (Picoides tridactylus)”. Ur.: del Hoyo, J.; Elliott, A.; Sargatal, J.; Christie, D.A. & de Juana, E. Handbook of the Birds of the World. Barcelona: Lynx Edicions.

[6] Svensson, Lars (2010). Collins Bird Guide: The Most Complete Guide to the Birds of Britain and Europe (2 izd.). Harper Collins. ISBN 978-0-00-726814-6.

[DataZone-7] „Three-toed Woodpecker Picoides tridactylus”. Data Zone. Pristupljeno 27. 4. 2020.

[8] Šćiban, M., Rajković, D., Radišić, D., Vasić, V. i Pantović, U. (2015):Ptice Srbije — kritički spisak vrsta. Pokrajinski zavod za zaštitu prirode i Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, Novi Sad.

[9] Puzović, S., Radišić, D., Ružić, M., Rajković, D., Radaković, M., Pantović, U., Janković, M., Stojnić, N., Šćiban, M., Tucakov, M., Gergelj, J., Sekulić, G., Agošton, A., & Raković, M. 2015. Ptice Srbije: procena veličina populacija i trendova gnezdarica 2008-2013. Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i Prirodno-matematički fakultet, Departman za biologiju i ekologiju, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

Normativna kontrola
Državne	Nemačka
Ostale	Enciklopedija Britanika